Jedan od najvećih znanstvenika u povijesti, Sir Isaac Newton zadužio je čovječanstvo svojim radom na teoriji gravitacije, u optici i na epohalnom razvoju integralnog računa u matematici, nešto prije i neovisno o Gotffriedu Leibnizu. Oko 1676. godine predstavio je svoj rad vezan uz integralni račun koji se široko primjenjuje u znanosti i industriji, pa je to jedan od temelja budućeg tehnološkog razvoja. Bio je to i jedan od povoda da veliki jubilej 350. broja posvetimo pogledu na 350 godina unatrag. Iako u zadnjih tridesetak godina svjedočimo eksponencijalnom razvoju tehnologije, kotač zamašnjak postavljen je dosta ranije.
Zbog toga smo složili zanimljivu infografiku koja će nas provesti kroz najznačajnijih 35 tehnoloških otkrića u posljednjih 350 godina. Možda je taj zadatak i malo nezahvalan, jer je svaka ovakva lista donekle subjektivna. Ipak, izdvajanje ovih otkrića neće zasjeniti neke druge epohalne događaje do kojih vam je stalo, a sigurni smo da izumi koje smo naveli zaslužuju spominjanje ne diskreditirajući time druge.
1668.
Reflektirajući teleskop
Isaac Newton konstruirao je prvi reflektirajući teleskop 1668. godine, koristeći zakrivljeno zrcalo umjesto leće kako bi eliminirao kromatske aberacije. Ova tehnologija temeljila se na ranijem konceptu refraktivnog teleskopa koji je razvio Galileo. Reflektirajući teleskopi omogućili su znanstvenicima jasniji pogled na svemir i ubrzali razvoj astronomije. Iz ovog izuma proizašli su čak i svemirski teleskopi poput Hubblea i Jamesa Webba.
1712.
Parni stroj
Thomas Newcomen izumio je prvi uspješni atmosferski parni stroj za ispumpavanje vode iz rudnika. Temeljio se na ideji Denisa Papina o korištenju pare za pokretanje mehanizma. Kasnije ga je usavršio James Watt, što je potaknulo industrijsku revoluciju. Dovelo je do razvoja željeznica, parobroda i tvorničke proizvodnje.
1800.
Električna baterija
Alessandro Volta izumio je voltaički stup – prvu kemijsku bateriju koja koristi metale i elektrolit za generiranje konstantnog električnog toka. Nadovezao se na rad Galvanija koji je eksperimentirao sa „životinjskom električnom energijom“. Ovaj izum omogućio je istraživanje električnih struja i razvoj ranih električnih uređaja. Danas su baterije ključne za mobilnu tehnologiju i obnovljive izvore energije.
1800. - 1990.
Otkriće atoma
Teorija atoma započela je s Johnom Daltonom (1803.), no svoje korijene vuče još iz grčke filozofije (Demokrit). Tijekom 19. i 20. stoljeća, znanstvenici poput Mendelejeva, Rutherforda i Bohra otkrivali su unutarnju strukturu atoma. To je dovelo do razvoja kvantne fizike, nuklearne energije i suvremene kemije. Kasnije su uslijedili eksperimenti s dijeljenjem atoma, što je otvorilo eru nuklearne tehnologije.
1822.
Mehaničko računalo (Charles Babbage)
Charles Babbage dizajnirao je Difference Engine – stroj koji je mehanički izvodio matematičke tablice pomoću zupčanika i poluga. Temeljio se na načelima automatizacije i precizne mehanike. Iako nikad u potpunosti izgrađen, bio je prvi koncept programabilnog računala. Njegove ideje bile su preteča modernih računala i inspiracija za Alana Turinga.
1826.
Fotografija
Joseph Nicéphore Niépce stvorio je prvu fotografiju koristeći kameru opskuru i fotoosjetljivu tvar – bitumen iz Judeje. Tehnologija je proizašla iz ranijih optičkih eksperimenata s projekcijom slike. Kasniji razvoj kemikalija i leća doveo je do široke upotrebe fotografije. Fotografija je kasnije postala temelj za film, televiziju i digitalne medije.
1831.
