Kako smo došli do tuda gdje smo sada Alan Turing, britanski matematičar i kriptograf, često se smatra jednim od pionira umjetne inteligencije (AI), iako su njegovi radovi bili usmjereni prema teoriji računarstva i matematici. Turing nije započeo AI istraživanja u modernom smislu, ali njegovi doprinosi teoriji računarstva postavili su temelje za buduća AI istraživanja. Jedan od Turingovih najpoznatijih doprinosa je „Turingov stroj“, kojeg je detaljno opisao 1936. godine u svojem radu „On Computable Numbers, with an Application to the Entscheidungsproblem“. Turingov stroj je teoretski model računalnog stroja koji može izračunati sve što je računalno izračunljivo, koristeći jednostavne operacije i konačan broj simbola. Turing je postavio temelje za AI istraživanja svojim radom na problemu razlikovanja između ljudske i strojne inteligencije. 1950. godine Turing je predložio poznati „Turingov test“ (ili Imitation Game) kao metodu za određivanje jesu li strojevi sposobni pokazati inteligentno ponašanje ekvivalentno ljudskom. U Turingovom testu čovjek postavlja pitanja stroju i čovjeku istovremeno, a ako ne može odrediti odgovara li stroj ili čovjek na ta pitanja, stroj se smatra inteligentnim. Turingov test i dalje se često spominje u raspravama o inteligentnom ponašanju strojeva. Iako Turing nije izravno započeo AI istraživanja, njegovi teoretski radovi na polju računarstva i misaoni eksperiment Turingovog testa osigurali su temelje za daljnje istraživanje i razvoj AI-ja. Samosvijest ili ispisivanje onoga što nas zabavlja? ChatGPT je jezični model koji smisleno generira tekst prema ranije naučenim tekstovima iz odabranih izvora. Iz tog razloga nam se može činiti kao da je razvio svijest o sebi. AI modeli koriste tzv. neuronske mreže koje se mogu sastojati od nekoliko slojeva virtualnih neurona. Virtualni neuron, za razliku od stvarnog, obično sadrži matematičku funkciju koja kombinira ulazne vrijednosti i na temelju njih računa izlaznu vrijednost. Taj izlaz zatim se šalje neuronima iz sljedećeg sloja. Broj neurona u pojedinim slojevima može varirati, a broj neurona u zadnjem sloju najčešće je jednak broju rezultata koji neuronska mreža mora dati. U primjeru gdje AI klasificira slike mačaka i pasa, mreža bi se sastojala od 2 krajnja neurona od kojih bi jedan značio pas, a drugi mačka. Neuronska mreža uči prepoznati slike mačaka i pasa tijekom procesa treniranja, nakon čega može klasificirati nove slike koje još nije vidjela. Ako bismo željeli dodati treći neuron za slučaj kada na slici nije prikazano nijedno od toga dvoje, to bi se moglo postići dodavanjem treće kategorije koja bi predstavljala „ništa“ ili „ostalo“, a mreža bi se onda sastojala od 3 krajnja neurona: jedan za psa, jedan za mačku, i jedan za „ništa“ ili „ostalo“. Tijekom treniranja, mreža bi učila razlikovati sve tri kategorije na temelju primjera iz svake kategorije. GPT-3, kao i GPT-3.5-turbo koji je poboljšana verzija GPT-3 modela, imaju 175 milijardi parametara koji uključuju težine povezanosti među neuronima. Iako broj parametara nije izravno jednak broju neurona, daje nam dojam o veličini i složenosti tog modela. Model GPT-4 je oko šest puta veći od prijašnjeg modela. (U nastavku časopisa potražite VIDI X radionicu gdje možete vidjeti ChatGPT-4 na djelu u zadatku kojeg raniji model nije uspio riješiti.) GPT-4, osim što savladava jezik, može rješavati sebi nove i nešto složenije zadatke za koje je potrebno znanje iz matematike, programiranja, medicine, prava, psihologije, kao i vizualno razumijevanje te mnogo toga drugog, i to bez potrebe za nekim poticajima. U mnogim zadacima GPT-4 postiže rezultate iznimno bliske ljudskoj razini i više, te nerijetko znatno nadmašuje prethodne AI modele. S obzirom na ogromnu širinu i dubinu sposobnosti GPT-4 modela, smatra se da bi se ChatGPT-4 mogao smatrati ranom, nepotpunom verzijom sustava umjetne opće inteligencije (Artificial General Intelligence - AGI). Ipak, eksperimente koji su se proveli kako bi se došlo do spoznaje je li GPT-4 sposoban za AGI zapravo nećete moći replicirati, jer je u trenutku puštanja GPT-4 modela u javnost OpenAI poduzeo mjere zaštite kako bi se pokušala umanjiti njegova zlouporaba.   Od sada kod džokera Zovi u Milijunašu nećemo više zvati Peru, nego nekoga za koga smo sigurni da ima redundantnu internetsku vezu!   Može li se AI zloupotrijebiti? Upravo iz tog razloga EU donosi smjernice za razvoj AI-ja te pokušava usporiti njegov razvoj, ne iz straha kako je AI zlonamjeran i da će učiniti nešto pogrešno, nego kako ga zlonamjerne osobe ne bi koristile za svoje ciljeve. No i prije su razne institucije pokušavale ograničiti kriminalne aktivnosti, pa kriminal i dalje postoji.…

8 konfa za odlikaše i one koji se tako osjećaju Novo računalo jedno je od popularnijih prigodnih nagrada odlikašima za kraj školske godine. Izabrali smo najzanimljvija gotova računala s našeg tržišta i secirali njihove pluseve i minuse. Donosimo pregled konfiguracija opremljenih tehnološki naprednim hardverskim komponentama u nekoliko cjenovnih kategorija.