Detaljan vodič za vlogging- koju opremu, hardver i softver trebate za brz početak

Detaljan vodič za vlogging- koju opremu, hardver i softver trebate za brz početak

Sve je u vašim rukama

Prošao je velik broj godina od kada se snimanje vlastitih avantura smatralo novim pojmom, a isto tako su proizvođači hardvera smislili moderna rješenja da vam pomognu.


Vlogging sam po sebi ne označava nešto previše specifično. Ideja je da bilježite događaje iz svog života pomoću kamere kojom uglavnom sami upravljate, a osim snimanja okoline, ideja je i da snimite sami sebe i svoje reakcije kako biste dodali malo vlastite osobnosti lokacijama ili eventima koji su već snimljeni tisuću puta. Ideja je da se odmaknete od profesionalnih pravila i strukture kod snimanja, te da se objeručke primite više „freestyle“ načina rada. Osim avantura vani, ovdje možemo pričati i o jednostavnom paljenju kamere u kući i samo snimanja svojih razmišljanja. Kako neki reagiraju na događaje vani, drugi se odluče sjesti za računalo i reagirati na stvari koje vide online. Moderne kamere lako je povezati s računalom, a softver takvu kameru odmah prepoznaje kao web kameru, dok na samoj kameri možete lako odrediti kvalitetu i parametre koji se šalju računalu. Tako je vrlo jednostavno i krenuti s programom uživo. Streaming dodaje komponentu razgovora s publikom, što kreatorima često omogućuje da stvore zabavnu interakciju i tako obogate svoj sadržaj. I obrnuto je moguće, gdje vani streamate uživo, no limitirani ste lokacijama s dobrim internet signalom.

Nek ostane jednostavno

S obzirom na to da smo imali priliku isprobati jednu od najboljih vlogging kamera s odličnim hardverskim specifikacijama, odlučili smo složiti mali vodič oko toga kakvu kameru bismo vam savjetovali, kao i približili postavke s kojima ćete se susresti. Dok generalno za vlogging nećete koristiti napredne postavke i kompliciranu post-produkciju u interesu brže obrade i objavljivanja zanimljivog sadržaja, današnje kamere mogu puno toga same odraditi, a ovdje je potrebno i povjerenje u hardver koji koristite, kako biste na kraju imali zanimljiv video. Nije dovoljno samo stisnuti snimanje i nadati se najboljem, već trebate jako dobro razumjeti što kamera radi i zašto, kako biste se mogli prilagoditi situaciji i iz nje izvući maksimum. Zato prođimo hardversku stranu bitnu za odabir alata koji nam je potreban za dobivanje standarda kakvog očekuju gledatelji na popularnim platformama.

 

Vlogging-4.jpg

Vlogging kamere: često nude dodatne funkcionalnosti, poput Sonyjeve koja ima dedicirani gumb za maksimiziranje bokeh efekta

 

Prije svega, morate odabrati samu kameru s kojom planirate snimati. Ova odluka prvenstveno je pitanje vašeg budžeta, pa tako i mobitel može poslužiti za prvu ruku, no selfie kamera na mobitelu ne može se mjeriti radi jednog detalja, a to je veličina senzora. Kako stalno brujimo kod recenzija kamera na mobitelima, ista priča vrijedi i kroz ostatak svijeta fotoaparata/kamera koji se nude. Tehnički ćemo pričati o mirrorless fotoaparatima koji se danas dominantno koriste i kao kamere u vlogging svijetu. Kao početak naše liste, tu su neizbježne akcijske kamere. Danas nude snimanje u visokoj kvaliteti, a GoPro nudi i neobičan omjer senzora i snimanja kako bi iz jednog videa kreatori lako izvukli horizontalne i vertikalne „clipove“, što uvelike olakšava produkciju za različite platforme. Prednost akcijskih kamera je i njihova masa te dimenzije, koji su specifično dizajnirani kako bi kamera bila laka za nošenje. No, kameru nećete nositi u rukama, već se savjetuje korištenje električnog gimbala iliti stabilizatora s ručkom. Oni nisu veliki, no dovoljno odmiču akcijsku kameru od vas tako da se izbjegne izobličavanje radi vrlo širokog pogleda kamere, a istovremeno konačni video ne “leti” po svuda, već ima više-manje stabiliziran horizont. Ono što ćete primijetiti je da vloggeri lako kontroliraju kameru, a to je dodatan bonus modernih gimbala. Jednostavnim pomacima ruke koja drži gimbal, možete kontrolirati orijentaciju kamere koja je na njega spojena. Kao i sve ostalo, ove pokrete trebat će vježbati kako biste dobili točno što želite od kamere, a samim time i kasnije na videu. No, akcijske kamere imaju svoje nedostatke, primarno jer su senzor i objektiv fiksirani te se sva „zumiranja“ odvijaju digitalno, direktnim gubljenjem kvalitete snimke. Drugi nedostatak o kojem smo pričali je i veličina senzora. Dok je nešto veći od selfie kamere na mobitelu, morate postaviti realna očekivanja. Snimke će biti impresivne na danjem svjetlu, no u nešto zahtjevnijim situacijama brzo se počinje javljati šum.

