Ponekada je nemoguće testovima dokazati da neka komponenta ne radi, jer se testovi ponašaju svaki puta drugačije. U tom slučaju je jedino ostala metoda pokušaja i promašaja. Pokušajte nabaviti drugu grafičku karticu pa ju zamijeniti, barem privremeno, samo za potrebe testiranja. Isto je i s RAM-om, diskovima, napajanjem i matičnom.
Sada kad znate koju komponentu treba zamijeniti, treba odluči s kojom je drugom, kompatibilnom, trebate zamijeniti.
Stariji procesori možda nemaju neke opcije novih, poput dekodiranja H.265 videa, no to ne znači da su za baciti.
Procesor
Procesori se najmanje kvare ako nisu overclockani. No sumnjate li u njegovu neispravnost ili ga želite zamijeniti jačim, potrebno je otkriti koji socket vaša matična ploča podržava. Ti su podatci ispisani na web stranicama proizvođača matične ploče ili u njezinim uputama za korištenje, pa tamo potražite kompatibilne i podržane procesore.
Dakle imate li recimo Intel Celeron 2980U Dual Core, on koristi Socket 1550 postolje, pa matična ploča mora imati podržan Socket 1550. Zamijeniti ga možete s recimo četvrtom generacijom Intel Core i5-4300U Dual Core procesora koji također imaju Socket 1550 za postolje.
Mijenjate li slabiji procesor za jači, kao što smo predložili, obratite pažnju na hladnjak. Vaš hladnjak sa Celerona nije dovoljno jak da dovoljno ohladi Intel i5 te će ga trebati zamijeniti s boljim hladnjakom, inače ćete iskusiti zagušenje novougrađenog procesora.
Promjena paste vrlo je bitna kod svakog skidanja hladnjaka s procesora ili ako je prošlo oko pet godina od zadnje promjene. Kako je efikasno zamijeniti, pronađite na VidiLAB portalu na linku: https://vidilab.com/teme/hardverska-tema/3766-termalna-pasta-od-a-do-z.
Želite li ugraditi vodeno hlađenje procesora umjesto klasičnog hladnjaka, savjete potražite na linku: https://vidilab.com/how-to/3804-ultimativni-how-to-za-vodeno-hladenje.
Kućište
Koje kućište odabrati, odredit će matična ploča jer postoje različite veličine kućišta ovisno o veličini matične ploče. Tako razlikujemo najraširenije ATX od mini ATX veličina, iako postoje i neke druge veličine kućišta.
Nekad kućišta dolaze s ugrađenim napajanjima i ona su u pravilu slaba, tj. nisu namijenjena gamerskim strojevima, pa pripazite da ne kupite takvo kućište kad vam je ugrađeno napajanje već adekvatno za ostatak konfiguracije. Isto tako, u neka kućište nije moguće staviti čitač optičkih DVD ili Blu-ray diskova. Neka recimo nemaju USB-3 na prednjem panelu. U neka ne stanu više od dva diska. No kada na stranicama proizvođača kućišta pogledate koliko ono ima mjesta za pojedine komponente i odredite minimum koji vam je potreban, to je to.
Osim svega navedenog, bitna je i samo estetika. Neka imaju više LED osvjetljenja, neka manje.
Moderna kućišta više nemaju mogućnost montaže optičkog pogona, pa na to što treba obratiti pozornost pri nabavci.
Ne dajte se obeshrabriti, ionako vam računalo više nije u top formi, pa pokušajte sami riješiti problem. Čak i ako nešto još više pokvarite, naučiti ćete puno iz novostečenog iskustva
RAM
Vaša matična ploča ima popis kompatibilne RAM memorije koju na nju možete ugraditi. Taj popis nalazi se u knjižici s uputama za matičnu ploču. Ono što svakako morate znati je da najčešće ne možete ugraditi RAM različitih performansi na jednu matičnu ploču, osim u vrlo rijetkim iznimnim slučajevima, kada će sav RAM raditi kao najslabiji od svih različitih ugrađenih pločica. Stoga, nadograđujete li RAM, najbolje je kupiti još jednu istu onakvu pločicu RAM-a kakvu već imate ugrađenu ili zamijeniti kompletan RAM s novim, ali kompatibilnim.
Diskovi
Ako mijenjate disk, zamijenite ga s SSD-om jer HDD-ovi jednostavno više nisu dovoljno brzi za današnje potrebe softvera, bilo da se radi o Windowsu ili nekom drugom operativnom sustavu. Vaša matična ploča može imati i M.2 slot za disk, no potrebno je pripaziti na protokol koji se koristi za komunikaciju jer M.2 diskovi postoje u varijanti brzina prijenosa podataka do 500 MB/s (SATA III standard) i u varijanti prijenosa podataka do 2 GB/s (NVME standard).
