Ako ste imali prilike raditi na monitoru veće dijagonale, ali i rezolucije koja prelazi FullHD standard onda dobro poznajete osjećaj slobode koju pruža velika radna površina i multitasking u nekoliko otvorenih prozora istovremeno. Sukladno tome poznat vam je i neugodan osjećaj „klaustrofobičnosti“ kada se susretnete s monitorom manje rezolucije od onoga na što ste navikli. Unutar okvira teme o 4K monitorima u ovome broju smo se odlučili posvetiti samo tzv „jeftinim“ UHD monitorima čija cijena ne prelazi 4 tisuće kuna.
Pravila tržišta
Već desetak godina rezolucija od 2560x1440 piksela na monitorima dijagonale od 27 inča sinonim je za klasu profesionalnih monitora i stepenicu povrh svega ostalog. Danas još uvijek vrlo cijenjena klasa uskoro će postati izumrla zahvaljujući idućem standardu koji je već sada na najboljem putu da preplavi široko tržište u srednjoj cjenovnoj klasi monitora – 4K. Danas kada se već naširoko počelo pisati o 8K standardu, a proizvođači predstavili i prve komercijalne proizvode na red je došao i onaj zanimljiviji trenutak – 4K monitori za mase.
4K rezolucija još je uvijek rezervirana za gornju klasu monitora što znači kako za iznose već od 3,5 tisuće kuna možete nabaviti jedan 28“ 4K model baziran na TN matrici ili za isti iznos 1440p monitor od 27“ s IPS, PLS ili VA matricom koji se klasificira kao profesionalni monitor, naprednijih performansi prikaza ili upravljanja osvjetljenjem. Razlika je velika u oba slučaja.
Uz bijesnu utrku proizvođača mobitela da uguraju što više piksela u tih 5 do 5,5 inča dijagonale ekrana svi smo navikli gledati u male ekrane velike PPI gustoće kakvu su donedavno imali samo specijalizirani medicinski displeji. Nakon toga čitati tekst na nekom 24“ FullHD ekranu definitivno predstavlja drastičnu razliku u oštrini prikaza na koju su neki više, a drugi manje imuni.
4K igranje za mase?
Gaming na 4K monitoru sigurno je novi veliki „big thing“ koji nije prolazan poput Eyefinitya ili Nvidia Surrounda niti je namijenjen isključivo ciljanoj grupaciji entuzijasta poput 3D ili 120Hz gaminga. 4K je standard što znači kako će ga u bližoj budućnosti imati svi. Kao takav na široj sceni zadržat će se narednih nekoliko godina dok se cijela priča ponove ne zavrti sa 8K gamingom. Kako to izgleda u odnosu na sadašnji FullHD? Pa očigledno bolje čak i ako ne znate što gledati ili tražiti u slici četiri puta veća rezolucija će vam to odmah dočarati. Slika je daleko oštrija i mnogo realističnija nego do sada. Iako ste možda navikli na svoj 24“ FullHD monitor i čini vam se da bolje ne trebate – probajte pogledati kako gaming izgleda na jednom 28“ 4K monitoru.
Da li je 4K prevelika rezolucija za 24“ ? – definitivno ako govorimo o klasičnoj kućnoj uporabi, iako na tržištu nalazimo priličan broj 4K monitora s ovom dijagonalom. Rekli bismo da je raspon od 28“-32“ idealan za 4K rezoluciju i da monitore možete komotno koristiti bez potrebe za dodatnim softverskim skaliranjem kako biste pročitali vijesti na omiljenom portalu jer je tekst presitan. Tako skalirana slika unutar Windows okruženja ionako dodatno degradira sliku, nešto što Apple radi kudikamo bolje na OS X-u (stoga niti ne čudi kako u ponudi već određeno vrijeme imaju računala sa 5K rezolucijom). Stepenica koju treba preći da bi 4K gaming zaživio među masama je još jedna generacije grafičkih čipova te dodatan pad cijene monitora što bi se moglo dogoditi već kroz period od nekoliko mjeseci do godine dana.
Sve što trebate znati o UHD-u
Ukoliko nikada uživo niste vidjeli kako izgleda nativna rezolucija UHD monitora svakako to provjerite prije kupovine, ako ste zadovoljni viđenim drugi je korak odabir OS-a, imajte na umu da skaliranje pod novim Windows 10 sustavom radi vidno bolje od “stare” osmice.
