Otkad je svijeta i vijeka, čovjek promatra noćno nebo. Dok je čovječanstvo u svojim začecima nebeska tijela asociralo s bogovima, religijom i mitologijom, kasnije su praćenja kretanja tijela utjecala na razvoj znanosti, kalendara, fizike, te doveli do brojnih novih saznanja i otkrića. No gledati nebo nije isto što i zabilježiti viđeno.
U početku su znanstvenici nakon opažanja i bilježenja kretanja zvijezda iste precrtavali u zvjezdane mape, a nakon geocentričnog modela spoznali smo da Zemlja ipak nije centar svemira kad je Kopernik predstavio heliocentrični model, na kojemu počivaju brojne mape Sunčevog sustava iz Novog vijeka. Moderna astrofotografija svoje korijene vuče iz devetnaestog stoljeća, razvojem fotografije. U tom vremenu su zabilježene prve teleskopske fotografije Mjeseca, pomrčine Sunca i Orionove maglice.
Ipak, tada je astrofotografija bila rezervirana za zvjezdarnice i druge znanstvene institute. Pomaknemo li se još stotinu godina naprijed, svemirska utrka je u punom zamahu, a sve veći broj entuzijasta i hobista promatra svemir, uz porast popularnosti fotografiranja iz kućne radinosti. Uz sve povoljnije kućne teleskope te razvoj digitalne fotografije, astrofotografija nikad nije bila pristupačnija. Danas, kad pratimo nevjerojatna otkrića i gledamo fotografije dubokog svemira teleskopa James Webb, poželimo i sami biti dio te priče.
Prvi koraci
Astrofotografija nije jednostavan hobi. Ne možete samo doći u trgovinu, kupiti teleskop i nadati se fantastičnim fotografijama s kojima ćete se pohvaliti prijateljima. Poput ribolova, astrofotografija traži koncentraciju, iznimno strpljenje i znanje, a umjesto riba, „upecat“ ćete najsjajnije zvijezde na nebu. Kako biste brže i lakše prigrlili sve čari astrofotografije, angažirali smo vrsne astrofotografe i amaterske astronome Borisa Štromara i Miroslava Ambruša-Kiša, koji se fotografijom nebeskih tijela bave već više desetljeća.
Uz njihovo profesionalno mentorstvo, ekipa Vidija se uputila na najbolji zagrebački vidikovac gdje smo isprobali sve čari fotografiranja nebeskih tijela pametnim telefonom i profesionalnim fotoaparatom. Za tu svrhu smo koristili teleskop s posebnim nosačima za tijela uređaja kojima smo fotografirali, a sve kako bismo dobili najbolju moguću fotografiju punog Mjeseca, Saturna i vidljivih dvojnih zvijezda, koristeći opremu koja je svima lako dostupna.
Kako biste samostalno mogli krenuti s nevjerojatnim hobijem astrofotografije, donosimo vam pregled najboljih hobističkih teleskopa, how-to vodič za fotografiranje nebeskih tijela, opis programa koje smo koristili, ali i mnoštvo drugih detalja koji bi vam mogli pomoći u pohodu na noćno nebo.
