Kada stigne trenutak da napokon složite novi PC, bilo da ćete to sami raditi prvi put ili već imate iskustva, barem s nadogradnjama, dobro znate da otvarate Pandorinu kutiju problema, odluka, kompromisa i nedoumica koje se na kraju dana uvijek vrte oko budžeta. Upravo je ograničen budžet nama predstavljao izazov koji smo objeručke prihvatili, gdje umjesto dobivanja računala koje sve radi savršeno odlučujete što na njemu radite primarno, a gdje možete napraviti neke rezove u interesu boljeg ukupnog iskustva.
Istina, danas je teško preporučiti klasičan HDD disk za uštedu s obzirom da je i njihova cijena narasla, pa danas dobra odluka kod kupnje znači i da razumijete hardver koji kupujete. Srećom, kupnjom gaming računala generalno ste kupili uređaj koji je solidan u svemu ostalom, no i ovdje pažljiva kupnja može ponuditi uštede ili čak nadogradnju druge komponente. Tu su uvijek i uštede koje možete ostvariti gledanjem najpovoljnije cijene svake komponente u raznim domaćim trgovinama, uz malo više potrošenog vremena.
No, i kada sve uzmete u obzir, danas je odluka o kupnji procesora već gotovo riješena. Naime, Intel već par godina nudi solidne rezultate u CPU performansama, no do njih dolazi sa značajnim povećanjem potrošnje električne energije, što osim potrebe za odličnim hladnjakom, na kraju dana može i oštetiti procesor, problem kojemu svjedočimo u vijestima zadnjih par mjeseci. Intel je izbacio zakrpe koje sami morate instalirati, no potencijalna degradacija procesora je permanentna te vam otvara vrata da zatražite zamjenu procesora, ako primjećujete lošije performanse i stabilnost.
AMD-u se tako posrećilo da ne samo da ima konkurentne procesore s impresivnim tehnologijama koje koriste dodatnu brzu memoriju na nekim procesorima (X3D verzije), a koje imaju značajan boost u nekim igrama. AMD je već do sada imao nešto impresivniju efikasnost procesora kod omjera potrošnje i obrade podataka, te su povrh svega lansirali nove ZEN 5 procesore, dok je Intel najavio odgodu lansiranja, pa ako želite najnoviju tehnologiju bez poznatih problema, novi ZEN 5 je rješenje.
Kreće se od vrha: AMD je prvo izbacio jače modele procesora čije performanse su uistinu impresivne, a s vremenom će izaći i nešto povoljniji modeli, kao i X3D verzije fokusirane na gaming
ZEN 5 dolazi u obliku mobilnih i desktop procesora, a osim boljih performansi, donosi i obradu AI aplikacija za Microsoftov Copilot+ u mobilnim rješenjima, što bi im mogao biti odličan as u rukavu. PC komponente ipak ne ovise toliko o potrošnji kao laptopi jer ne koriste bateriju, te niža potrošnja u startu znači da ako vas imalo zanima rad računala, možete se poigrati s overclockanjem procesora za dobivanje još boljih performansi, ako se odlučite za kupnju boljeg hladnjaka.
Također će češće i dulje držati boost frekvenciju, što je ponovno na kraju bolje za korisnika. Tako danas možemo reći da je u biti najbitnije dobro ohladiti procesor, a s obzirom na arhitekturu AMD procesora, to više nije jednostavna priča te je bitno odabrati adekvatan hladnjak za najbolje rezultate. Ako pogledate sliku AMD ZEN 5 (i ranijih) procesora kada im se skine heatspreader (prednja metalna pločica), primijetit ćete da se više ne radi o jednom čipu, već je procesor podijeljen na tri čipa.
Veći čip sadrži manje intenzivne komponente s gledišta zagrijavanja i potrošnje energije, dok donja dva (ovisno o modelu procesora kojega odaberete) sadrže same jezgre te se najviše griju i samim time trebaju najviše hlađenja. Zato danas bolji CPU hladnjaci, vodeni AiO ili klasični na zrak, nude sustave za montiranje koji fokusiraju optimalan dio hladnjaka upravo na taj donji dio procesora. Možda na prvu izgleda kao da ste dobili tvornički krivi držač, no zapravo ovako dobivate najbolji efekt hlađenja AMD procesora nove generacije, što znači i bolje performanse u obliku duljeg automatskog boosta frekvencija koji uvelike ovisi o temperaturi samog procesora.