Dok šum na videu nije toliko primjetan ako ste stalno u pokretu i akciji, nešto mirniji video imat će primjetno nižu kvalitetu i gubitak detalja. Vrlo širok pogled također vas može limitirati kod postavljanja scene koju želite prikazati. Dok je pozadina iza vas možda atraktivna, to ne znači da želite prikazati kako zapravo stojite na parkingu pored automobila.

Mirrorless revolucija

Onda na mainstream scenu dolaze kamere s modernim mirrorless dizajnom. To ih čini značajno kompaktnijim i lakšim, a moderni modeli mogu snimati i u 4K rezoluciji. U početku je bio problem oko grijanja senzora, što je i dan danas izazov, pa imajte na umu što i kako snimate jer bez obzira na uređaj, baš poput potrošnje baterije, morate misliti i na grijanje same kamere, pogotovo ako snimate recimo u 60 fps-a sa 4K rezolucijom. Ipak, pokazalo se kako ljudi preferiraju klasičnih 24-30 fps-a kod reprodukcije videozapisa, što pak značajno olakšava izbor kod pohrane podataka. I dalje je poželjno da kamera može snimiti video do 120 fps-a kako biste mogli ubaciti i slow-motion b-roll (kratke klipove koje ubacujete u glavni video kako biste razbili neki monotoni sadržaj). Igrom slučaja, godinu-dvije ranije dogodila se velika revolucija kod mirrorless kamera s do tada nevjerojatnim mogućnostima autofokusiranja, gdje su kamere bez problema mogle držati fokus na oku subjekta, što automatski daje gledatelju dojam iznimno oštre slike, koliko god plitak fokus bio. Tako je Sony izbacio prvu kameru kojom je ciljao upravo na vlogging scenu, gdje je zvijezda videa zadužena i za sav ostatak produkcije. Nova kamera uvelike je olakšala taj posao, korisnicima dala pouzdanje da će fokus biti oštar i u manje idealnim uvjetima, a nudi solidan mikrofon koji hvata okolni razgovor sa solidnom kvalitetom. Osim impresivnog fokusa, kamera je vrlo lagana te nudi optičko zumiranje kako bi vam ponudila veću fleksibilnost. Integrirani objektiv tako je moguće elektronski prilagođavati, a Sony je kao nadopunu kompleta ponudio i dodatan držač eksternim kontrolama objektiva. Ovdje je i dalje riječ o 1-inčnom senzoru, pa se evolucija nastavlja.

Zatim proizvođači nude male mirrorless kamere s APS-C senzorima, koji se na skali veličina nalaze između full-frame senzora i malih 1-inčnih modela. Ovi senzori već mogu ponuditi solidnu kvalitetu videa u zatvorenom, ako koristite adekvatan objektiv. Za veću fleksibilnost korisnicima, koriste se izmjenjivi objektivi. Dok je to solidan put za profesionalce, novi korisnici sada moraju odlučiti i s kojim objektivom krenuti u avanturu jer njihova cijena nije malena, a na kvalitetu videa utječu kao i sami ostatak kamere.

