VIDI Hi-Tech Universe - Dnevnik putovanja: 1994 - 2024 - 2054
 |
VIDI svemir čudesno je prostranstvo u kojemu smo kroz 30 godina postojanja susreli 30 naprednih Hi-Tech civilizacija. One koje smatramo dostojnim predstavnicima tih tehnoloških područja našeg interesa, pitali smo što možemo očekivati da će u područjima u kojima su oni stručnjaci u idućih 30 godina, biti ono što će biti game-changer, upravo onaj faktor X koji će možda i promjeniti tu cijelu tehnološku civilizaciju. |
Nikoli Škoriću postavili smo sljedeća pitanja:
- Koja Vas je tehnologija s kojom ste se susreli najviše oduševila u posljednjih 30 godina u svom području?
- Zašto je ta tehnologija bila prekretnica za Vas ili to područje – koji je njen poseban značaj?
- Kako će izgledati Vaša Civilizacija za 30 godina? Hoće li uopće postojati? Hoće li se transformirati i koji su mogući faktori koji će utjecati na to?
U nastavku pročitajte njegov odgovor:
Svakako bih istaknuo središnju tehnologiju kripto industrije - blockchain. Kad sam 2011. pročitao „Bitcoin whitepaper“, ostao sam fasciniran predstavljenom tehnologijom peer-to-peer elektroničke gotovine. Za mene je blockchain revolucionarna tehnologija jer ona u praksi rješava vječni problem tradicionalnog financijskog sustava - problem centraliziranosti sustava putem intermedijara, odnosno financijskih posrednika. Decentralizirane financije (DeFi) koje počivaju na blockchainu jedine nam pružaju financijske servise u kojima zadržavamo punu kontrolu nad svojim sredstvima.
Utjecaj ove tehnologije toliko je snažan da danas centralne banke diljem svijeta ubrzano uvode digitalne valute kako bi prestigle disruptivni utjecaj blockchaina. Odnedavno svjedočimo i rastućem trendu implementacije blockchaina u bankarski sustav, kao i sve veći angažman velikih tradicionalnih financijskih institucija poput banaka i platnih kompanija, upravo oko kriptovaluta. Vodeće komercijalne banke u Japanu već razvijaju platformu za međunarodna plaćanja u stablecoinima, koja su od prošlog tjedna stigla i u jednu od pet najvećih tajlandskih komercijalnih banaka, a VISA-ini i Mastercardovi planovi oko kripta također rastu iz dana u dan.
Electrocoin je u oku te oluje, svakodnevno radimo na integraciji blockchaina u tradicionalne financije (kako u platne sustave, tako i u banke) i neopisiv je osjećaj znati da smo dio tehnološke prekretnice.
Treba uzeti u obzir da cijela naša civilizacija nije ni postojala pred 30 godina, sve što smo postigli do sada, postigli smo u petnaestak godina, tako da ćemo u narednih 15 godina postići barem duplo više nego u proteklih. Već smo uspjeli izgraditi paralelni financijski sustav (kroz sustave decentraliziranog plaćanja i decentraliziranih financija), a kroz idućih 30 godina uvući ćemo se i u sve pore tradicionalnog financijskog sustava.
Prema podacima ECB-a, 22% banaka u EU koristi blockchain, a još toliko ih eksperimentira s njime. Kroz 30 godina taj broj će biti gotovo 100% - sve banke, sve platne institucije, sve burze i brokeri, sva osiguranja, skoro svi će u svojem poslovanju koristiti blockchain, a oni koji ga ne koriste bit će iznimka, kao danas financijske institucije koje ne koriste internet.
Ovaj rast upotrebe blockchaina posljedica je ušteda u vremenu, novcu i tehnologiji koje decentralizacija omogućava, no za 30 godina korištenje blockchaina će za neke stvari potencijalno biti nužno. IMF i svjetska banka su jasni - centralizirani svijet okupljen pod kapom G7 više neće postojati, zemlje BRICS-a će kroz dvadesetak godina prestići G7 po BDP-u, a za 30 godina bit ćemo opet u višepolarnom, decentraliziranom svijetu. Uspostavljanje financijskih spona između globalnog sjevera i globalnog juga vrlo će vjerojatno biti kompleksno i sporo, baš kao što je pred 30 godina bilo između istoka i zapada.
Ipak, rješenje već postoji, a nameće se baš kroz blockchain, decentralizirani sustav za prijenos vrijednosti, koji bi mogao biti ključan, ako ne i jedini način za premošćivanje ovih podjela.