Elektromagnetska indukcija (Faraday)
Michael Faraday je otkrio da promjena magnetskog polja može inducirati električnu struju u vodiču – princip elektromagnetske indukcije. Ovo se temeljilo na istraživanjima Ørsteda koji je otkrio da struja stvara magnetsko polje. Faraday je izgradio prvi električni generator, čime je omogućio proizvodnju električne energije. To je ključna osnova za modernu elektroenergetsku infrastrukturu.
1876.
Telefon
Alexander Graham Bell konstruirao je prvi funkcionalni telefon koji prenosi glas pomoću električnih impulsa kroz žicu. Temeljio se na ranijim eksperimentima s telegrafom i akustikom. Ovaj izum potpuno je promijenio način komunikacije među ljudima. Postao je temelj za mobilnu i internetsku komunikaciju.
883.
Motor na izmjeničnu struju - Nikola Tesla
Među gotovo 300 patenata koji su obilježili njegov životni put, poput radio komunikacija, bežičnog prijenosa struje i daljinskog upravljanja, Tesla je najviše priznanja dobio za motor na izmjeničnu struju koji je u potpunosti promijenio svijet. Nakon što je smislio rotirajuće magnetsko polje koje će omogućiti izmjeničnoj struji da pokreće motor bez da se prethodno pretvori u istosmjernu struju, izradio je prvi fizički model takvog motora. Izmjenična struja stvorila je magnetske polove koji su se preokrenuli bez mehaničke pomoći, kao što to zahtijevaju istosmjerni motori, i uzrokovali da se armatura (okretni dio svakog elektromehaničkog uređaja) vrti oko motora.
1895.
Rendgen (X-zrake)
Wilhelm Röntgen je otkrio X-zrake dok je eksperimentirao s katodnim zrakama u vakuumskoj cijevi. Nadovezao se na istraživanja o elektricitetu i luminiscenciji. X-zrake omogućile su gledanje unutrašnjosti tijela bez operacije – revolucionarno za medicinu. Tehnologija je kasnije razvijena za CT, mamografiju i druge dijagnostičke metode.
1895.
Radio
Guglielmo Marconi uspješno je prenio prvi bežični signal 1895., koristeći elektromagnetske valove za komunikaciju. Temeljio se na istraživanjima Hertza i Tesle. Radio je omogućio masovno emitiranje informacija, vijesti i zabave te postavio temelje za modernu bežičnu tehnologiju, uključujući televiziju i mobilne mreže.
1882. - 1887.
Komercijalna primjena struje
Otkriće električne energije započelo je u 18. stoljeću s radovima pionira poput Benjamina Franklina, koji je proučavao munje, te Alessandra Volte, koji je izumio prvu kemijsku bateriju. Kasniji znanstvenici kao što su Michael Faraday i James Clerk Maxwell razvili su teoriju elektromagnetizma, čime su omogućili praktičnu primjenu struje. Ovaj izum doveo je do razvoja generatora, električnih motora i distribucijskih sustava.
Nikola Tesla imao je ključnu ulogu u razvoju električne energije, osobito kroz svoj pionirski rad na izmjeničnoj struji (AC). Iako je Thomas Edison 1882. godine otvorio prvu komercijalnu električnu centralu u New Yorku, koja je koristila Edisonov sustav za distribuciju istosmjerne struje (DC), Tesla je 1887. godine razvio tehnologiju za proizvodnju i prijenos izmjenične struje. Njegova inovacija omogućila je učinkovit prijenos električne energije na velike udaljenosti, što je bilo nemoguće s Edisonovom istosmjernom strujom. Tesla je također dizajnirao prvi praktičan indukcijski motor na izmjeničnu struju i bio ključan u izgradnji velikih električnih postrojenja, uključujući hidroelektranu na Nijagarinim slapovima 1895. godine. Ovaj uspjeh dokazao je prednosti izmjenične struje i postavio temelje za globalnu primjenu AC sustava, čime je Tesla odigrao ključnu ulogu u oblikovanju moderne elektroenergetske infrastrukture.
1903.
Zrakoplov
1911.