 

Vlogging-3.jpg

Bitno je povjerenje: Kako kod vlogginga često sami budete glavni lik kao i snimatelj, bitno je imati povjerenja u mogućnosti kamere, a primarno se ovdje radi o brzom i preciznom autofokusu

 

Zoom, objektivi i rezolucija

Općenito se za vlogging traži nešto širi kut gledanja kako bi osim vas u kadar stala i okolina, bilo da želite pokazati lokaciju ili sugovornike. Generalno se uz kameru nudi i objektiv „za prvu ruku“ koji je po nama idealan odabir, pogotovo ako ima motorizirano zumiranje koje je kod vlogginga vrlo atraktivna opcija, pogotovo jer sve radite sami i svaka pomoć dobro dođe, a kamera se neće tresti kao kada biste hvatali objektiv rukom, kada njome upravljate eksternom kontrolom. Dakle, kod ovakve kamere imate puno opcija, no ponovno morate biti spremni na ograničenja. Naime, senzori generalno imaju oko 25 megapiksela, dok za 4K video trebate oko 8 megapiksela.

To znači da bi normalnim snimanjem sve bilo osjetno zumirano. Senzori tako koriste različite načine snimanja kako bi pokrili stvarniju širinu senzora, pa je stvaran zoom u odnosu na slike oko 10-20%. Ovakve kamere često nemaju fizičku stabilizaciju, već se radi o elektronskoj. Taj efekt se omogućuje na način da umjesto fizičkog pomicanja senzora ili objektiva za stabilizaciju, aktivna površina senzora se pomiče i tako kompenzira trešnju. Kako bi ovaj efekt mogao raditi, radni dio senzora se tako smanjuje za 30-40%. Drugim riječima, kada prebacite sa slikanja koje hvata vrlo širok pogled, odjednom ste dosta zumirani. Jedno od rješenja je, primjerice, gašenje elektronske stabilizacije, modificiranje snage stabiliziranja i kasnije „smirivanje“ videa u postprodukciji, gdje možete odabrati koliko će toga biti odrezano od rubova. Dodatno na ovaj efekt možete utjecati kupnjom objektiva sa širim pogledom (poput ultraširoke kamere na mobitelu).

 

Sony-ZV-E1.jpg

Sony ZV-E1: Sony je izbacio “ZV” liniju vlogging kamera, a na vrhu stoji full-frame E1 model s velikim senzorom koji ima svega 12 MP pa za 4K rezoluciju koristi  gotovo puni senzor iznimne osjetljivost za mračnije scene

 

Kamera koju smo nedavno imali priliku isprobati, Sonyjev je flagship za Vloggere, Sony ZV-E1. Ona nudi najveći senzor s full-frame dimenzijama, pa sama kvaliteta videa u svjetlosno zahtjevnim situacijama značajno raste. Osim fizički većeg senzora, ova kamera je među rijetkima koja koristi full-frame senzor sa svega 12 megapiksela.

Tako svaki piksel na senzoru ima iznimnu osjetljivost i u vrlo zahtjevnim i mračnim uvjetima, hvatajući precizne boje bez puno šuma. Kako smo spomenuli, 4K video koristi 8 MP, pa će se za video koristiti gotovo cijeli senzor u svim uvjetima snimanja. Svi ovi detalji nude vam daleko bolju konačnu kvalitetu, a tek onda dolazimo do detalja poput fizičke stabilizacije koja fizički pomiče senzor, pa nije potrebno značajno rezanje prikaza za dobivanje mirne snimke. No, ovdje dolazite do drugih problema. Osim višestruko skuplje kamere, sami objektivi također su višestruko skuplji. Uz to, objektivi su veći radi većeg senzora, a ukupna kamera također je osjetno teža.

Sada vam treba i bolji gimbal ako sve želite koristiti kako spada, što sveukupno na kraju znači da dok imate opciju odabira niza kamera sa osjetnom razlikom u kvaliteti, one su sve teže, skuplje i naravno, kompliciranije.

Da bi snimka ispala atraktivna

Do sada smo pričali o zahtjevnim mračnim scenama, no isti problem dolazi i kod osunčanih scena. Dok će slika biti iznimno oštra, može postati „previše“ oštra gdje svi pokreti izgledaju nekako neprirodno i robotski, a sve izgleda nekako kao da je snimljeno mobitelom. Dobrodošli u svijet gdje za dobru snimku, bez obzira na kvalitetu kamere, sada morate proračunavati postavke i dodavati razne nastavke na kameru. Najveći problem „robotskog“ efekta je to što senzor prebrzo hvata scenu. Naime, upalite li bilo koji film i pauzirate neku scenu, ona će uvijek ispasti mutna. S druge strane, snimke na sunčanom danu prosječnom kamerom izgledaju oštro kao fotografija, što je upravo i problem jer sada sve predobro obavlja svoj posao. Oku ugodan efekt na filmu odavno je optimiziran, a za dobivanje optimalnog efekta morate znati gdje ćete i kada snimati i pod kakvim uvjetima. Kamera vam može pomoći sama do neke granice, no za najbolje rezultate ipak ćete morati malo sami raditi.

