Prošlo je manje od dva mjeseca od kada je CabApp, četveročlani tim studenata Sveučilišta u Zagrebu na Windays15 konferenciji saznao da je osvojio prvo mjesto u sklopu Microsoftovog Software Startup Academy programa. Njihova pobjednička aplikacija nosi ime CabApp, a radi se o servisnoj aplikaciji za pametne telefone i tablete koja prilagođava taksi usluge prema mjeri korisnika. Hrpu čestitki, nešto konstruktivnih kritika, 40.000 kuna glavne nagrade i sedam tjedana kasnije, odlučili smo provjeriti u kojem je stadiju razvoja CabUp, kakva je atmosfera unutar tima sada kada su se doživljaji malo slegli te što planiraju za bližu budućnost. Tako smo porazgovarali s Anom Ledić, Ivanom Pranjićem, Ivanom Šoštarkom i Marijom Bešenom, mladim akterima naše ovomjesečne cool priče.
Skori izlazak Prva verzija aplikacije s osnovnim funkcijama bi na tržištu trebala biti kroz mjesec dana
What’s CabUp?
Prvo i najbitnije, zanimalo nas je kako uopće funkcionira CabUp, kome je namijenjen te po čemu se zapravo izdvaja u odnosu na konkurenciju. „CabUp omogućuje korisnicima pregled ponuda svih taksi tvrtki koje su dostupne za odabranu rutu, a nakon odabira željene rute korisniku se na jednom mjestu prikazuju cijene svih dostupnih taksi prijevoznika, duljina rute i opcija pozivanja taksija“, objašnjavaju kreatori. Dodaju da uz tu funkcionalnost korisnici CabUpa mogu ocijeniti pruženu uslugu vožnje prema nekoliko različitih kriterija, vidjeti detaljnu ponudu taksi kuće te prosječnu ocjenu svakog prijevoznika. Uz to, aplikacija omogućuje praćenje vožnje, tj. kretanja u stvarnom vremenu na karti, a finalna verzija će biti dostupna u 12 zemalja. U CabAppu kažu da s ovom aplikacijom žele olakšati ljudima „snalaženje u novom gradu“. Dakle, iako pojedinačne komponente CabUpa nisu revolucionarne, glavna kvaliteta ove aplikacije je upravo njezina univerzalnost. „Bez potrebe za preuzimanjem posebne aplikacije, korisnik će moći pregledati sve dostupne taksi usluge bez obzira nalazi li se u Zagrebu, Splitu, Ljubljani ili Sarajevu“, objašnjava nam Ana, inače zadužena za frontend development aplikacije.
Mljac, kebap Kreatori su zadovoljni i čak pomalo iznenađeni količinom pozitivnih reakcija na ime aplikacije
Razvoj iz taksi horor priče
Sam CabUp je u razvoju tek od veljače ove godine, a CabApp tim je u ovom relativno kratkom periodu već odradio lavovsku količinu posla. Tako su nam otkrili da se trenutno već „vrše završna testiranja za Android, iOS i Windows Phone“, a procjenjuju da će osnovna verzija aplikacije na tržište izaći kroz mjesec dana na svim platformama. Ona će pokrivati veće hrvatske i slovenske gradove, a ekspanzija na druge teritorije nije opcija već sigurna stvar. Konkretno, prve sljedeće države za koje će CabUp dobiti podršku su Bosna i Hercegovina te Srbija, i to „prvenstveno zbog manjka jezičnih barijera“ između njih i Hrvatske. O daljnjim širenjima developeri još nemaju službenih komentara, no kako je već spomenuto, znamo da se trenutačno cilja na brojku od 12 zemalja.