Detektor čestica (cloud chamber)
Charles Wilson razvio je cloud chamber – uređaj koji vizualizira staze subatomskih čestica pomoću kondenzacije pare. Inspiriran prirodnim oblacima, omogućio je istraživanja u nuklearnoj fizici. Tehnologija je dovela do otkrića novih čestica i razvoja akceleratora.
1926.
Raketa na tekuće gorivo
Robert Goddard lansirao je prvu raketu na tekuće gorivo 1926. godine. Temeljila se na Newtonovim zakonima gibanja i prethodnim eksperimentima s raketama na barut. Njegovo djelo utrlo je put svemirskim letovima, uključujući V-2 raketu i NASA-in program Apollo.
1927.
Televizor
1928.
Penicilin
Alexander Fleming otkrio je penicilin, prvi antibiotik, slučajno promatrajući kako plijesan ubija bakterije. To je postalo prekretnica u medicini i dovelo je do razvoja moderne farmakologije. Penicilin je spasio milijune života i pokrenuo eru antibiotika.
1931.
Elektronski mikroskop
Ernst Ruska i Max Knoll razvili su prvi elektronski mikroskop koji koristi elektrone umjesto svjetlosti za povećanje. Temeljio se na kvantnoj fizici i elektromagnetnim lećama. Omogućio je vizualizaciju stanica i virusa s neviđenom preciznošću. Nadovezivao se na ranije svjetlosne mikroskope koje su razvili van Leeuwenhoek i Hooke, ali je višestruko nadmašio njihovu rezoluciju i mogućnosti.
1938.
Nuklearna fisija
1947.
Tranzistor
William Shockley, John Bardeen i Walter Brattain izumili su prvi tranzistor u Bell Labsu. Temeljio se na poluvodičima i kvantnoj mehanici. Tranzistori su zamijenili vakuumske cijevi i omogućili razvoj modernih računala i elektronike.
1950.
Tokamak
1958.
Integrirani elektronički sklop
Jack Kilby i Robert Noyce razvili su prvi integrirani sklop koji kombinira više elektroničkih komponenti na jednom komadu silicija. Nadovezuje se na razvoj tranzistora. Ovaj izum revolucionirao je elektroniku, omogućivši minijaturizaciju i pojavu mikroračunala.
1960.
Laser
Theodore Maiman konstruirao je prvi funkcionalni laser koristeći rubinski kristal. Koncept se temeljio na kvantnoj teoriji stimulirane emisije. Laser je postao ključna tehnologija u medicini, komunikacijama, industriji i znanstvenim istraživanjima.
1969.
Internet (ARPANET)
Prva uspješna mrežna komunikacija između dva računala izvedena je putem ARPANET-a, projekta američkog Ministarstva obrane. Temeljio se na konceptu paketne komutacije. Internet je temelj digitalnog doba i globalne povezanosti.
1971.
Mikroprocesor (Intel 4004)
Intel je razvio prvi komercijalni mikroprocesor 4004, koji integrira CPU na jednom čipu. Bio je rezultat razvoja integriranih sklopova. Mikroprocesori su omogućili razvoj osobnih računala i digitalnu revoluciju.
1974.
Litij-ionske baterije
Stanley Whittingham, John Goodenough i Akira Yoshino razvili su litij-ionske baterije koje koriste litij za pohranu energije, temeljeći se na ranijim istraživanjima elektrokemije i baterijskih tehnologija poput olovno-kiselinskih i nikal-kadmijskih baterija. Whittingham je prvo istraživao litij kao anodu, Goodenough je unaprijedio katodu s oksidom kobalta, a Yoshino je omogućio stabilnost i komercijalnu proizvodnju. Ove baterije omogućile su prijelaz na lakše, dugotrajnije i učinkovitije uređaje, postajući ključne za mobilne telefone, laptope i električna vozila.
1982.
Prvi laptop (Epson HX-20)
Epson HX-20 bio je prvo prijenosno računalo s ugrađenom tipkovnicom, zaslonom i baterijom. Nadovezuje se na razvoj mikroprocesora i minijaturizacije sklopova. Otvorio je vrata modernim prijenosnicima i mobilnom računalstvu.
1989.