Prvo je tako najbitnije razumjeti standardne preporučene postavke. Ako pričamo o video snimkama na webu poput YouTubea, većina videa bit će snimljena na 30 FPS-a, s nekim specifičnim videima na 60 FPS-a. Snimate li video pod tim standardom kod nas, velika je vjerojatnost da će video rezultirati vrlo primjetnim titranjem razne rasvjete, svjetlosnih panela, itd. Da ne ulazimo previše u detalje, razlog je taj što u Europi standard nalaže da izmjenična struja radi na 50 Hz, pa veliki broj uređaja koji emitiraju svjetlo rade na toj frekvenciji. Zato će gotovo svi fotoaparati imati opciju snimanja prema PAL standardu sa 25 ili 50 FPS opcijama. Jedini problemi koji mogu proizaći nastaju spajanjem 25 i 30 FPS videa, no čisto iz aspekta vremena obrade kasnije jer treba sinkronizirati audio iz različitih standarda. Dakle, po nama je najjednostavnija opcija odmah odrediti u kameri 25 FPS brzinu snimanja i ostaviti ju na toj vrijednosti. Sada dolazimo do drugog detalja, a to je vrijeme otvora blende (shutter speed). Ostavite li ga na automatskim postavkama, kamera će brzinom zatvaranja blende (elektronski ili fizički) limitirati količinu svjetla koja pada na senzor i tako dobiti optimalno osvjetljenu sliku. No, upravo je u tome problem jer ako snimate video od 25 FPS-a, znači da u jednoj sekundi dobivate 25 sličica koje čine video. Shutter speed se u ovom slučaju odnosi na vrijeme otvorene blende, od početka snimanja jedne sličice, nakon čega senzor prestaje „hvatati“ svjetlo i čeka početak snimanja sljedeće sličice. Dok je duljina otvora blende ovdje limitirana vremenom između dvije sličice (za 25 FPS video, maksimalno vrijeme otvora blende može biti najdulje 1/25 s), najkraće vrijeme otvora blende ograničeno je tehnologijom kamere, no recimo da se radi o konzervativnoj vrijednosti 1/4.000 sekunde. Drugim riječima, jedan „frame“ videa traje 250 milisekundi, no na danjem svjetlu kamera može uhvatiti sve podatke za taj frame unutar 0,25 milisekundi i tako „zalediti“ pokret unutar vremena jednog framea na događaj unutar samo 0,1% alociranog vremena za taj frame, dok nema podataka za ostalih 99,5% vremena jer kamera čeka dolazak sljedećeg framea.

 

tarun-savvy-vIKKQcizSzw-unsplash.jpg

Pristojan gimbal: vrlo brzo će vam postati neizostavni dio opreme jer osim što udaljuje kameru od vas, nudi stabilizaciju horizonta, detalj o kojem jednostavno nećete razmišljati za vrijeme snimanja

 

Prirodni dojam

Tako na snimkama i kod bržeg videozapisa (primjerice, 60 fps-a) možete primijetiti „trzavu“ snimku, kao da se radi o puno fotografija pretvorenih u video, što one na koncu i jesu. I na slici, kada želimo prikazati pokret često želimo dobiti zamućene dijelove fotografije, takozvani „motion blur“. Kod snimanja videa, motion blur daje puno prirodniji dojam, a upravo je on razlog zašto kada pauzirate prave filmove, uvijek dobijete mutnu sliku. Praksa je pokazala da je najbolja startna pozicija otvor blende u trajanju upola kraćem od FPS-a samog videa. Za video od 25 FPS-a iliti ga s trajanjem svake sličice od 250 milisekundi, blenda kamere trebala bi biti otvorena 125 milisekundi i zatvorena 125 milisekundi svakog framea. Tako dobivate lagano zamućene pokrete videa, koji će izgledati „realno“ najvećem broju gledatelja. Kamere često vrijednosti pokazuju u razlomcima, pa za 25 FPS video, shutter speed postavite na 1/50 i dobit ćete taj traženi filmski izgled na videu. Naravno, moguće je igrati se s efektom ovisno o vašim željama, no ovo je način kako izbjeći „robotski“ izgled videa.

