Već devetnaest godina tehničke i tehnološke tvrtke predstavljaju se studentima i nude svoje ljetne prakse ili čak puna zaposlenja na Job Fairu svake godine, a ove godine je preko stotinu tvrtki imalo štandove, od teškaša poput Siemens Energy i NE Krško, pa sve do malih, ali brzorastućih startupova.
Događaj su otvorili predsjednik SS FER-a Ivan Cundeković, dekan FER-a Vedran Bilas, pročelnik Gradskog ureda za digitalizaciju Dražen Lučanin te ministar gospodarstva Ante Šušnjar. Dekan Bilas se u svojem govoru osvrnuo na istraživačke uspjehe i visoke kriterije izvrsnosti kojima se Fakultet elektrotehničke i računarstva ponosi, pročelnik Lučanin se fokusirao na novootvorene gradske projekte poput uspostavljanja LoraWAN Internet of Things mreže po Zagrebu, a ministar Šušnjar je najavio nadolazeću industrijsku strategiju koja će u fokusu imati sektore koji stvaraju proizvode visoke složenosti i visoke vrijednosti, gdje će tehnološki fakulteti poput FER-a imati ključnu ulogu.
Same tvrtke na Job Fairu bile su raznolike, s povećanim naglaskom na strojarske i elektrotehničke struke, a manje (iako i dalje vrlo prisutno) na računarske i IT struke. Oko pola tvrtki tražilo je inženjere u računarskim, IT i infosec strukama, a druga polovica u elektrotehnici, energetici i automatici. Na štandu FER-a moglo se vidjeti puno više projekata automatike, robotike, energetike i slično, a u razgovoru s djelatnicima FER-a tamo je primjetan i odmak novih generacija od računarstva (koje je donedavno bilo pretežit odabir) prema elektrotehnici. Ovu izmjenu trendova su, čini se, pospješila dva trenda - dolazak AI tehnologija koje uvode nesigurnost i plaše mlađe generacije kod upisivanja računarstva, te istovremeni povećan opseg ulaganja i potrebe za energetikom i automatikom zbog pojačanog ulaganja EU u energetsku neovisnost uoči nove geopolitičke situacije. Primjerice, NE Krško je obnovilo dozvolu do 2043. godine, a već se pripremaju tada obnoviti elektranu na još 10 godina, i svake godine uzimaju 5-10 studenata na praksu - no napomenuli su da, unatoč njihovom strateškom energetskom značaju te visokom interesu studenata i relativne blizine Zagrebu, FER i dalje ne organizira studijske posjete studenata toj elektrani.
Jaka struja sve jača
Vezano za ovaj obrat primata energetike i automatike naspram IT-a, daleko najveće štandove ove godine imali su Končar i njegove podružnice, te Siemens i njegove podružnice, ali tu su bile i auto tvrtke poput Porschea i Bugatti Rimca te mnoge druge manje, ali stabilne i dugogodišnje uspješne tehnološke tvrtke poput Brodotehne (upravljanje energijom), no nije nedostajalo ni tvrtki s uspješnim digitalnim proizvodima i uslugama na svjetskom tržištu poput Vumedija, Visagea i slično…
Osim štandova s tvrtkama, na Job Fairu moglo se čuti i mnoštvo predavanja. Od posjećenijih panela vrijedi spomenuti i panel o tome koliko je studentima važna „svrhovitost“ posla koji rade - to jest, da im je osim materijalnih uvjeta često prioritet i aspekt društvene koristi projekta i poduzeća za koje se prijavljuju - te očekivano najposjećeniji panel, Hot Talk s Matom Rimcom, koji je pričao o svojem životnom putu „od žrtve bullyjanja do spasitelja Bugattija“.
Zanimljiv dio Job Faira bio je s predstavnicima Njuškala, HT-a, Infobipa, Končara i mnogih drugih hi-tech tvrtki. Grada Zagreb je govorio o svojim pristupima korištenju AI-ja u analizi podataka. Primjerice, Grad Zagreb je na temelju analize anonimiziranih podataka iz baznih stanica o kretanju građana uspio simulirati gdje se mogu napraviti najveće vremenske uštede u prometu, i kao rezultat simulacije odlučio prioritizirati izgradnju Jarunskog mosta. Pročelnik Dražen Lučanin dao je i mnoge druge primjere već postojećih načina korištenja njihovog prometnog simulatora, poput predviđanja toka prometa uoči zatvaranja određene ulice radi obnove i slično. Ljubica Šućur iz Njuškala dala je primjer kako koriste AI analizu cijena kako bi otkrili je li prodavač precijenio neki proizvod, uspoređujući ga sa sličnim prodanim proizvodima i njihovim karakteristikama, i kako na temelju toga predlažu točniju cijenu. Unatoč tome što bi studentima najkorisnija primjena tog algoritma bila da se ukroti pretjerivanje sa cijenama nekretnina, Njuškalo je za pilot kategoriju ipak izabrao Auto moto proizvode, iako su zamijetili ogromnu asimetriju između želja korisnika (primjerice, pretrage studenata za najam stanova) i nerealnih (te neostvarenih) očekivanja mnogih kupaca, što je na kraju malo kome u interesu. U panelu su bili još i Rino Čala iz Infobipa, koji je potvrdio da su oni „AI-first“ i da je njima AI postao ne samo alat već temeljno načelo tvrtke („core tenet“) te Marko Pavišić iz HT-a koji je naglasio važnost koju oni pridaju konceptu „explainable AI“, odnosno načinima da AI bude što manje obfusciran - kroz profiliranje outputa modela, reverse engineering i tako dalje, kako bi izbjegli da primjerice AI agent da neku preporuku korisniku, a da nije jasno zašto ju je dao.