Bez ssd-a ili M.2 diska računalo će biti pre sporo za ugodan rad.
S njihovim mogućnostima rastu im i cijene i to znatno, pa je bitno znati podržava li vaša matična ploča skuplje M.2 diskove do 2 GB/s ili ima samo SATA protokol u M.2 formatu koji prenosi podatke istom brzinom kao i SSD diskovi.
Više o SATA i NVME standardima pročitajte na VidiLAB portalu na linku: https://vidilab.com/teme/hardverska-tema/4366-jeftini-ssd-ovi-prilika-ili-prijetnja.
Matična ploča
Osnovna komponenta svakog računala je matična ploča, te o njoj ovisi što sve možete ugraditi u računalo. Ona diktira koji tip procesora, odnosno koju vrstu RAM-a ugraditi. Također diktira koliko USB portova možete maksimalno imati na kućištu računala, bez kupovine dodatnih USB HUB-ova. Isto tako, bitno je koliko e-PCI slotova imate na raspolaganju jer njihov broj ovisi o čipsetu na matičnoj ploči, pa ih ne možete nadograditi s nekakvim HUB-om, kao što to možete za USB. Kada kupujete novo računalo, postoje dva pristupa. Prvi je: kupit ću matičnu ploču te na nju ugraditi maksimalno RAM-a koliko podržava, najjači procesor koji podržava i sl. Ili drugi koji kaže: kupit ću najjaču skuplju matičnu ploču te je postepeno, kroz godine, nadograđivati do njenog maksimuma.
Kod odabira matične ploče bitno je znati njenje specifikacije, kako biste imali osjećaj koliko komponenata na nju možete maksimalno ugraditi.
Ovaj drugi pristup ne funkcionira baš najbolje iz razloga što novi hardver izlazi dovoljno brzo da ga najčešće ne možete upariti s vašom starom matičnom pločom, pa takve stvari treba uzeti u obzir kod planiranja nabavke.
Odlučite li se ipak složiti potpuno novu konfiguraciju, pročitate i tekstove na ovim linkovima:
https://vidilab.com/teme/hardverska-tema/5955-vidilab-super-stroj-za-2022-godinu
https://vidilab.com/teme/hardverska-tema/5812-slozite-najbolji-home-office-pc
https://vidilab.com/teme/konfiguracija-mjeseca/974-konfiguracija-mjeseca
Odlučili ste se na novi stroj, no što ako GTX 1660Ti nije dostupan ili vam je još uvijek preskup. Ostaje vam opcija koristiti integriranu grafiku, no što se možete pokrenuti na integriranoj grafici i koju odabrati, Intel ili AMD, pročitajte na linku: https://vidilab.com/teme/hardverska-tema/4421-intel-vs-amd-build
Napajanje
Mijenjate li napajanje, najbitniji podatak je njegova snaga. Koliko vam snažno napajanje treba ponajviše ovisi o potrošnji grafičke kartice, no imate li puno tvrdih diskova u računalu, i oni bi mogli biti bitni potrošači za kalkulaciju potrošnje.
Dobro napajanje je vrlo bitna komponenta. Stoga gledajte da imaju što veći postotak energetske učinkovisti. Ona sa 80% na više su odličan izbor napajnja dok 100% ne postoji.
Nikako nemojte kupiti napajanje slabije od vašega starog napajanja koje ste imali, a kupite li znatno jače napajanje, ne može štetiti. Krivo je uvjerenje da napajanje od recimo 1000 W troši više struje od nekog slabijeg napajanja. Napajanje će potrošiti onoliko struje koliko je računalu potrebno za zadani zadatak. Tako će i napajanje od 1000 W trošiti samo oko 250 W u stanju kada ne pokreće zahtjevne aplikacije.
Drugim riječima, ako ne ugradite dovoljno snažne komponente u računalo, nikada nećete doseći potrošnju od mogućih 1000 W. S druge strane, ugradite li preslabo napajanje od recimo 400 W, a vaše računalo treba više, ono će se smrzavati ili rušiti pri radu, a moguće je da se neće htjeti niti pokrenuti.
„Ako slijed događaja može poći naopako, poći će najgorim mogućim redoslijedom” Murphyjev zakon.
Staro računalo mi ne treba?
Mnogi će bježati od starog računala te će misliti kako ono ne može biti korisno u današnje vrijeme sve modernijeg softvera koji zahtjeva sve više hardverskih resursa. No to nije baš sasvim tako. Slabije i starije računalo primjerice možete iskoristiti za programiranje ili za učenje programiranja.