Jezgre procesora nalaze se unutar dva manja čipa prema dnu procesora, što znači da je i izvor grijanja pomaknut, pa bolji hladnjaci nude dodatno montiranje da dno hladnjaka optimalno pokrije same jezgre procesora
Više o arhitekturi
Dakle, stigla je nova ZEN 5 arhitektura te sa sobom donosi očekivana poboljšanja. AMD ne donosi značajno veće frekvencije u procesorskoj liniji nove generacije, no ističu da se dosta radilo na tome da je svaki radni takt efikasniji, što rezultira boljim IPC (Instructions Per Clock) rezultatima. Tako unatoč istim frekvencijama, dobivate bolje rezultate u obliku većeg FPS-a za vrijeme gameanja, bržeg renderiranja, kompiliranja i drugih –anja koje na računalu radite kada su vam potrebne solidne performanse.
Sami čipovi na kojima su procesorske jezgre sada su tiskani na novijem 4 nm proizvodnom procesu što je, naravno, i dio priče s nižom potrošnjom energije. U novoj generaciji ta promjena je itekako vidljiva kod mainstream verzija novih procesora s prosječnim brojem jezgri. Same jezgre nisu toliko drastično promijenjene, nudi se isti broj fizičkih jezgri kao i do sada, a sve podržavaju multithreading za bolju optimizaciju resursa koje nude.
Radna frekvencija se malo promijenila, a kako smo spomenuli, sve ovisi o sposobnosti hladnjaka da se što prije riješi topline za najbolji rad bez i s overclockanjem. Za dobivanje IPC performansi, AMD je smanjio latencije priručne memorije u procesoru, pogotovo oko predviđanja grananja (eng. branch prediction). Povećan je i kapacitet obrade cijelih brojeva, kao i zadataka s decimalnim brojevima, što sada uključuje i punu obradu AVX-512 instrukcija koje danas možda nisu u širokoj upotrebi kod svakodnevnih aplikacija, no sve šira implementacija AI alata i drugih zahtjevnijih softvera itekako bi mogla donijeti benefite u performansama vrlo brzo.
Uz to, L1 predmemorija koja je nužno i najbrža, povećana je za 50% na 48 KB, a AMD ističe da to nije uzrokovalo veće latencije zahvaljujući i većoj propusnosti. Imajte na umu da, dok su ova unaprjeđenja značajna, imaju limitirane benefite od programa do programa jer ih softver mora adekvatno iskoristiti. U prosjeku, AMD ističe oko 16% više naredbi u jednom radnom taktu (IPC). Dobivamo i nove prilagodbe za overclockanje unutar BIOS-a, a njihova dostupnost ovisi o brendu i modelu matične ploče koje odlučite nabaviti.
Naime, AMD nudi napredne opcije overclockanja gdje možete optimizirati rad svake pojedine fizičke jezgre kako biste iz nje izvukli maksimum u single-core zadacima, dok će, naravno, i rad na svim jezgrama zajedno vidjeti osjetan napredak.
Promjene u samoj arhitekturi nove ZEN5 arhitekture svode se na osjetno IPC poboljšanje, dok su radni taktovi mahom ostali isti. S druge strane, osjetno je pala i potrošnja energije što otvara vrata overclockanju
Napokon i procesori
AMD u ponudi ima dvije vrste procesora: klasične i X3D modele koji dolaze s dodanom L3 brzom priručnom memorijom i čija implementacija rezultira generalno boljim gaming performansama. S druge strane, takvi procesori imaju niže radne taktove te se ne mogu overclockati. Problem je što ova dodatna memorija leži direktno na samim jezgrama, pa je prijenos topline s jezgri procesora na hladnjak limitiran. Generalno, AMD prvo izbacuje klasične procesore koji su bolji u svakodnevnim zadacima, a gaming performanse će po nama i dalje biti na visokoj razini, pogotovo ako dolazite sa starijeg procesora.
Linija procesora počinje od najboljeg, a to je Ryzen 9 9950X model koji ima 16 fizičkih jezgri sa 32 threada, a postiže do 5,7 GHz sa TDP-om od 170 W. Na ovim procesorima koriste se sve fizičke jezgre, standardno podijeljene na dva čipa unutar procesora koji su ujedno i glavni izvor grijanja procesora. Ove specifikacije naoko su jednake kao kod prošle generacije, što pokazuju i rezultati benchmarka, s boljim rezultatima u specifičnim testovima gdje su se mogle iskoristiti prednosti nove arhitekture. Generalno, ovaj procesor nudi nevjerojatne multithreading performanse, a nećete pogriješiti ako vam uistinu treba velik broj jezgri za svakodnevan rad, no svakako prije same investicije pogledajte koriste li se vaši programi primarno procesorom ili grafičkom karticom.
Pad potrošnje energije s boljim performansama pokazuje nam da je ove godine AMD fokusiran na smanjivanje potrošnje energije i samim time grijanje procesora. S druge strane, overclockanje na modelima s manje jezgri moglo bi biti vrlo zanimljivo
Nakon njega imamo Ryzen 9 9900X koji dolazi sa 12 aktivnih jezgri i 24 threada gdje svaki čip u procesoru ima po 6 jezgri sa 64 MB L3 priručne memorije i 76 MB ukupne priručne memorije. Ponovno imamo istu maksimalnu frekvenciju od 5,6 GHz kao kod prošle generacije, no ovoga puta osjetno je umanjen TDP koji sada iznosi 120 W (7900X je imao 170 W TDP). Osjetno umanjena potrošnja ovisit će o vašem korištenju procesora, no ponovno s dobrim hlađenjem procesor ima priliku držati intenzivniji boost dulje, bez potrebe da sami petljate po postavkama.
