Test nove AMD Radeon VII grafičke kartice sa 7 nm čipom - Dizajn

Zadnje dvije kartice koje je AMD izbacio, VEGA 56 i VEGA 64 bile su cijenom i performansama namijenjene više-manje entuzijastima. No, AMD je teško zadovoljavao potražnju čak i s tim karticama koje nisu bile “mainstream”. Onda je krenula ludnica s kriptovalutama te možemo reći da je bilo koji gamer koji se dočepao Vege, bio sretnik što posjeduje prilično rijedak proizvod.

AMD tako već duže vrijeme najavljuje NAVI seriju grafičkih kartica sa novom arhitekturom kako bi opet postali konkurentni nVidijinim skupljim karticama, a i onima srednjeg cjenovnog ranka koje polagano izlaze. Radeon RX 580, a i prijašnji modeli kojima je više-manje samo mijenjano ime, dugo su izdržali s obzirom na brzinu razvoja tehnologije.

No, dok NAVI ne bude u rukama kupaca, AMD ne može svu pažnju prepustiti konkurenciji. Tako su posudili trik iz Intelove priče i komponentu namijenjenu profesionalnoj upotrebi prepakirali u proizvod za mase. Nastao je Radeon VII, nasljednik Vega arhitekture koji pomoću novih tehnologija Radeon liniji daje konkurentne performanse.

 Arhitektura AMD Radeon VII GPU-a

Ako pratite vijesti, događanja i glasine u svijetu hardvera, neće vas iznenaditi činjenica kako je Radeon VII više-manje dodatno ispolirana Vega 64. Točnije, radi se o MI60 kartici namijenjenoj za profesionalne svrhe što znači visoku cijenu, puno memorije te odlične performanse kod floating point operacija.

Najveća razlika od prošle generacije zato leži u samom proizvodnom procesu koji je zahvaljujući smanjenju komponenti od kojih se čip sastoji, smanjio i ukupnu veličinu grafičkog procesora, te omogućio rad na višim frekvencijama uz manju relativnu potrošnju energije. Naravno, uz smanjenje komponenti, ostalo je dosta mjesta za ekstra čipove HBM2 memorije, koje je AMD brzo i popunio.

Točnije, čip ima 60 CU jedinica sa sveukupno 3840 jezgara, te su 4 CU jedinice onemogućene. Frekvencija je dobila najveći porast te sada sa 1400 MHz osnovne brzine ide sve do 1750 MHz turbo ubrzanja s maksimalnom brzinom od 1800 MHz.

Brzine su direktan rezultat smanjenja proizvodnog procesa na 7nm, što ovu karticu čini prvu u svijetu proizvedenu na toj veličini. Memorija kartice sastoji se od četiri HBM2 čipa gdje svaki ima 4 GB za sveukupno 16 GB RAM memorije. Ako mislite da je to puno, pa možda i previše za trenutne gaming potrebe, rekli bismo da ste u pravu, no sjetite se kako se ipak radi o profesionalnoj kartici prenamijenjenoj za gaming publiku.

Četiri čipa znače i veću propusnost podataka te brzina ove memorije iznosi ogromnih 1TB/s podataka. Glavna mana ovog setupa je cijena samih HBM2 RAM čipova koje na inetrnetu procjenjuju da AMD mora platit oko 350 dolara po kartici.

Grafički procesor tako ima single precision performanse od oko 14 TFLOP-a što je solidno poboljšanje u odnosu na Vega 64 karticu koja je imala 12.5 TFLOP-a, a sve zahvaljujući smanjenju proizvodnog procesa na 7nm, uz jednaku potrošnju maksimalne energije od 300W.

Kako smo rekli, Radeon VII je zapravo čip od MI60 profesionalne kartice pa tako ima impresivne, iako namjerno oslabljenje, performanse u FP (Floating Point) kategoriji. Dok MI60 ima impresivnih 7,4 TFLOP-a, Radeon VII zadržava performanse od 3,46 TFLOP-a. Za usporedbu, Vega 64 imala je vrlo slabe performanse od 0,84 TFLOP-a.

Iako su ove performanse često namjerno oslabljene od strane proizvođača kako AMD-a tako i Nvidije, Radeon VII i dalje ima solidnu snagu što ga čini impresivnim kod obavljanja zadataka koji se služe tim mogućnostima.