Kupovina novog 4K monitora u ovome trenutku ima mnogo više smisla nego kupovina 4K televizora ako gledamo iskoristivost njihovih potencijala. Na računalu praktički nema ograničenja što možemo učiniti sa tako velikom gustoćom piksela, videomaterijale već neko vrijeme možemo snimati u 4K rezolucijama (čak i s mobitelima više klase), možemo igrati uz adekvatan računalni hardver, ali i ono najbitnije rad na računalu te unutar nekih specijaliziranih aplikacija predstavlja sasvim novu razinu korištenja.
Nedostaje vam prostora na radnoj površini?
Ako ste korisnik Windowsa na 4K monitor nemojte niti pomišljati bez Windows 8.1 Update-a koji donosi daleko naprednije opcije skaliranja od svih prijašnjih verzija. Idealno bi bilo kada skaliranja uopće ne bi bilo, no budite uvjereni da ćete ga trebati ako koristite 4K monitor dijagonale ispod 28“. Nekima će i ta dijagonala biti premala da se naviknu na 4K rezoluciju i mapiranje piksela 1:1, rekli bismo da je idealna dijagonala 32“, no novih monitora još uvijek nema u cjenovnoj klasi ispod 4 tisuće kuna – margina za koju smo se odlučili na ovome testu.
Radna površina Četiri FullHD ekrana stanu na desktop. Treba doduše obratiti pozornost na veličinu piksela, pogotovo na 24’’
Mac OS X sa ovim se problemima nosi kudikamo bolje od Windowsa jer skaliranje na Appleovom OS-u ne degradira kvalitetu slike kao pod Windowsima gdje slika redovito izgleda manje oštrom pa čak i mutnom kada prikazuje tekst. Novi Windows 10 po ovom pitanju predstavlja veliki napredak, no ocijenili bismo da je još uvijek korak iza OS X-a. Moderne desktop distribucije Linuxa također vrlo solidno rade sa 4K rezolucijama i tu nema većeg prigovora – dakle što se tiče softvera i podrške stvari će ići samo na bolje iako su trenutno sve platforme spremne za 4K rezoluciju. Ako ciljano kupujete UHD monitor zbog određene aplikacije zasigurno ste i sami svjesni kolike prednosti ćete imati od velike radne površine.
Adobe Photoshop jedan je od prvih alata koji se prilagodio 4K obzirom da je moguće po želji skalirati korisničko sučelje koje zadržava zadanu veličinu kada otvorimo fotografiju. Često bez potrebe za zumiranjem mogući je apsolutni pregled nad onime što radite, ukoliko vam je to posao zasigurno ste svjesni koliko vremena možete uštedjeti i povećati produktivnost. Govorimo općenito u radu s grafičkim softverom ili sličnim praktičnim primjenama velike radne površine koju ne mogu zamijeniti niti multi-monitor konfiguracije.
Za 4k gaming Morat ćete posegnuti dublje u džep, traže se goleme GPU performanse i velika količina VRAM-a za sve silne teksture
Gaming na 4K (u FullHD-u)
Nećemo puno vremena gubiti o tome koliko je bolje igrati na 4K rezoluciji, koliki je field-of-view unutar igara i kakvu to prednost donosi nad protivnicima u nekom multiplayeru. Također nećemo niti govoriti o tome da je za takvo iskustvo potrebna skupa high-end grafička kartica, ukoliko želite uživati u kompletnom iskustvu gdje glavnom junaku unutar igre viori svaka vlas kose na vjetru, sunce se probija kroz oblake, a u zraku se vidi tek nastala duga kao posljedica kiše čije se kapi još slijevaju niz travu kroz koju glavni junak trči, shvatili ste poantu. No okrenimo ovu priču malo, izdatak za 4K monitor nije mali čak niti ako odaberete jedan od modela s našega testa. Ipak je to 4 tisuća kuna, a da biste komotno igrali igre u goreopisanom scenariju trebate grafičku karticu za još toliko.
Crossfire Ako se odlučite na dvije slabije kartice u Crossfire-u kao pogon za 4K gaming imajte na umu kako se VRAM ne zbraja (kao GPU snaga)
Obzirom da 4K ima točno četiri puta više piksela od FullHD-a na jednom 28“ 4K monitoru možemo sasvim komotno igrati u FullHD rezoluciji sa jednom „prosječnom“ grafičkom karticom. Slika neće imati razvlačenja, a neće biti niti interpolacije pa samim time niti pojave artefakata (neželjenih popratnih efekata kod filtriranja i obrade slike s jedne rezolucije na drugu) obzirom da će FullHD zauzeti umjesto jednog dodatan piksel verzikalno i horizontalno – čineći jedan piksel FullHD monitora jednak četiri piksela 4K monitora.