Oni koji se na to odluče, imaju dosta prostora za eksperimentiranje overclockanjem jer osim standardnog offseta, AMD procesori danas koriste krivulje gdje svaka jezgra može zasebno pratiti razne uvjete koji joj omogućuju da izvuče maksimum. Tako sada nakon što BIOS ili aplikacija unutar Windowsa odradi automatsku optimizaciju svake jezgre, vi možete dodatno prilagoditi ponašanje jezgri. Za ovu funkcionalnost morat ćete uzeti neku od boljih matičnih ploča sa AMD X870 čipsetom, koje donose i druge brojne napredne funkcionalnosti unutar svojih paketa.
Korak ispod, polako dolazimo u mainstream segment. Ovdje se već jasnije primjećuju razlike među generacijama te novi Ryzen 7 9700X dobiva veći boost sa 5,5 GHz u odnosu na prošlogodišnji model, zajedno sa svim već spomenutim benefitima. Ovaj model nudi osam fizičkih jezgri sa 16 threadova te su sve aktivne jezgre smještene u jednom čipu (samo je jedan „čiplet“ CCD aktivan unutar procesora) s ukupno 40 MB priručne memorije, od kojih 32 MB čini L3 priručna memorija.
AMD je spustio TDP ovih procesora na svega 65 W, pa izgleda da su riješeni problemi oko prekomjernog grijanja procesora prošle generacije. Dapače, s ovim procesorom imate i dosta prostora za igranje s overclockom, ako ćete htjeti malo eksperimentirati s mogućnostima platforme. Kod standardnog korištenja, naravno, savjetujemo korištenje solidnog hladnjaka, no nije vam nužno vodeno hlađenje, već je sasvim dovoljan solidan klasični hladnjak kod kojeg nema brige oko vode niti pumpe, već samo tu i tamo provjerite da se na ventilatoru nije nakupilo prašine.
Ovo je po nama best buy procesor za high-end gaming, a zadovoljit će i veliku većinu korisnika kojima treba čista snaga jer se lako može mjeriti sa 16-jezgrenim AMD procesorima serije 5000, ovisno i o benchmarku i programu koji vrtite, jer se ipak koristi i brža DDR5 memorija.
Razdvajanje procesora: na više manjih čipova pokazao se kao odličan potez od strane AMD-a jer mogu lakše optimizirati razne aspekte s fokusom na uštedu u proizvodnji ili performansama, primjerice kod korištenja različitih proizvodnih procesa
Na kraju, tu je i Ryzen 5 9600X procesor. Donedavno bismo ga stavili kao odličnu mid-range ponudu, no ovih dana AMD niti ne proizvodi slabije (jeftinije) mainstream procesore, pa sada ovog smatramo startnim procesorom za novu generaciju računala. Ima šest fizičkih jezgri s najviše 5,4 GHz radnog takta i 32 MB L3 priručne memorije sa 38 MB ukupne priručne memorije. Također ima TDP od 65 W sa solidnim overclock potencijalom i potrebom za mid-range hladnjakom.
Glavni problem je što osnovni AMD procesor trenutno košta preko 300 €, bez hladnjaka. Tako da ako krenete rutom posve novog računala, budite spremni na neke poprilično impresivne cijene. Opcija u ovom cjenovnom rangu svakako je generaciju star 7600X procesor koji i dalje nudi solidne performanse, pogotovo ako ga spajate s razumnom grafičkom karticom. Ako pak ciljate na ekskluzivno gaming PC, opcija je pričekati ili kupiti postojeći X3D procesor koji će imati nešto bolje gaming performanse.
Sve u svemu, cijene će i dalje biti poprilična prepreka kupcima s obzirom da je 300 € potrebno za ulazak u novu generaciju procesora sa 9600X modelom. Ryzen 7 9700X se kod nas vrti oko 399 €, a Ryzen 9 modeli nude se za 500 € ako želite 12 jezgri ili 750 € za top model sa svih 16 jezgri. Imajte na umu da vam je za gaming poželjan brži procesor samo ako igrate na niskim rezolucijama s visokim frame rateom. U slučaju da igrate na QHD ili 4K monitoru (ili televizoru), glavni bottleneck će biti grafička kartica, pa kod takvog setupa bez imalo razmišljanja možete uzeti slabiji procesor poput Ryzen 5 ponude u interesu bolje grafičke kartice.