 

Vlogging-5.jpg

Filteri: nisu nužni na početku, no s vremenom vam mogu podignuti dojam kvalitete, ovisno o ciljanom izgledu vaših videa

 

Vlogging-7.jpg

Streaming: se odvija uživo, a kamera je uglavnom statična što vam pak omogućuje postavljanje opuštenijih postavki za izvlačenje zanimljivih scena

 

Borba sa svjetlom

Sve ste namjestili i eto problema. Video na danjem svjetlu potpuno je bijele boje, odnosno previše eksponiran. S obzirom da imate zaključan shutter speed, ostaje vam samo kontrola ISO vrijednosti koja opisuje digitalnu osjetljivost senzora te lako osvijetli tamnu scenu na račun preciznosti (javljaju se smetnje) ili kontrolom otvora blende. Blenda s vrlo malim otvorom propustit će vrlo malo svjetla i često riješiti problem, no imajte na umu da tako gubite i „bokeh“ efekt, odnosno razdvajanje subjekta od pozadine zamućivanjem detalja koji su bliže ili dalje kameri od samog subjekta. ISO vrijednost odlična je kod osvjetljavanja tamnih scena, no mahom je ograničena na vrijednost 100 kao minimum, što često nije dovoljno. Ovdje u priču uskaču filteri. Točnije, fotoaparatu doslovno trebaju sunčane naočale, a možete ih pronaći pod nazivom „ND filteri“. Neutral Density filteri imaju funkciju sunčanih naočala, dolaze s različitim razinama zatamnjenja te omogućuju kamerama, pogotovo sa većim senzorima, da dobiju filmski efekt i na najsunčanijem danu bez problema.

 

Vlogging-6.jpg

 

Vlogging-9.jpg

Dodatna oprema: poput rasvjete svakako se savjetuje za snimanje u unutrašnjim prostorima, koliko god šareno obojali sobu rasvjetom. Ovdje će vam puno pomoći i dobar objektiv s niskim f-brojem

 

Generalno se mogu pričvrstiti za kraj objektiva, a dolaze i kao nastavci za akcijske kamere koje tako također dobivaju željeni efekt. Osim ovog, imate još filtera za kamere, poput onih polarizirajućih koji pak mogu umanjiti odbljesak svjetla od sjajnih površina. Kao što vidimo, glavni izazov kod snimanja proizlazi oko jačine okolnog svjetla. Dok kamera može dosta toga automatski napraviti, da postanete profesionalci morate naučiti preuzeti neke postavke u svoje ruke. ISO vrijednost kod snimanja videa većini kamera se može postaviti u nekom rasponu gdje će ga one prilagođavati tako da održe standardnu svjetlinu videa i kada, primjerice, uđete u tamniji prostor.

Što je sa zvukom?

Jednom kada savladate video, rekli bismo da ste na pola puta, jer audio iskustvo jednako je bitno za dobar multimedijski sadržaj. Kao neka startna pozicija, mikrofon na vašoj kameri bit će solidan odabir, a dobit ćete sinkronizirani audio s videom. Na Sony ZV-E1 modelu, kao i kod ostalih u ZV seriji, dobivate tri mikrofona na vrhu kamere koji zajedno rade kako bi dobili vrlo čisti zvuk. Možete, a preporučeno je, za njega kupiti i čupavi nastavak koji će eliminirati zvuk vjetra te predstavlja nekakav početak. Ovo je omnidirekcioni mikrofon što znači da će hvatati zvukove iz svih strana oko kamere. To često i želite ako snimate veći broj sudionika ili želite prenijeti ukupno iskustvo, no negativna strana je javljanje jeke u zatvorenim prostorima, ili pak buka okoline koju ne želite. Softverski često možete izbaciti buku jednostavnim filterom svega tišeg od neke vrijednosti decibela, no rezultati često neće biti idealni, ovisno o okruženju u kojem je snimljen video.