Monitor veličine 28“ samo je jedan inč više od „velikih“ FullHD monitora koji se prodaju već godinama, na kojima nije posebno ugodno raditi (mali PPI) no igranje igara je druga priča. Zato nabavkom 4K monitora ne morate odmah pohrliti u dućan i uči u minus na bankovnoj kartici da biste se pristojno igrali već to možete obaviti u etapama: nabavka 4K monitora-igranje na FullHD rezoluciji-zamjena grafičke kartice.
Ograničeni izbori matrica
U klasi ispod 4 tisuće kuna na izboru su vam isključivo UHD monitori bazirani na TN matricama u 28 inčnim dijagonalama dok one “egzotičnije” poput PLS-a i IPS-a možete naći u 24” varijanti, za sada. Moramo napomenuti kako se ovdje radi o novim generacijama TN monitora koji su daleko napredniji od onih starijih „ozloglašenih“ ako ih kao takve pamtite, a napredak je zaista velik. Osim odličnog kontrasta koji bi zasjenio i neke IPS-ove, ovi monitori imaju itekako uvjerljivu prezentaciju boja i tonova, pa čak i poboljšani kut vidljivosti. Osim toga TN matrica oduvijek je bila prvi izbor gamera zbog brzine odziva kojoj je teško konkurirati. Osim brzine odziva svakako provjerite kod kupovine jeftinijeg 4K monitora brzinu osvježavanja obzirom da su prvi modeli dolazili sa 30Hz što ne bi bilo idealno za gaming ukoliko kartica isporučuje više od toga, nekakva „konvecnija“ oko osvježavanja bila bi 60Hz.
Kablovinje
Obratiti pažnju Imajte na umu kako 60HZ pruža jedino HDMI 2.0 standard kojeg donose isključivo Nvidije, ATI u tu svrhu koristi DisplayPort
UHD monitor možete povezati sa grafičkom karticom HDMI ili DisplayPort kabelom. VGA kao analogna konekcija ovdje ne pripada dok DVI funkcionira do FullHD rezolucije odnosno DVI-DL (dual-link) može progurati rezolucije do maksimalnih 2560x1600 piksela. Također imajte na umu kako je HDMI u verziji 1.4 sposoban prenijeti UHD signal, ali samo uz 30Hz osvježenja, preko toga vam treba HDMI 2.0 standard na obje strane, izvoru slike i monitoru. Koji je onda bolji izbor, HDMI ili DP za spajanje UHD monitora? U načelu obje pružaju na papiru iste karakteristike no sa DisplayPort konekcijama imali smo u praksi puno bolja iskustva po pitanju neželjenih popratnih efekata kao treperenje slike, pojave artefakata, sinkronizacije, prepoznavanja displaya i slično.
Display port U praksi donosi nešto veću propusnost signala od HDMIa no zaista izbor konekcije ovisi o primjeni i preferencama
UHD vs 4K, koja je razlika?
Ova dva naziva se stalno isprepliću i miješaju i ako ste mislili da se radi o istoj stvari varate se. Dakle 4K se odnosi na rezoluciju koja po horizontalnoj osi mora imati 4 tisuće piksela (točnije 4096 prema DCI standardu), a UHD se odnosi na omjer stranica 16:9 formata sa rezolucijom od 3840 x 2160, dakle neznatno manjom od 4K. Istom logikom 2560x1440 rezolucija često se naziva 2K.
UHD monitori metodologija
Obzirom na relativno mali broj dostupnih UHD monitora koji odgovaraju našem zahtjevu (cijene ispod 4 tisuće kuna) mnogi dolaze u različitim tehnologijama prikaza slike i veličini ekrana, evo kako smo odlučili tome prilagoditi metodologiju formiranja konačne ocjene.
Već tradicionalno uz tablicu dolazi i tekst o pojašnjenju kako i što smo bodovali da bi došli do GrandPrix i BestBuy izbora. UHD monitora uvjetno rečeno niske cijene nema mnogo jer po samoj svojoj definiciji zapravo spadaju u klasu uređaja namijenjenih entuzijastima ili poslovnim korisnicima. Razlog više da strogo odredimo pravila igre.
