IT karijere: R&D inženjer u Byte Labu

IT karijere: R&D inženjer u Byte Labu

Tik pored Končareva sjedišta na trešnjevačkom Fallerovu šetalištu smjestila se razvojna tvrtka Byte Lab s desetljećem inovacija iza sebe. Provjerili smo kako izgleda radni dan R&D inženjera Vladimira Bachlera u dinamičnoj razvojnoj tvrtki.

Byte Lab u svom portfelju nudi rješenja za pametnu rasvjetu, daljinsko očitanje brojila, telemetrijske sustave za autobuse i sustave naplate za marine, a ugradbene računalne sustave projektira, dizajnira i izrađuje dvadesetak inženjera podijeljenih u hardverski i softverski tim. Iako razvojno podijeljeni, dijele isti cilj – stavljanje domaćih rješenja na IT kartu svijeta.

Embedded programer mora u srž poznavati elektrotehniku i programiranje.

1

Radi se o tvrtki koja se bavi projektiranjem, dizajniranjem i razvojem raznih elektroničkih i ugradbenih računalnih sustava, a put za uspješnom IT karijerom odveo nas je do radnog stola research and development inženjera Vladimira Bachlera, koji radi na razvoju firmvera.

Odvijačem na svu elektroniku

„Što god bih dobio u ruke od elektronike, bilo pokvareno ili ispravno, od malih sam nogu imao potrebe rastaviti. Rastavljao bih videokamere, VCR-ove i slične elektroničke naprave. Isto tako, s programiranjem sam se susreo negdje u šestom razredu osnovne škole, a roditeljima sam konstantno zanovijetao oko kupnje dodatne literature vezane uz programiranje. Ubrzo sam počeo raditi na računalnoj igri koju zapravo nisam do kraja napravio, no barem sam u međuvremenu naučio programirati“, opisao je Vladimir početak ljubavi u elektroniku, što je označilo i formiranje životnog puta već tijekom srednje škole. Kaže da je postepenim shvaćanjem fizike, matematike i elektronike uvidio i veliku dozu kreativnosti konvergiranjem svih triju disciplina.

Studiranjem na Fakultetu elektrotehnike i računalstva učlanio se u tehničku sekciju Kluba studenata elektrotehnike, a s dvojicom sekcijskih prijatelja počeo je dijeliti slične interese. „S njima sam radio na prvoj ozbiljnijoj stvari. Radi se o implementiranju NFC pristupa vratima za Udrugu biologa. Na prvom katu KSET-a danima smo jetkali i lemili, a konačno rješenje bilo je zaista napravljeno na razne načine. No najbitnije je da je bilo funkcionalno“, svoje prvo funkcionalno rješenje opisuje Vladimir. Istu ekipu put je nedugo nakon odveo i u francuski Versailles radeći na projektu memBrain Concept. Sedam fakulteta Sveučilišta u Zagrebu sa 70 studenata radilo je na projektu pametne kuće. „Radili smo od početnih nacrta do realizacije i puštanja kuće u funkciju“, dodao je Vladimir.

Elektronička rješenja testiraju se u klima-komori na temperaturama od -55 °C do +180 °C uz kontroliranu vlagu od 5-99%.

4

Od momačke večere do posla u Byte Labu

„Do intervjua za posao u Byte Labu došao sam na prijateljevoj momačkoj večeri. Tamo sam upoznao CEO-a Matiju Puškara, a intervju za posao dogovorili smo nekoliko dana kasnije. Tjedan-dva nakon toga dobio sam poziv za posao“, kazao je Vladimir. Prvi koraci u novom okruženju uvijek donose i neke novine, od kojih Vladimir naglašava poslovni sastanak. „S takvim čime na fakultetu se nisam susreo. Time se može naučiti više o svakodnevnoj komunikaciji, kao i o komunikaciji s klijentima i kolegama“, dodao je. S druge strane, Vladimir kaže da je njegovo cijelo obrazovanje djelovalo pozitivno na dugoročno razmišljanje koje sada samo profilira i usavršava. „Da mi osnovna i srednja škola nisu dali osnovni način razmišljanja, danas bih bio izuzetno izgubljen u poslu“, zaključuje.

Stres? Koji stres?

Radno vrijeme u Byte Labu je fleksibilno, a svaki radni dan donosi raznolike zadatke i ishode. „Najčešće se bacamo na aktualni projekt, razvijamo aplikaciju ili libraryje za embedded softver. Nekoliko puta tjedno održavamo briefing. Smatramo da ne treba svakodnevno sastančiti, a svakih nekoliko dana provjerimo tko je gdje zapeo i od koga se što očekuje“, opisuje okvirno Vladimir jedan radni dan. Brifinzi su tu i da bismo saznali promjene želja klijenata. Budući da u Byte Labu često rade na uređaju kakav dosad nije postojao na tržištu, primorani su na početku projekta razviti i studije izvedivosti (feasibility study) kako bi uvidjeli isplativost čitavog projekta.