 

frames-for-your-heart-XS1AqnlwwMA-unsplash.jpg

Obrada prije objave: Za obradu videa među vloggerima je popularan Macbook Air zahvaljujući hardverskom i softverskom fokusu na kreatore. Windows laptopi imaju jake adute poput Lenovo Yoga 7i i 9i ili HP Elitebook 850 uz besplatne softvere poput osnovnog DaVinci Resolve ili CapCuta

 

Zato toplo preporučujemo kupnju vanjskog mikrofona, često zvanih „bubice“ koji se pričvrste negdje na prednju stranu majice. Njihova prednost je što nemaju toliko veliku osjetljivost, pa će uhvatiti samo zvukove s izvorom blizu samog mikrofona, dok će sve ostalo biti značajno tiše ili nečujno. Tako gledatelje možete više fokusirati na vlastiti govor, dok im prezentirate svoju okolinu. Odličan primjer su DJI mikrofoni (DJI Mic 2 ili DJI Mic Mini) koje odlikuje jednostavnost korištenja i cijena koja je i dalje dostupna korisnicima van „pro“ kategorije. Osim vrlo čistog zvuka govornika koji nosi mikrofon, također ujedno imate alternativan izvor audio kanala u slučaju da jedan od mikrofona zakaže, ili pak možete miješati kanale iz oba mikrofona (kamere i bubice), gdje kamera može ubaciti tiši okolni zvuk, dok je vaš glas i dalje kristalno čist, no ovdje ćete trebati raditi na savršenoj sinkronizaciji oba audio kanala s videom.

 

lens-ride.jpg

Obogatite kameru: Kamera ima brojne dodatne mogućnosti povezivanja eksternih dodataka, a svakako bismo se prvo pozabavili poboljšavanjem audio iskustva

 

Montaža i obrada videa

Obrada snimljenih videozapisa potrebna je, barem kada je riječ o rezanju i lijepljenju većeg broja klipova u jedan video, te izbacivanja dijelova koje ne želite u konačnom videu. Za to postoje danas brojni alati, čak i oni specifično za vloggere koje možete isprobati, no prije ili kasnije završit ćete na nekoj vrsti pretplate ili plaćanju licence odjednom. Također računajte i da će vam trebati solidno računalo ili laptop s dovoljno prostora i brzine da obradi video visoke rezolucije. Ako već imate nekakvo računalo s oko 16 GB DDR4 memorije i solidnim procesorom, možete ga koristiti za početak, no odmah bismo ga nadogradili sa dodatnih 16 GB radne memorije.

 

andres-mfWsMDdN-Ro-unsplash.jpg

Studio u torbi: Uz sve već navedeno, kompaktni stalak pomoći će vam postaviti scenu kako u kući tako i van nje, pogotovo ako želite uhvatiti “b-roll” za ispunjavanje monotonih dijelova videa

 

Od softvera postoje solidne besplatne opcije u vidu DaVinci Resolve ili CapCut programa. Alternativno toplo preporučamo kupnju MacBook laptopa, uz uvjet da odaberete barem 16 GB radne memorije. Pohranu uzmite onu koju možete progutati financijski, no mi bismo ipak odabrali veliki eksterni SSD radije nego vrlo skupi MacBook jer mu nikada neće biti dosta memorije, a cijena vrlo brzo raste. Uz njega preporučamo kupnju Final Cut Pro softvera za obradu videa koji se plaća jednokratno i u Europi ima cijenu od 350 eura. Ne samo da je Apple optimizirao rad svojih uređaja za kreatore i brzu obradu videa, već je i softver koji nudi među najboljima na tržištu, pogotovo za manje korisnike poput vloggera. Odabirom ovog smjera također imate pristup i ogromnom ekosustavu kreatora koji se bave obradom videa, a koriste mahom isti hardver, pa skoro svi problemi i izazovi već imaju jasno objašnjena rješenja.

 

115667874_l.jpg

Mobitel: je također odlična startna kamera, no glavna mana je u tome da ne vidite stanje snimanja dok snimate sebe, a iznimno je bitno korištenje glavne kamere za najbolje rezultate, i solidnu kvalitetu, pogotovo u zatvorenom

 

Instant streaming

Na kraju, spomenimo i streaming. Moderni fotoaparati, a pogotovo ZV serija koju smo imali kao primjer, jednostavno se povezuju na računalo te ih odmah možete koristiti i kao web kamere, bez nekog posebnog softvera, dok kvalitetu slike poput frame ratea, otvora blende i ISO postavki postavljate na samoj kameri, dobivajući vrhunsku sliku.