Test Mjerili smo statički kontrast kontrast, ANSI metodom (on/off također), a kako smo bodovali izmjereno pročitajte u tekstu
Dijagonala i matrica ekrana u prvom planu
Dvije su sporne stvari kada je u pitanju odnos omjera bodova u ukupnoj ocijeni svakog modela monitora, to su dijagonala ekrana i matrica. Gotovo uvijek veća dijagonala je poželjna karakteristika iako postoje određene primjene u kojima će ogroman PPI na manjem monitoru imati prednost nad dijagonalom. Druga je kvaliteta prikaza slike, boja i tonova, kontrasta, kuta vidljivosti koji se jednom riječju mogu obuhvatiti kao – matrica. Jasno da svaki IPS nije isti niti da je sama vrsta matrice garancija za dobrim karakteristikama prikaza slike, no zasigurno je u da ona u samom startu predstavlja određene granice svakom modelu.
Imena luda Kada nazivamo 4K monitore “4K-om” i sami radimo grešku, priznajemo tehnički primjereniji (ali i manje određeni marketinški) termin je UHD
Kako bi UHD monitori bili cjenovno prihvatljiviji i značajnije zauzeli dio tržišta te došli u „mainstream“ cijena je najvažniji faktor tom ostvarenju. Iz tog razloga niti ne čudi da je 80 posto svih UHD monitora u protekloj godini bilo bazirano upravo na TN matrici. No nije sve tako crno jer ovaj tip matrica nije tako loš kako se to voli isticati (priznajemo i sami to činimo) jer moderni TN monitori daleko su dogurali u odnosu na one od prije 5-6 godina.
Razliku ćete vidjeti već na prvi pogled, nikakvo detaljno mjerenje ili izučavanje pod mikroskopom nije potrebno, čak ne trebate niti znati što gledati ili uspoređivati –jednostavno ćete pomisliti „ovo je bolje“. Iz tog razloga ne bismo u samom startu otpisali TN monitore pa ukoliko niste zaista zahtjevni po pitanju prikaza slike, i niste navikli na neki profesionalni ekran u koji gledate osam sati dnevno na poslu nemojte ih kategorički zaobići. Dakle dva faktora u međusobnom odnosu: dijagonala i matrica monitora ono su što će odrediti najveći dio konačne ocijene svakog monitora. Iz tog razloga odlučili smo više bodova dodijeliti monitoru sa 28“ od onoga sa 24“ dijagonalom, a sukladno tome proporionalno dodijeliti fiksno veći broj bodova monitorima koji imaju IPS i PLS matrice. Na taj način smo ih izjednačili, a pobjedu će odnijeti oni modeli koji imaju: veći izmjereni kontrast , manju potrošnju struje, manji odziv ekrana pri prijelazu boja iz sive u sivu i koji su bolje opremljeni.
Skaliranje Windowsi 10 donose unapređeno skaliranje za velike rezolucije kao i dodatne opcije za ugađanje (oštrina teksta i sl.)
Kolač od postotaka
25 posto ocijene odlazi svakoj od navedenih kategorija bodovanja, dijagonali i tehnologiji matrice ekrana čineći zajedno 50 posto ukupne ocijene. Ostalih 50 posto razdijeljeno je na pet stavki. Prva po redu je deklarirani odziv, a obzirom da ne-TN monitori imaju mogućnost overdrivea (pomoću nešto višeg napona matrica ekrana može ostvariti brži odziv jer kristali panela brže mijenjaju svoje stanje) njih smo uzimali u obzir. Kako je nekakva konvencija da se odziv mjeri pri prijelazu sive u sivu boju ta smo mjerenja uzeli kao referencu.
Odziv smo bodovali sa deset postotnim udjelom. Iduća stavka je kontrast koji smo mjerili ANSI metodom, to znači da smo pomoću svjetlomjera uspoređivali odnose crne i bijele boje statički uz ujednačene vrijednosti svjetline, kontrasta i eko-režima rada na svakom monitoru. Ti podatci su reprezentirani na skali u tablici iznad svakog monitora te sudjeluju u bodovanju sa 20 postotnim udjelom. Izmjerenu potrošnju struje i integrirani USB hub (razdjelnik) bodovali smo sa 5 posto, svaku kategoriju.