Što se poslovnog plana tiče, u CabAppu napominju da će njihova aplikacija „krajnjim korisnicima uvijek biti potpuno besplatna“. Oni ju, naime, planiraju monetizirati na osnovi modela naplate prema postotku cijene taksi vožnji naplaćenih unutar aplikacije, a taj model dogovaraju sa svakom taksi tvrtkom pojedinačno. Trenutačno su u kontaktu s njih nekoliko zainteresiranih koje su ostale neimenovane iz razloga što stvari tek trebaju postati službene u nadolazećim tjednima. Za sada su nam iz CabAppa tek otkrili da te taksi tvrtke shvaćaju da će i one i konkurencija dobiti prostor za oglašavanje svojih usluga unutar CabUpa, „a sam razvoj i tehnologije korištene za razvoj i testiranje aplikacije su im apsolutno besplatne“. Budući potencijalni prihodi na stranu, zanimalo nas je i što tim planira učiniti s već zarađenih, ili bolje reći izborenih 40.000 kuna kojima ih je Microsoft nagradio. Po tom pitanju ne planiraju nikakve dodatne pothvate – nagradu će uložiti u implementaciju cjelokupnog rješenja, točnije „kupnju uređaja potrebnih za testiranje i razvoj završnih značajki aplikacije, potrebne programske licence, osiguravanje sustava plaćanja unutar aplikacije te ostale rashode“ koje su već uračunali i prezentirali SSA žiriju u sklopu svoje financijske projekcije.
Priča o začetku ideje za CabUp je ona klasična „trebalo nam je, nije postojalo, pa smo sami izmislili“. Naime, tim je nedavno bio na jednom studentskom putovanju u inozemstvu. Kako se njihova grupa sastojala od desetak ljudi, bili su primorani naručiti tri taksija. „Bez obzira na to što su početna i konačna lokacija bile jednake za sve tri grupe i unatoč tome što smo se svi vozili istim prijevoznikom, svaka grupa je platila različitu cijenu za istu vožnju“, objašnjavaju. Taksi horor priče smještene u većim gradovima nisu strane ni stanovnicima Lijepe naše, a eto, upravo je iz jedne takve inozemne rođena ideja za CabUp. Također, studiranje na tehničkim fakultetima Sveučilišta u Zagrebu, konkretno PMF-u i TVZ-u je ono što je i povezalo mladi CabApp tim koji se prije otprilike tri godine upoznao u sklopu Microsoft Student Partner programa. „Kako smo radili uistinu velik broj projekata kroz MSP program, međusobno smo upoznati s načinom razmišljanja i radnim navikama svih članova tima“, otkrivaju kreatori CabUpa.
Kapitalizam u malom CabUp će u budućnosti dolaziti i sa sustavom licitacija implementiranim u proces naručivanja taksija
Kebap u Splitu
Što se tehničke strane tiče, CabUp je prema riječima samih kreatora „hibridna aplikacija“. Razvoj za sve tri platforme je temeljen na HTML5 i JavaScript tehnologijama, tj. Apache Cordovi, a time je posljedično od developerskih alata najviše korišten Visual Studio, IDE koji jako dobro „surađuje“ s ovim setom API-ja. Kako su svi u CabAppu također i članovi Microsoftovog BizSpark programa koji startupovima osigurava besplatne dizajnerske i razvojne alate, backend i website vrte na Azure cloud computing platformi.
Na upit koji im je bio najveći izazov prilikom razvoja CabUpa, njegovi kreatori su jednoglasno izdvojili implementaciju i optimizaciju karti za sve tri platforme nativno. Ista je u početku prouzročila raznorazne greške u algoritmima za izravno praćenje kretanja na karti. Iste su na sreću i na vrijeme uspješno uklonjene, no nitko iz tima se te faze razvoja ne prisjeća sa sjetom. Ipak, u pamćenju im ostaje i puno pozitivnih iskustava, kao npr. ona iz marketinškog aspekta, konkretno imenovanja proizvoda. U timu su nam otkrili da su kod razmišljanja o imenu aplikacije uočili rimu s riječi kebap ili kebab, tj. ona nije slučajna, no iznenadili su se koliko je ljudi pozitivno reagiralo na nju.