Instaliranjem nekog od streaming alata, poput sveprisutnog OBS-a, lako je započeti cijelu priču oko streamanja uz vlogging, pogotovo ako ste se dobro upoznali sa svojom kamerom i primijenili osnove video snimanja koje smo ovdje pokrili. OBS, kao i ostali streaming programi, omogućuje kontrolu više izvora audio i video signala te u obliku jednog video izlaza može poslati snimku na web, što uključuje i simultani streaming na više platformi.

Dobru kameru tako možete koristiti za velik broj sadržaja koji su modernom kreatoru bitni za konstantan rast gledatelja, kao i komunikaciju s publikom.

 

tripod-7421149.jpg

Lagano se spakirajte: Cijela priča oko vlogginga je u tome da sami morate brinuti o svemu pa nošenje i briga o puno opreme vrlo brzo može postati naporna. Cilj je jednostavan setup sa zanimljivim sadržajem u fokusu

 

 Dodatci za Vlogging

 


DJI RS3 Mini

Za stabilan život

Pogledamo li primarne vlogging kamere, prioritet je uzeti nešto lagano i prenosivo, a solidan malen gimbal moći ćete držati dulje vrijeme.


NiSi PRO Nano ND2-32 filter svjetla

Sunčane naočale su uvijek u modi

Neutral Density filteri imaju jednostavan zadatak, a to je blokiranje viška svjetla prije nego dođe do senzora kako biste imali više opcija kod slikanja i snimanja.


Apple MacBook Air 13” M3 16 GB

Kada si u Rimu...

Apple je postao iznimno popularan kod kreatora multimedije s razlogom, a njihovi M-čipovi optimizirani su upravo za obradu video sadržaja.


DJI Mic Mini

Jednostavnost je ključna

Ovaj combo od dva transmitera i jednim receiverom dolazi upakiran u kutijicu za punjenje koja cijeli sustav čini jednostavnim i kompaktnim.


Alternativne vlogging kamere

Vaš radni partner

Kako smo spomenuli, kod vlogginga često sve radite sami, što znači i da je potrebno osloniti se na mogućnosti kamere da dio posla pouzdano obavi sama.

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

Vezani sadržaj:

  • Test: Sony ZV-E1 vlogging kamera

    Pobijedite tamu

    Sony aktivno razvija svoju Vlogging ponudu, a novi model ZV-E1 napravljen je kako bi zauzeo prijestolje

  • Digitalna fotografija kroz godine: od 1994. do 2024.

    Sve je u pikselima

    Časopis VIDI pokriva 30 godina priče o tehnologiji, a upravo su se za vrijeme njegovog lansiranja počeli pojavljivati i prvi digitalni fotoaparati.

  • Canon EOS R

    Canonov prvi 8K fotoaparat punog kadra

    Entuzijastima fotografije i  videografima predstavljen je Canonov prvi 8K fotoaparat punog kadra iz sustava Cinema EOS u vidu modela EOS R3 i R5.

  • Veliki usporedni test devet kompaktnih fotoaparata

    Napredak u tehnologiji sustava kamera pametnih telefona doveo je do pada popularnosti kompaktnih fotoaparata. Postavlja se pitanje jesu li kompaktni fotoaparati još uvijek aktualni te koji je najbolji kompaktni fotoaparat srednjeg cjenovnog razreda.

  • Odabrali smo najbolje kamere za svaku priliku

    Za naš odabir najboljih kamere potrudili smo se pronaći ponešto za svakoga.

  • Najbolji fotići do 5000 kuna

    Kupnja fotoaparata možda vam zvuči besmisleno sada kada svi imaju čak i više od jedne kamere na mobitelu, no ako ste i jednom koristili neki moderniji fotoaparat i usporedili rezultat sa slikom koju dobijete na svom smarphoneu, znate da rezultati nisu ni približno u istoj kategoriji, pogotovo ako snimljenu fotku odlučite isprintati.

// možda će vas zanimati

Newsletter prijava


Kako izgleda naš posljednji newsletter pogledajte na ovom linku.

Copyright © by: VIDI-TO d.o.o. Sva prava pridržana.