Ekipa iz Byte Lab-a radi na projektima od očitanja biometrijskih funkcija do elektronike za luksuzne proizvode.

 

2

„Primjerice, radimo na uređaju specijaliziranom za praćenje motokrosa. Moramo ući duboko u problematiku motokros te se upoznati sa svim parametrima koji se trebaju pratiti. Realno, nitko od nas ne zna mnogo o tome, a kako bismo saznali, radimo spomenutu studiju izvedivosti. Njome uz klijenta spoznamo problematiku pojedine aplikacije i predlažemo tehnički koncept rješenja. Nakon toga možemo dati okvirne informacije o složenosti razvoja, cijeni uređaja i trajanju izrade. Kad se klijent složi sa svime, krećemo s pisanjem detaljne specifikacije i izradom“, objašnjava nam Vladimir dodavši da su jedini stresori u cijelom poslu dogovoreni rokovi.

Požurivanje projekta u većini slučajeva je kontraproduktivno

Ipak, razgovor između inženjera i klijenata minimizira se što je više moguće. Time se inženjerima omogućava nesmetan rad koji dovodi do boljih rezultata, a požurivanje određenog projekta uvijek je kontraproduktivno. „Nerealne rokove treba u početku sasjeći. Naravno, to je nekad teško postići, a zato su tu project manageri, koji vode projekt i komunikaciju te pokušavaju dovesti očekivanja klijenta u realnu domenu. Primjerice, radimo na uređaju koji mjeri promjene otkucaja srca. Klijentima se čini da će inženjerima trebati malo vremena da bi promijenili vrijeme mjerenja, no potrebno je u potpunosti „preštrikati“ kod. Jednom inženjeru ne gine cijeli jedan dan testiranja. To su kompleksni softveri usko vezani uz hardver i kućišta, što dodatno povećava kompleksnost. Kada se nekoliko linija koda promijeni, pitaš se je li se srušila kompatibilnost s mobilnom aplikacijom, dodatnim PC softverom i slično“, pojašnjava nam Vladimir.

Za potrebe proizvodnje razvijaju se ispitna okruženja kroz koja prolaze svi uređaji.

 

5

Svaki novi projekt, naravno, potrebno je prodati, a zanimljivo je da u Byte Labu nemaju osobu koja je isključivo zadužena za prodaju. „Budući da smo inženjerska tvrtka, gotovo je nemoguće naći osobu za prodaju koja bi kvalitetno i ispravno od početka usmjeravala klijenta ka konačnom rješenju jer su razvijane solucije od starta tehnički vrlo kompleksne“, kaže Puškar.

Put od klijenta do gotovog proizvoda

Cijela projektna priča započinje dolaskom klijenta sa svojim idejama. Ako ideja treba tehničku razradu, tada se kreće sa studijom izvedivosti. Nakon toga slijedi pisanje specifikacija koje usklađuju cjelokupnu komunikaciju između Byte Laba i klijenta. „Dokument sa specifikacijama jedno je mjesto u kojem je definirana funkcionalnost proizvoda koji će biti razvijen i isporučen, kao i tehnologija koju će sadržavati. Klijent potom mora autorizirati taj dokument“, navodi Vladimir. Nakon autorizacije specifikacije kreće se s razvojem. Ako se radi hardver, hardverski tim izrađuje sheme, nakon čega slijede crtanje PCB-ova i proizvodnja. „Već prije nego što nama „softverašima“ dođe hardver na stol, počinjemo s razvojem embedded firmwarea. Softver možemo zamisliti kao glavicu luka. Jedan nivo bavi se hardverom, elektronikom i komunikacijom čipova. Na to stavljamo biblioteke koje smo razvili, a povrh toga dolazi aplikacijski dio koji je individualiziran prema klijentu. Naposljetku dolazi testna faza i verifikacija koju obavlja klijent, a sve se zaokružuje isporukom do klijenta“, ukratko objašnjava Vladimir tijek razvoja proizvoda.

Rad na sustavima i dodatna provjera obavljaju se i putem mikroskopa.

