Zagrebačka Lauba je početkom lipnja postala moderni Delfi, mjesto gdje se predviđa budućnost. Šest cijenjenih svjetskih futurologa održalo je šest nevjerojatno zanimljivih predavanja, nakon čega je uslijedilo šest panela gdje su i sami sudjelovali te razmijenili mišljenja s brojnim istaknutim hrvatskim menadžerima, kao i s predstavnicima javnih tijela.
Konferencija je trajala dva dana, a otvorio ju je Mike Walsh, prema mišljenju mnogih, jedan od najupečatljivijih svjetskih govornika. Njegovo predavanje je doista hipnotizirajuće, te vas s lakoćom uvodi u svoju teoriju o tri velike promjene koje nas očekuju.
Walsh govori o novoj generaciji lidera, koji kombiniraju složenost ljudskog karaktera i naravi sa smislom za računalno razmišljanje. Kao pojedinci i kao lideri, moramo promijeniti poimanje rada i dopustiti da AI bude dio našeg odlučivanja. Navodi kako je pandemija pokazala da se može raditi od kuće i jednako uspješno obavljati zadatke. „Ne postoji udaljeni rad, postoji samo rad“, navodi Walsh u zaključku.
Održiva budućnost
Koliko su nordijske zemlje ispred vremena, govori činjenica da Danska ima Institut za studije budućnosti. Njegova izvršna direktorica, futurologinja Daria Dasha Krivonos, održala je predavanje o održivosti poslovanja. „Održivost nije trošak, već ulaganje u budućnost“, ističe Krivonos, te navodi kako se kompanije mogu oglušiti na probleme i praviti se da oni ne postoje, ili ih pak prihvatiti kao sastavni dio poslovanja i već sad razviti scenarije kako bi u budućnosti donijeli informirane odluke koje su poduprte podacima.
Prihvatite da je nepredvidljivost sastavni dio života, sa scene je poručila Daria Dasha Krivonos.
Učimo iz prošlosti. Panta rhei, odnosno „samo mijena stalna jest“. Kako se vremena mijenjaju, moramo se mijenjati i mi, a predviđanjem trendova možemo naučiti koje akcije poduzeti kad dođe vrijeme za njih.
Prvi dan je zatvorio Mike Bechtel, glavni futurolog Deloittea, predavanjem o budućnosti tehnologije. Njegova vizija tehnologije budućnosti poklapa se s drugim vizijama koje smo imali priliku čuti, što daje sve veći legitimitet takvom skorašnjem scenariju. Iako još nemamo tehnologiju za komunikaciju u sebi, Bechtel tvrdi da u jednu ruku već jesmo kiborzi. „Probajte nekome oduzeti mobitel na osam sati. Taj čovjek je u potpunosti izgubljen“.
Već sad razgovaramo s tehnologijom u vidu Alexe, koja je svugdje po našem kućanstvu, ili pak kroz glasovne naredbe pametnom telefonu. Sljedeći korak je nosiva tehnologija, odnosno pametne naočale s kojima bi dignuli pogled s tehnologije kakvu poimamo danas, a to su pametni telefoni, tableti i prijenosnici. Tehnologiju gledajmo kao alat, a alate oduvijek koristimo, zar ne?
Budućnost poslova
Drugi dan konferencije je otvorio britanski futurolog Daniel Susskind predavanjem koje se dotaklo sumnjičavosti prema novoj tehnologiji, kao i budućnosti poslovanja i obrazovanja. Sumnjičavost prema tehnologiji je argumentirao primjerom iz 1997., kad je vladao skepticizam da računalo može pobijediti šahovskog prvaka Garija Kasparova, što se naposljetku i dogodilo. Susskind tvrdi da će velik broj današnjih poslova već za deset godina zamijeniti roboti, no to nije razlog za paniku. Jednostavno ćemo stvoriti nove poslove. Oslobađanjem ljudi od jednostavnih i repetitivnih poslova otvara se mogućnost za nove prilike.
Nakon njegovog predavanja, akademik dr. sc. Bojan Jerbić je na scenu doveo Spota, robota Boston Dynamicsa, koji je „živući“ dokaz koliko je tehnologija napredovala. Predavanje je nastavila futurologinja Anne Lise Kjaer pričom o budućnosti javnog upravljanja. Tehnologija je dio svakodnevice, pa tako i upravljanja javnom upravom. Futurologinja poziva na odgovornost vladajućih i na razmatranje dugoročnih učinaka postupaka vladajuće garniture.
Anne Lise Kjaer zaokupila je pozornost prisutnih predavanjem o društvenoj odgovornosti vladajućih garnitura.
Tehnologija, ispravno korištena, ima potencijal za implementaciju nevjerojatnih promjena u upravljanju gradovima i javnim uslugama. Posljednji predavač je bio futurolog Ian Yeoman, jedini futurolog specijaliziran za budućnost turizma. Yeoman je izuzetno dobro upoznat s našim turizmom i lokalnim prilikama, pa je njegovo predavanje imalo upozoravajuću notu. Globalno zatopljenje podiže prosječnu temperaturu zraka u Hrvatskoj, pa je bitno uključiti se u globalno pitanje klimatskih promjena. „Hrvatska bi trebala biti svjesna razvoja održivijeg turističkog modela koji zapošljava lokalnu zajednicu i štiti prirodne resurse“, ističe cijenjeni futurolog.
