UHD monitori metodologija
Obzirom na relativno mali broj dostupnih UHD monitora koji odgovaraju našem zahtjevu (cijene ispod 4 tisuće kuna) mnogi dolaze u različitim tehnologijama prikaza slike i veličini ekrana, evo kako smo odlučili tome prilagoditi metodologiju formiranja konačne ocjene.
Već tradicionalno uz tablicu dolazi i tekst o pojašnjenju kako i što smo bodovali da bi došli do GrandPrix i BestBuy izbora. UHD monitora uvjetno rečeno niske cijene nema mnogo jer po samoj svojoj definiciji zapravo spadaju u klasu uređaja namijenjenih entuzijastima ili poslovnim korisnicima. Razlog više da strogo odredimo pravila igre.
Test Mjerili smo statički kontrast kontrast, ANSI metodom (on/off također), a kako smo bodovali izmjereno pročitajte u tekstu
Dijagonala i matrica ekrana u prvom planu
Dvije su sporne stvari kada je u pitanju odnos omjera bodova u ukupnoj ocijeni svakog modela monitora, to su dijagonala ekrana i matrica. Gotovo uvijek veća dijagonala je poželjna karakteristika iako postoje određene primjene u kojima će ogroman PPI na manjem monitoru imati prednost nad dijagonalom. Druga je kvaliteta prikaza slike, boja i tonova, kontrasta, kuta vidljivosti koji se jednom riječju mogu obuhvatiti kao – matrica. Jasno da svaki IPS nije isti niti da je sama vrsta matrice garancija za dobrim karakteristikama prikaza slike, no zasigurno je u da ona u samom startu predstavlja određene granice svakom modelu.
Imena luda Kada nazivamo 4K monitore “4K-om” i sami radimo grešku, priznajemo tehnički primjereniji (ali i manje određeni marketinški) termin je UHD
Kako bi UHD monitori bili cjenovno prihvatljiviji i značajnije zauzeli dio tržišta te došli u „mainstream“ cijena je najvažniji faktor tom ostvarenju. Iz tog razloga niti ne čudi da je 80 posto svih UHD monitora u protekloj godini bilo bazirano upravo na TN matrici. No nije sve tako crno jer ovaj tip matrica nije tako loš kako se to voli isticati (priznajemo i sami to činimo) jer moderni TN monitori daleko su dogurali u odnosu na one od prije 5-6 godina.
Razliku ćete vidjeti već na prvi pogled, nikakvo detaljno mjerenje ili izučavanje pod mikroskopom nije potrebno, čak ne trebate niti znati što gledati ili uspoređivati –jednostavno ćete pomisliti „ovo je bolje“. Iz tog razloga ne bismo u samom startu otpisali TN monitore pa ukoliko niste zaista zahtjevni po pitanju prikaza slike, i niste navikli na neki profesionalni ekran u koji gledate osam sati dnevno na poslu nemojte ih kategorički zaobići. Dakle dva faktora u međusobnom odnosu: dijagonala i matrica monitora ono su što će odrediti najveći dio konačne ocijene svakog monitora. Iz tog razloga odlučili smo više bodova dodijeliti monitoru sa 28“ od onoga sa 24“ dijagonalom, a sukladno tome proporionalno dodijeliti fiksno veći broj bodova monitorima koji imaju IPS i PLS matrice. Na taj način smo ih izjednačili, a pobjedu će odnijeti oni modeli koji imaju: veći izmjereni kontrast , manju potrošnju struje, manji odziv ekrana pri prijelazu boja iz sive u sivu i koji su bolje opremljeni.
Skaliranje Windowsi 10 donose unapređeno skaliranje za velike rezolucije kao i dodatne opcije za ugađanje (oštrina teksta i sl.)
Kolač od postotaka
25 posto ocijene odlazi svakoj od navedenih kategorija bodovanja, dijagonali i tehnologiji matrice ekrana čineći zajedno 50 posto ukupne ocijene. Ostalih 50 posto razdijeljeno je na pet stavki. Prva po redu je deklarirani odziv, a obzirom da ne-TN monitori imaju mogućnost overdrivea (pomoću nešto višeg napona matrica ekrana može ostvariti brži odziv jer kristali panela brže mijenjaju svoje stanje) njih smo uzimali u obzir. Kako je nekakva konvencija da se odziv mjeri pri prijelazu sive u sivu boju ta smo mjerenja uzeli kao referencu.
Odziv smo bodovali sa deset postotnim udjelom. Iduća stavka je kontrast koji smo mjerili ANSI metodom, to znači da smo pomoću svjetlomjera uspoređivali odnose crne i bijele boje statički uz ujednačene vrijednosti svjetline, kontrasta i eko-režima rada na svakom monitoru. Ti podatci su reprezentirani na skali u tablici iznad svakog monitora te sudjeluju u bodovanju sa 20 postotnim udjelom. Izmjerenu potrošnju struje i integrirani USB hub (razdjelnik) bodovali smo sa 5 posto, svaku kategoriju.
Potrošnja struje je maksimalna vrijednost koju je mjerni uređaj zabilježio prilikom korištenja monitora, ponovo uz identične postavke slike na svakom monitoru. Posljednja kategorija bodovanja su ulazni video konektori gdje smo izostavili VGA konekciju (obzirom da je smatramo potpuno suvišnom na ovim monitorima) ali i DVI jer nije sposoban prenjeti rezolucije veće od FullHD-a (izuzev dual linka). Ono što smo bodovali je HDMI (te podrđku za MHL), DisplayPort, miniDisplayPort i Thunderbolt (da, čak i ova egzotičnost se našla među ovim monitorima).