 Dizajn Radeon VII GPU-a

Kartica je doživjela značajne promjene u usporedbi sa prijašnjim Radeon generacijama. Stil hlađenja gdje jedan ventilator upuhuje zrak kroz cijelu karticu bio je efikasan način da se toplina izbaci van iz računala, no sada ipak imate kartice od 300W snage i zvuk usisivača nije poželjan u vašem računalu. AMD se, poput Nvidije, odlučio na klasične ventilatore, njih tri, kako bi karticu održao na stabilnoj temperaturi.

U našim testovima to joj naravno i uspijeva te se lagano zujanje i dalje čuje kada je kartica na 100%, no ono je uvelike manje od starijih referentnih modela, a pri tome i daleko efikasnije u svom zadatku, premda sva toplina sada završava u računalu, smatramo ovo boljom opcijom. Sam grafički procesor zajedno sa HBM2 DRAM memorijom hladi se pomoću “vapor chamber” tehnologije koja brzo prebacuje toplinu na toplovodne bakrene cijevi te po cijeloj dužini radijatora na kartici.

Dizajn je maksimalno iskoristio raspoloživ prostor te efikasno drži čip pod optimalnom temperaturom.

Sam izgled nalikuje kao da je kartica izdubljena iz jedne kocke aluminija te daje dojam modernog dizajna. Naravno, tu su i LED rasvjeta te veliki Radeon logo koji po našem mišljenju ipak ide na štetu hlađenju radi svoje lokacije i dimenzija, no ionako to kartici nije problem.

Smatramo da rasvjeta ima dovoljno ukusa da ne oduzima previše od jednostavnog modernog dizajna i ne vrišti “gaming” iz sve snage.

Sa stražnje strane nalaze se tri DisplayPort 1.4 utora te jedan HDMI 2.0b što bi trebalo zadovoljiti gotovo svakog korisnika. Poleđina kartice ima također aluminijski pokrov te ni pri radu ne postaje previše vruća. Dimenzije kartice su 28 cm x 12,5 cm x 4 cm, to jest sa 280 mm duljine, potrebno je imati na umu prostor u koju ćete ju staviti kako bi stala, no za većinu modernih kućišta to neće biti problem. Sa gornje strane nalazi se još 2 x 8-pinska utora za napajanje.

 Performanse novog AMD Radeon VII GPU-a

Prije samih rezultata, uzmimo u obzir da je i dalje riječ o Vega arhitekturi koju smo već imali prilike testirati, no zahvaljujući boljem proizvodnom procesu i manjim dimenzijama te potrošnjom energije, povećana je brzina grafičke jezgre. AMD je istu stvar napravio i s prelaskom s Ryzen 1000 serije na Ryzen 2000 seriju koja je zahvaljujući manjem proizvodnom procesu imala nešto veće brzine.

TDP kartice ostaje 300W što tehnički predstavlja energiju koju hladnjak mora moći odvesti od čipa, a ne koliko energije čip može povući iz napajanja. AMD preporuča napajanja minimalne snage 750W kako bi sve radilo glatko. Naravno, sustav nikada neće toliko trošiti, no biti će u zoni optimalne potrošnje gdje su gubici najmanji kada je pod preopterećenjem. Kako smo rekli, boost Radeona VII je negdje oko 1750 MHz, dok je maksimum koji AMD daje čipu 1800 MHz.

Podrška za overclockanjem je za vrijeme dok je kartica bila kod nas bila vrlo nesigurna te na kraju nismo uspjeli dobiti nikakve ekstra performanse. Kada brzina prijeđe i malo iznad 1800 MHz (i za 30 MHz više), kartica postaje nestabilna te ju softver agresivno usporava, radi prevelike energetske potrebe ili grijanja.

Teorija je kako su ovi čipovi već na svom maksimumu, no točnije informacije biti će dostupne kada proizvođači izbace vlastite verzije, ako će takvih uopće biti.

Naravno i softveri poput Afterburnera imaju problema s prepoznavanjem podataka sa kartice te jedino AMD-ov Wattman za sada može pouzdano dati informacije o performansama. Naravno, čisti FPS moguće je izračunati te smo osim sintetičkih testova odigrali i nekoliko igara, zahtjevnih i popularnih, kako bismo vidjeli gdje na ljestvici spada ova kartica.