6

 

Proizvodi se u potpunosti razvijaju u Hrvatskoj

Inače, prototipi se zajedno s gotovim proizvodima razvijaju u Hrvatskoj, a iz Byte Laba kažu da veliku većinu toga rade in-house. „Proizvode radimo tako ne zato što je izravno isplativo već zato što je najbrže. Klijenti često žele izbaciti proizvod jučer, a to znači da želiš ponuditi najkraći mogući time-to-market. Čim tvrtka outsourcea uslugu, ovisi o zauzetosti drugog partnera, a mogućnost kontrole kvalitete također postane upitnom“, prokomentirao je izradu proizvoda CEO Matija Puškar. Isto tako, ako netko pokaže povećan interes za određeno područje, Byte Lab nerijetko radi interne radionice kako bi svi imali koristi od proaktivnosti kolega. Ono što zasad outsourceaju jest glodanje većih aluminijskih komada i špricanje plastike, dok in-house rade EMC predcertifikaciju, izradu prototipnih PCB-ova, sastav prototipova te klimatska testiranja.

U razvoju se koristi velik broj različite i specijalizirane mjerne opreme

3

Polako, bez forsiranja!

„Pritom treba ostati razuman i ne forsirati neke usluge koje rijetko koristimo. Imamo partnere u Austriji i Sloveniji s kojima surađujemo pri izradi uređaja u serijama većim od deset tisuća komada godišnje. Iako outsurceamo dio proizvodnje, kontrolu kvalitete i završni sastav provodimo in-house jer ti nitko ne može osigurati projekt kao što možeš sam“, zaključuje Puškar.

Naglasak je na custom in-house izradi.

7

 

Tek dolazi vrijeme rada u C++ u embedded svijetu

„Većinu stvari baziramo na C-u i tu koristimo kompajler GCC ARM, no polagano uvodimo C++. On nije najpopularniji za embedded programiranje, no tek sad dolazi vrijeme C++-a u embedded svijetu. Ostali programski jezici koje koristimo jesu Octave i Python, ponajviše prilikom studije izvedivosti“, objašnjava Vladimir.

Razvoj finalnog firmvera nije moguć bez hardvera

9

 

Pozitivne i negativne strane u poslu R&D inženjera

Dinamičnost i raznovrsnost posla Vladimir je već spomenuo pri početku intervjua, no naglašava i mogućnost brzog napredovanja uz dovoljno uloženog truda. „U ovom poslu svatko može naučiti ne samo o elektronici već i o integraciji mehanike i elektronike, dizajnu kućišta i slično. Radi se na mnogo zanimljivih projekata i s izuzetno zanimljivim novim tehnologijama“, kaže Vladimir. No napominje i negativne strane poput manjka žena u tvrtki, govori kroz smijeh, a slobodno vrijeme, kako kaže, voli provoditi bez ikakve vrste tehnologije blizu sebe. „Čovjek se zasiti kada je cijele dane okružen silnim elektroničkim uređajima“, dodaje.

Planovi za budućnost

U sljedećih nekoliko mjeseci Byte Labovci planiraju preseljenje iz prostora Zagrebačkog inovacijskog centra na Trešnjevki u vlastiti prostor. „S obzirom na cijelu scenu IT tvrtki koje dijele zajedničke prostore, naše preseljenje u vlastiti prostor čini se kao dosta čudna odluka. No zbog plana kupnje prilično skupe opreme, koja zahtijeva dodatna ulaganja u integraciju sa zgradom, ne možemo dopustiti najam nekog prostora. Zamislite, izdvojite više od sto tisuća eura za opremu i integraciju, a nakon svega vam netko možda otkaže najam. Mislim da se tako ne može raditi“, zaključuju Matija i Vladimir.

Matija Puškar mjesto CEO-a dijeli s Danijelom Babićem i Ivanom Dodigom

8

Spomenuta kupnja strojeva dovela bi do dodatnog povećanja in-house proizvodnje, što za sobom vuče samo pozitivne aspekte poslovanja, od većeg razvoja do boljeg praćenja kvalitete. Što se tiče zapošljavanja, tvrtka od zasad dvadesetak stalno zaposlenih u razdoblju od dvije godine planira zaposliti novih 10 do 15 ljudi. „To bi bio velik rast jer dosad smo u zapošljavanju pokušali ići sporo. Naš je model konzervativan i ziheraški – ne uzimamo novac od investitora za rizičnu ekspanziju, već organski rastemo. Prema ekspanziji želimo ići korak po korak“, zaključuje.

„Osim toga, ovaj je posao manje stresan od, primjerice, srednje škole. Jedan ispit iz matematike više me stresirao od bilo čega na poslu“, šali se Vladimir.

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

Newsletter prijava


Kako izgleda naš posljednji newsletter pogledajte na ovom linku.

Skeniraj QR Code mobitelom i ponesi ovu stranicu sa sobom

IT karijere: R&D inženjer u Byte Labu - VidiLAB - QR Code Friendly
Copyright © by: VIDI-TO d.o.o. Sva prava pridržana.