Potrošnja struje je maksimalna vrijednost koju je mjerni uređaj zabilježio prilikom korištenja monitora, ponovo uz identične postavke slike na svakom monitoru. Posljednja kategorija bodovanja su ulazni video konektori gdje smo izostavili VGA konekciju (obzirom da je smatramo potpuno suvišnom na ovim monitorima) ali i DVI jer nije sposoban prenjeti rezolucije veće od FullHD-a (izuzev dual linka). Ono što smo bodovali je HDMI (te podrđku za MHL), DisplayPort, miniDisplayPort i Thunderbolt (da, čak i ova egzotičnost se našla među ovim monitorima).
Pregled UHD monitora
Matrice, pivot opcije, dijagonale, mogućnosti i ponešto o svakom od monitora
AOC U2868PQU
AOC-ov model donosi solidne performanse za razumnu cijenu, kao i uvijek. Monitor je vrlo dobro opremljen - od MHL podrške (omogućava spajanje i punjenje tableta/mobitela) do USB huba. Posjeduje VESA utore za montažu na zid, a dizajnerski nije naročito zanimljiv s debelim okvirom oko panela. Prikaz boja i tonova je – ponovo solidan i zahtijeva dodatno uštimavanje obzirom da tvorničke postavke ne daju optimalni rezultat. Obzirom na gotovo identičan način upravljanja bojama i performansama prikaza tamnih tonova (koje su vrlo dobro odrađene na AOC-u) te same potrošnje struje skloni smo mišljenju da AOC i Philipsov model s ovoga testa dijele identičan TN panel.
Matrica: TN
Izmjerena potrošnja: 54 W
IP certifikat: 144,38
Philips 288P6L
Robusna izrada kućišta i dobra kvaliteta završne obrade (ne kao kod D590) uz mnoštvo konektora čine Philipsov monitor zanimljivim izborom. Ipak, postoji “ali” - 288P6L i AOCov U2868PQU imaju podjednake performanse (i identičnu opremu/specifikacije) uz razliku u cijeni koja ide u korist AOCu dok vizualni dojam i izrada naginju prema Philipsu. Ukoliko se dvoumite između ova dva modela konačnu odluku morate donijeti sami. Mi ćemo reći samo kako prikaz boja i tonova nije razočarao, kut vidljivosti daleko je od idealnog i slika iz kutova gubi definiciju boja. To je ujedno i najveći minus ovim monitorima. Ako tražite 28” TN monitor, D590 bio bi naš izbor u ovoj kategoriji monitora.
Matrica: TN
Izmjerena potrošnja: 63 W
IP certifikat: 144,58
Samsung LU24E85KRS
Promatramo li isključivo kvalitetu prikaza slike (dodatne opcije koje monitor posjeduje) ne uzimajući u obzir dijagonalu Samsungov PLS ekran daleko je od ostalih monitora na testu. Jedini konkurent u ovoj klasi mu je ustvari Dell i ako tražite zbog neke specifičnosti korištenja veliki PPI na monitoru teško da može bolje od ovoga po „ovozemaljskoj“ cijeni. Kao i kod većih modela Samsung je ponudio mogućnost istovremenog gledanja dva izvora slike na monitoru istovremeno, ali osim opcije slike-do-slike tu je slika-u-slici čiju je veličinu prozora moguće proizvoljno podesiti. Osim toga ovaj monitor ima veliki adut u rukavu - AMD FreeSync i raspoloživ je u 24”, 28” i 32” veličine.
Matrica: PLS
Izmjerena potrošnja: 27 W
IP certifikat: 1288,33
Samsung U28D590
Od tri 28“ monitora Samsungov model je uvjerljivo najbolji uzmemo li u obzir sve faktore. Riječ je o modelu kojeg smo imali na recenziji još prošle godine, ujedno i jednom od prvih 4K modela na tržištu uopće. Konzistentnost prikaza boja i tonova, vrlo realno balansiranih u odnosu na konkurenciju su jednostavno korak ispred. Također, kontrast je vidljivo bolji nego na Philipsu ili AOCu uz atraktivniji dizajn kućišta koji podsjećaju na UHD seriju proizvođačevih televizora. Uz 370 kandela po kvadratnom metru snaga osvjetljenja panela je više no dovoljna da monitor ostvari i dobre rezultate pod jakim uredskim lampama.
Matrica: TN
Izmjerena potrošnja: 39 W
IP certifikat: 168,42