Od ostatka sustava, koristili smo Ryzen 2700X procesor overclockan na 4,15 GHz sa 2 x 8 GB RAM memorije od 3000 MHz. Ploča na kojoj smo vrtjeli testove je ASRockova X470 Taichi Ultimate. Impresivno je vidjeti kompletan AMD sustav u High-end obliku pa pogledajmo kakve nam je rezultate dao.

Testiranje GPU-a

Blender se kao program neprestano razvija, a inačica 2.8 sve je bliže sa brojnim novostima. Performanse hardvera od ključne su važnosti te RAM memorija može biti ključan faktor u određivanju renderiranja specifičnih scena s obzirom na količinu objekata koji se u njoj nalaze. Drugim riječima, komplicirane scene zahtijevaju puno RAM memorije. 16 GB HBM2 RAM-a dobro će doći u kalkulaciji konačnog vremena trajanja. Renderiranja. Poslužili smo se standardnom Classroom benchmark scenom te je Radeon VII posao obavio u 3 minute i 33 sekunde.

3DMark je standardan benchmark za testiranje gaming sustava i u njemu je ukupan broj bodova sa našim hardverom bio 8797 bodova, a grafički test završio je sa 8781 bodova.

Kod igara koje smo testirali, Battlefield 5 bio je vjerojatno najzahtjevniji, ako izuzmemo RayTracing naravno. Sve igre su se vrtjele na QHD rezoluciji (2560 x 1440 piksela) s brzinom osvježavanja monitora od 144 Hz. Test se snimao OCAT softverom u razdoblju od tri minute igranja te su se sve igre igrale na maksimalnoj grafičkoj kvaliteti bez HDR-a i bez FreeSync 2 tehnologije koju je monitor podržavao.

Kako bismo mogli precizno ponavljati testove i s drugim karticama, umjesto multiplayer mape, odabrali smo prvu singleplayer mapu i prvu borbu te inscenirali gotovo jednak put sa svakom grafičkom karticom, čije ćete rezultate moći pročitati u slijedećem broju VIDI časopisa u kojemu spremamo veliku temu o grafikama. Dakle, Battlefield 5 je u prosijeku imao framerate od 104,36 fps-a. Prosječan frametime iznosio je 9,58 ms, dok su najgori spikeovi bili oko 12,22 ms, što i nije loš rezultat te pokazuje konzistentne performanse.

Need for Speed: Payback bio je sljedeći te smo u pustinjskoj utrci dobili prosjek od 111,83 fps-a, dok je frametime bio 8,94 ms sa najvećim spikeom od 11,65 ms što također ukazuje na vrlo konzistentne performanse.

Star Wars: Battlefront II brza je akcija u kojoj nema previše vremena za gledanje okoline, kao ni čekanja da vam se računalo snađe. Kako smo uskočili u multiplayer na snježni Hoth, FPS je bio 98,01 dok je frametime bio u prosijeku 10,20 ms. Najgori spike trajao je 21,31 ms što je i dalje solidno te ne bi trebalo utjecati na igru.

Za kraj imamo novi Apex Legends koji se odlučio dodati svoj spin na Battle Royale stil igre. Tu smo zabilježili prosijek od 112,42 fps-a, počevši mjeriti nakon slijetanja. Frametime je iznosio u prosijeku 8,90 ms, a najgori spike bio je 12,64 ms što ukazuje na vrlo konzistentne performanse.

Zaključak: Isplati li se AMD Radeon VII GPU

Kako je testiranje pokazalo, Radeon VII je solidna grafička kartica visokih i vrlo stabilnih performansi. Kako se radi o novom proizvodu, trebati će vremena da se driveri ispoliraju jer neki testovi nisu htjeli biti izvršeni, dok su mogućnosti overclockanja i dalje praktički zaključane nedostatkom potpore.

Jedini problemi koje možemo vidjeti su naravno limitirana količina kartica te cijena koja je jednaka kao i Nvidijina RTX 2080 kartica koja sa sličnim performansama ipak nudi još i Raytracing te DLSS tehnologiju. I dok je RayTracing upitan u trenutnoj verziji, ipak nudi dodatnu vrijednost za traženu cijenu od 699 dolara.