Staro računalo se može iskoristiti i za naučiti i pokušati reinstalirati Windows ili Linux OS ako to još niste radili, a bez straha da ćete nešto pokvariti. Jer kada instalacija iz nekog razloga ne uspije, možete pokušati iznova i iznova, sve dok ne uspijete. Katkada slabije računalo treba imati samo SSH ili internet preglednik da bi bilo korisno te kako bi se njime mogli spojiti na neko jače, ali udaljeno računalo.
Nekoliko primjera otkazivanja računala
Kroz ovih nekoliko primjera pokušati ćemo vas navesti da razmišljate izvan okvira, sve kako biste uspješno riješili problem s računalom s kojim ste suočeni.
Pokvareno nije samo računalo koje se uopće ne može uključiti. U nekoliko slučajeva kojima smo svjedočili kroz godine, računalo se postepeno kvarilo. Tako smo vidjeli slučaj gdje je prvotno izgledalo kao da se kvari tvrdi disk. Računalo jednostavno nekada nije htjelo pročitati datoteku s diska te se File Explorer smrzavao. Zamjenom diska s novim, kvar nije otklonjen. Sada sumnja pada na problem s matičnom pločom. Točnije njenim South Bridge čipom koji je zadužen za komunikaciju sa SATA diskovima.
Pokušali smo putem BIOS-a promijeniti postavke komunikacije iz AHCI u RAID, te putem RAID kontrolera napraviti JBOD RAID polje koje se sastoji od samo jednog diska. Upalilo je. Na taj način smo isključili dio South Bridge čipa koji nije dobro radio, ili, bolje rečeno, zaobišli smo neki kondenzator ili otpornik spojen sa spomenutim čipom kako bi protok podataka preusmjerili na čip zadužen za RAID. No takvo rješenje je privremeno i može poslužiti jedino kako bismo još jednom, posljednji put, presnimili podatke na vanjski USB disk, i to iz činjenice kada se jedni kondenzatori počnu kvariti, kvariti će se i ostali kondenzatori na toj ploči. To je povezano sa zamorom materijala, oksidacijom te drugim kemijskim procesima u materijalima od kojih je matična ploča izrađena. Deklarirani su na trajanje od pet godina. Izdrže li nekim slučajem deset godina, bez previše razmišljanja znate da je vrijeme za novu matičnu ploču.
Nerijetko se dešavalo da PS/2 tipkovnica prestane raditi. Zamjena drugom nije pomogla. Srećom, danas su uobičajene USB tipkovnice, pa se tako može riješiti ovaj problem. Neka od tih računala s neispravnim PS/2 portom rade još i danas s USB tipkovnicama, a kvar se, srećom, nije proširio na ostale komponente računala.
Nedavno smo imali slučaj postepenog otkazivanja LAN mreže. Prvo pomislite na dotrajali kabel, jer i kablovi imaju deklarirani rok trajanja. Zatim na router. No kada se pojavila i povremena distorzija zvuka, bilo je jasno da je problem veći no što smo mislili. Djelovalo je kao da je određeni videozapis loše snimljen, dok je neki drugi video zvučao normalno.
Kvarovi računala često su samo privremeni poremećaji, a mogu imati razne uzroke poput grešaka unutar operativnog sustava, nedostataka u komadu softvera ili problema koje stvaraju programske greške ili virusi.
Ignorirali smo problem jer se računalo nije koristilo intenzivno. No baš kada je zatrebalo, nije se htjelo podignuti. Pritiskom reset gumba, kad zapne podizanje, riješio bi se problem i Windows se uspješno učitao.Daljnje ignoriranje problema i korištenje računala u takvom stanju dovelo je do toga da se Windows više uopće ne podiže.
Sada je već bilo jasno da to nije neki mali kvar i da će za servis trebati odvojiti pozamašan iznos. Kako bismo bili apsolutno sigurni da se ne radi o kvaru softverske naravi, prvi je korak bio napraviti reinstalaciju Windowsa kako bismo imali čistu situaciju sa softverske strane.
Naime, instalacija raznih aplikacija u kombinaciji sa zastarjelim driverima ili pak driverima koji nisu posve kompatibilni najčešće uzrokuju nestabilnost računala. Ponekad takvu situaciju možete imati zbog gotovo svakodnevnog ažuriranja računala. Prijetimo se. Windowsi 7, 8 ili 8.1 su nadograđeni na Windows 10. Zatim smo imali svake godine veliki update Windowsa 10, koji gotovo možemo gledati kao zasebnu verziju, no Microsoft je odlučio da neće više brojati verzije na taj način, pa tu priča staje. Sve do Windowsa 11, kad su neočekivano vraćene brojevne oznake.