Tako su ih primjerice na nedavno završenoj Shift konferenciji u Splitu, kojoj su nazočili, gotovo svi koji su ih zaustavljali da prokomentiraju proizvod ili nešto pitaju u vezi istog hvalili zbog te igre riječima, što u CabAppu zadovoljno ističu. Na samom Shift Challengeu se na kraju nisu plasirali među prva tri odabrana startupa, no nisu nezadovoljni jer se doimaju svjesnima da je u tako jakoj domaćoj konkurenciji teško pokoriti svako natjecanje, a i stekli su „sjajno iskustvo“, kako je otkrila Ledić. Naime, uz to što su ih oduševile ideje drugih natjecatelja i savjeti slavnih predavača poput Toma Prestona-Wernera, Stana Schoedera i Stevea Huffmana, izrazito su pohvalili i mentorsko savjetovanje mladim nadama regionalne startup scene koje je organizirano u sklopu konferencije. Naravno, godile su im i sve tamo dobivene pozitivne reakcije na CabUp, a posebno su se zahvalili i svim konstruktivnim kritičarima.
Vizualije Korisničko iskustvo CabUpa je identično na svim platformama, a dizajn aplikacije potpisuje Mario Bešen
Uspjeh unatoč... edukaciji
Odmičući se malo od CabAppa i CabUpa, zanimalo nas je i što jedan ovakav mladi talentirani tim ljudi misli o svojim kolegama, odnosno općenitom stanju startup scene u Hrvatskoj. Kao njenu najbolju karakteristiku su bez previše nedoumica izdvojili „domišljatost i inovativnost mladih ljudi“ u Lijepoj našoj. S druge strane, istaknuli su da vjeruju kako „vrijednost startupova u Hrvatskoj još uvijek nije dovoljno prepoznata“. Svoj su tok struje svijesti objasnili na jednostavan način iz vlastitog iskustva: u državi postoji velik broj mladih ljudi, što studenata, što srednjoškolaca s isto takvim velikim brojem dobrih ideja, ideja koje „u konačnici mogu uvelike pomoći društvu“. Kako kažu, sve one „nastoje riješiti neki društveni problem“ te startupovi općenito u konačnici nedvojbeno jačaju ekonomiju, tj. malo i srednje poduzetništvo. Upravo je to ono što prema mišljenju CabApp tima ovoj zemlji „kronično nedostaje“, a poučeni vlastitim iskustvima, dojma smo da taj stav dijeli i velik broj njihovih sunarodnjaka. Prema riječima pobjednika ovogodišnjeg Software Startup Academyja, „više od 90% dobrih ideja nije realizirano“, a kao glavnog krivca za to ističu formalno obrazovanje „koje je previše usmjereno na teoretska predavanja ili pred studente postavlja zadatke koje realno neće susresti u svakodnevnom životu“. Kao da to samo po sebi nije dovoljan problem, problematičnim smatraju i činjenicu da današnji obrazovni sustav presporo prati razvoj IT tehnologija što rezultira time da „studenti često uče tehnologije koje su se prestale koristiti pred nekoliko godina“. Žao im je i što su neke značajke CabUpa morali razvijati prilično dugo jer uz akademske obaveze nisu imali dovoljno vremena posvetiti se onome što ih „uistinu zanima“, a činjenica da mladi talentirani i poduzetni ljudi kažu kako ih obrazovni sustav više ograničava nego im pomaže zaista je poražavajuća za isti.
Na sreću, oni svoje formalno fakultetsko obrazovanje sada privode ili su već priveli kraju tako da ostaje za vidjeti što će relativno nesputani uspjeti postići u budućnosti. Svi su izrazili nadu da će CabApp tim surađivati što je dulje moguće, a trenutno osim tzv. loyalty programa planiraju i implementaciju sustava licitacija u proces naručivanja taksija unutar aplikacije. Nakon što razviju sve planirane funkcije CabUpa, žele proširiti poslovanje na način da taksi tvrtkama počnu nuditi i ostale IT usluge „specijalizirane za unaprjeđivanje poslovanja“. Kako kažu, u konačnici se nadaju da će s taksi tvrtki postepeno proširiti ponudu i na ostale zainteresirane poslovne subjekte te tako uspješno realizirati svoj startup, a mi im u tome želimo svu sreću.