Algoritmi za audio kompresiju
Razvoj MPEG i MP3 algoritama za kompresiju audio datoteka omogućio je učinkovito smanjenje veličine bez značajnog gubitka kvalitete, temeljeći se na modelima ljudske percepcije zvuka. MPEG (Motion Picture Experts Group) je 1988. godine počeo razvijati standarde za kompresiju multimedijskih sadržaja, dok je MP3 (MPEG Audio Layer III) razvijen od strane inženjera poput Karlheinza Brandenburga i drugih u Fraunhofer Institutu. Ovi algoritmi omogućili su digitalnu distribuciju glazbe putem interneta, što je dramatično promijenilo glazbenu industriju, omogućujući lako dijeljenje i pohranu glazbenih datoteka.
1989.
World Wide Web
Britanski znanstvenik Tim Berners-Lee razvio je radeći u CERN-u World Wide Web koji je zamišljen kako bi udovoljio zahtjevima automatizirane izmjene informacija među znanstvenicima na sveučilištima. Berners-Lee je razvio WWW koristeći HTTP, HTML i URL kao temeljne protokole. Nadovezao se na infrastrukturu interneta kako bi omogućio hipertekstualni pristup informacijama. WWW je omogućio eksploziju web stranica i
oblikovao suvremeni internet.
1997.
Wi-Fi
Wi-Fi tehnologija razvijena je na osnovi IEEE 802.11 standarda i omogućuje bežični prijenos podataka putem radio valova. Proizašla je iz ranijih eksperimenata s radijskim komunikacijama. Omogućila je mobilni pristup internetu i bežične mreže širom svijeta.
2007.
Smartphone (iPhone)
2008.
Blockchain
Blockchain je distribuirana knjiga transakcija koju je popularizirao Bitcoin. Temelji se na kriptografiji i decentraliziranoj kontroli. Omogućio je razvoj kriptovaluta, pametnih ugovora i novih oblika digitalne sigurnosti.
2010.
Solarno jedro
Japanska svemirska agencija JAXA lansirala je IKAROS – prvo uspješno solarno jedro koje koristi fotone Sunčeve svjetlosti za pogon. Temeljeno na konceptima iz fizike svjetlosti. Ovo otvara mogućnosti dugotrajnih i učinkovitih međuplanetarnih misija.
2019.
Kvantno računalo (IBM Q)
IBM Q System One, predstavljen 2019., bilo je prvo kvantno računalo komercijalne upotrebe. Temeljeno na kubitima, koji mogu postojati u više stanja istovremeno zbog kvantne superpozicije, omogućuje brzo rješavanje kompleksnih problema poput simulacije molekularnih interakcija ili optimizacije. Ovo računalo koristi kvantne fenomene kao što su superpozicija i sprezanje za obradu podataka, što je izvan dosega klasičnih računala. Prije njega, računala su se oslanjala na klasične bitove koji mogu biti samo 0 ili 1, čime moraju prolaziti kroz mnoge mogućnosti i to jednu po jednu.
Kvantna računala obećavaju brža rješenja za specifične vrste problema, poput razvoja lijekova ili optimizacije procesa.
2020.
ChatGPT-3
ChatGPT-3, razvijen od strane OpenAI-ja 2020. godine, veliki je jezični model koji koristi duboko učenje i neuronske mreže za razumijevanje i generiranje prirodnog jezika. Temelji se na treniranju na ogromnim skupovima podataka i omogućuje stvaranje tekstova, odgovaranje na pitanja i obavljanje drugih jezičnih zadataka s izuzetnom točnošću. Ova tehnologija omogućila je napredak u automatizaciji komunikacije, kao i u razvoju pametnih asistenata i alata za pisanje. Nakon ChatGPT-3, uslijedili su modeli poput GPT-4 (kojeg koristi i ovaj chat), koji donosi poboljšanja u preciznosti, brzini i raznolikosti odgovora. Osim OpenAI-ja, konkurenti kao što su kineski Deepseek koji nudi znatno jeftiniju implementaciju, zatim Google (BERT i LaMDA modeli) i Microsoft (Turing-NLG) razvijaju slične tehnologije. Generativni modeli AI-ja izazvali su poplavu novih rješenja za kreiranje slika, videa i velika društvena pitanja oko budućnosti poslova zbog sve uspješnijeg rješavanja svakodnevnih zadataka.