Materijal za razmišljanje
Šest futurologa se u dva dana osvrnulo na svaku sferu našeg života i dalo nam materijala za razmišljanje. Iz svakog pojedinca kreće promjena, a tehnologiju moramo prihvatiti kao nešto što se konstantno razvija, no što nam dugoročno pomaže da svladamo sve veće izazove modernog svijeta. Menadžeri, znanstvenici, inženjeri, javna uprava, novinari i brojni drugi. Svi imamo ulogu koju trebamo odigrati u svijetu koji se stalno mijenja. Panta rhei.
Ekskluzivni intervju: Mike Bechtel
Umjetna inteligencija u poslovanju, danas i sutra
Nakon energičnog predavanja gdje je zaokupio pozornost cijele dvorane, imali smo priliku razgovarati s fantastičnim Mikeom Bechtelom, glavnim futurologom tvrtke Deloitte Consulting LLP i profesorom Korporativne inovacije na prestižnom sveučilištu Notre Dame. Dobili smo odgovore na škakljiva pitanja koja nisu bila postavljena pred publikom u Laubi.
VIDI: Koje poslove će umjetna inteligencija nadopunjavati u roku od pet godina?
Mike Bechtel: Mislim da će u periodu od pet godina umjetna inteligencija preuzeti poslove donošenja odluka. Stroj ne poznaje instinkt, samo podatke. I kako nam cloud arhitektura pruža bolje i brže sposobnosti računanja, ali i kvalitetniju pohranu i pristup podacima, shvatit ćemo da se odluke zasnovane na instinktu i odvažnosti mogu zamijeniti matematičkim izračunima i logičkim rasuđivanjem.
VIDI: Koje poslove će umjetna inteligencija u potpunosti zamijeniti za deset godina?
Mike Bechtel: Smatram da umjetna inteligencija neće zamijeniti poslove, već pojedinačne zadatke. Ako je zadatak repetitivan, vrlo je izgledno da se može u potpunosti automatizirati i zamijeniti umjetnom inteligencijom. Danas postoje zaposlenici koji unose sirove podatke u sustav. Hoće li oni izgubiti posao? Vjerojatno ne. No hoće li nestati komponenta ručnog unosa podataka? Svakako.
Pitanje za milijun dolara je – što će onda ta osoba raditi? Trenirati robote? Nadzirati robote? Iskreno, roboti će raditi uz te ljude, kako bi osigurali da ljudi imaju vremena rješavati kvalitetnije, prioritetnije probleme. U to vjerujem. Bill Gates je rekao da je uspjeh imati veće probleme koje treba riješiti. Kad su zaposlenici lišeni repetitivnih zadaća, stvara se prilika, a ne kriza, kako bi se angažirali za veća i važnija pitanja.
Mike je bio oduševljen Vidijem, te nam je obećao da će pročitati cijeli sadržaj časopisa koristeći Google Translate.
VIDI: Hoće li onda umjetna inteligencija biti najbolji znanstvenik, uzmemo li u obzir kako ima pristup nevjerojatnim količinama informacija i snagu za povezivanje tih istih dostupnih informacija?
Mike Bechtel: To je zbilja odlično pitanje. Svi znamo izraelskog povjesničara Hararija i njegovu knjigu „21 lekcija za 21. stoljeće“. U knjizi piše o ideji kako mi kao ljudi uspoređujemo najboljeg ljudskog znanstvenika s jedinstvenim individualnim računalnim - „znanstvenikom“. Ipak, u stvarnosti, umreženi klaster računala može nadvladati inteligenciju i znanje svakog pojedinačnog znanstvenika neovisno o zahtjevnosti traženog zadatka.
Pitanje za milijun dolara jest, je li ekonomski održivo da takav skup strojeva rješava i druge probleme? Iako je ekspertno postavljeno za jedan zadatak, mora riješiti i stotinu drugih problema kako bi bilo jednako vrijedno kao jedan istinski ekspert.
VIDI: Imamo i mi pitanje za milijun dolara. Može li na koncu umjetna inteligencija zamijeniti futurologe i umjesto vas predviđati budućnost?
Mike Bechtel: Hahaha, smatram da može. Volimo reći kako mi ne predviđamo budućnost, nego je projiciramo. Projekcija ekstrapolira poznate trendove i zamišlja nove mogućnosti. Ekstrapolacija poznatih trendova je definitivno zadatak, odnosno prilika za umjetnu inteligenciju. S druge strane, pitanje je ima li umjetna inteligencija maštu, imaginaciju s kojom bi projicirala trendove? Ta je granica sve tanja, što nam potvrđuju AI generatori poput GPT-3 i DALL-E. Spojem ekstrapolacije i imaginacije u stroju, vidim sebe kako već u narednim godinama radim bok uz bok s umjetnom inteligencijom.