CV Review: Aktivnosti za studente uključivale su stručni pregled i preporuku oko toga kako poboljšati svoj životopis
1
Paneli: JobFair je dobro mjesto za čuti vodeća lica hrvatskog IT-ja na panelima, radionicama, hot talkovima i drugim oblicima transfera znanja
Umjetna inteligencija
Na samom Job Fairu, AI revolucija se mogla nazrijeti ne samo u mnogim startupima poput Mindsmiths, Qorelo i tako dalje (često financiranima venture capital novcem), već i u tvrtkama koje se fokusiraju ne na same AI proizvode, nego na njihovu infrastrukturu - izgradnju data centara, kao u slučaju tvrtke Vertiv Croatia, ili tvrtke poput Siemensa koje se specijaliziraju za opremu potrebnu za data centre poput kompresora i sustava hlađenja.
Iako je u neformalnim komentarima više čelnika IT tvrtki spomenulo težu globalnu financijsku situaciju, nitko nije htio javno izaći s takvim komentarima, pogotovo uoči Job Faira gdje im je cilj privući radnu snagu. No, mnoge firme pokazale su u zadnjih nekoliko godina rast zaposlenih za faktor 2-3. Malo žalosti što je način na koji se često u slučaju tvrtki na Job Fairu taj rast dogodio bila prodaja stranoj tvrtki (partneru, distributeru, konkurentu) tako da, iako je to rezultiralo velikim rastom zapošljavanja, njihov inovativan proizvod više nije hrvatska intelektualna svojina, i višak vrijednosti se prenio u Ameriku, Njemačku, Japan i slično.
Druga prokušana metoda ostvarivanja rasta ili stabilnosti u teškim vremenima za IT sektor jest, očekivano, rad s državom. Tako je i ove godine na Job Fairu bilo mnoštvo tvrtki koje umjesto inovativnih proizvoda nude usluge licenciranja ili proizvodnje softvera za razne grane javnog sektora, a i njihov „merch“ koji su dijelili na štandu bio je daleko najbogatiji. Kada već pričamo o merchandisingu i privlačenju kadrova, Bugatti Rimac je imao drugačiju strategiju, pa je na svojem štandu samo pokazivao igračke svojih automobila, ali ih nisu dijelili studentima, već su ih upućivali da ih, ako im se sviđaju, mogu kupiti na web shopu. S treće pak strane, preko puta njihovog štanda bio je i i Zagrebački električni tramvaj, koji je uoči Job Faira organizirao poseban besplatni autobus od FER-a do Job Faira i nazad tijekom cijelog događaja. Budući da ZET kreće u veliku i dugo iščekivanu obnovu voznog parka uz preko 100 novih električnih autobusa, ali i izgradnju garaža s električnim punionicama, softverom za optimizaciju prometa i in-sourcanjem održavanja svih svojih sustava, ne čudi da su bili zainteresirani privući što više očiju perspektivnih studenata. Vrijeme će pokazati jesu li uspjeli u tome.
Showcase: Najbolji način za otkriti koje nove tehnologije i proizvode nude domaće tvrtke
Profil posjetitelja
Osim FER-ovaca, Job Fair su posjećivali fizičari, često traženi zbog svojeg visokog znanja statistike i analize, ali i strojari raznih fakulteta. Od IT struka, povećana je potražnja za stručnjacima za informacijsku sigurnost, u gotovo svim tvrtkama, ali naravno, traži se i dalje mnoštvo računaraca, najviše sa znanjem Jave, Springa, te Apexa. No, osim programiranja, od programera se sada očekuje i dobro poznavanje „promptanja“, tj. postavljanja naredbi umjetnoj inteligenciji, najčešće Claudeu. U sklopu ovogodišnjeg Job Faira, napravili smo čak i malo istraživanje pa smo postavili pitanje reprezentativnom broju tamošnjih tvrtki bi li radije zaposlili vrhunskog programera u top 1% generacije koji nimalo ne prompta, ili „samo odličnog programera koji je „prompt king“. Začudo, oko pola startupova i oko trećina etabliranih tvrtki je ipak izabrala prompt kinga, a ne vrhunskog programera. Način na koji se gleda na AI se razlikuje od tvrtke do tvrtke, i unutar tvrtki se razlikuje od zaposlenika do zaposlenika, pa smo tako mogli čuti izjave poput toga da je AI najbolje opisati kao „junior na steroidima“ (genijalna izjava koju potpisuje Luka Jukić iz AVL), do izjave da je „promptanje danas bitnije od kodiranja“ - hrabra izjava Marina Kurtovića iz Qorela, koji inače imaju na štandu kao prvi korak prije zaposlenja zadatak da napišu prompt unutar dvije minute koji će riješiti random generirani zadatak s ekrana.
Parkirana: Rimac Nevera je dočekivala studente na prolazu kroz JobFair
Iako fokusiran na studente, Job Fair je uvijek mjesto gdje se može otkriti mnogo toga zanimljivog o novim trendovima, prikupiti ozbiljna količina besplatnog „mercha” sa štandova, od šalica i šalova do upaljača i punjača, ali i osvježiti svoju bazu kontakata s kadrovskom službom tehničke i tehnološke kreme Zagreba i Hrvatske. Budući da je već ove godine događaj otvorio trio ministra, dekana i gradskog pročelnika, a bonovi za hranu mogli su se zamijeniti za premium sushi box, za očekivati je da će dogodine jubilarno dvadeseto izdanje biti još glamuroznije.
