AMD vs. Intel - prva runda!
Prije nego što se detaljno pozabavimo performansama integriranih grafičkih procesora reći ćemo riječ-dvije o općenitim performansama testiranih procesora. U principu je riječ o prilično modernim i brzim višejezgrenim procesorima koji svakako omogućuju jako dobre performanse u svim zahtjevnijim aplikacijama.
Valja reći kako su AMD-ovi procesori energetski učinkovitiji i uostalom ograničeni na TDP od 65 W, što s jedne strane u neku ruku ograničava performanse, dok s druge omogućuje ugradnju u veliki broj računala s vrlo umjerenim zahtjevima po pitanju hlađenja.
Intelova Rocket Lake arhitektura svakako pokazuje svoju snagu u svim testovima koji se prije svega oslanjaju na brzinu jedne jezgre. Vidljiv je pomak koji je Intel napravio s Rocket lake procesorima po pitanju IPC-a. Intelov 11600k također ima potencijal za rad na daleko višim radnim taktovima. Ne treba zaboraviti kako smo ga mi ovdje testirali u granicama nominalnih Intelovih specifikacija. Povećate li dostupnu maksimalnu potrošnju ili ga overclockirate, performanse će porasti. Međutim, porasti će znatno i ukupna potrošnja energije.
Najnoviji AMD-ovi 5700G i 5600G također su vrlo brzi procesori, pogotovo pogledamo li ukupne performanse u aplikacijama koje koriste sve dostupne jezgre. Međutim, i Ryzen 7 pro 4750G se vrlo dobro drži i sa svojih 8 Zen 2 jezgri može ponuditi odlične performanse.
U konačnici, ovo su realno gledano procesori ipak namijenjeni dosta različitim tipovima korisnika i računala. Intelov 11600k je klasični mainstream desktop procesor za gaming računala, dok su AMD-ovi APU-i više pogodni za svestrana multimedijalna ili poslovna računala.
Kako smo testirali integrirane GPU-ove!
Za potrebe testiranja procesora s integriranim grafičkim čipovima koristili smo dvije hardverske platforme. Intelov procesor Core i5 11600k testirali smo pomoću matične ploče ASRock Z590 Steel Legend, pri čemu smo BIOS ploče nadogradili na najnoviju verziju. Za AMD-ove Ryzen procesore koristili smo Asusovu matičnu ploču ROG Strix B550-F. Na obje ove hardverske platforme korištena je tijekom testiranja Kingstonova Fury DDR4 radna memorija brzine 3200 MHz i kapaciteta 32 GB u dual channel konfiguraciji (2x 16 GB).
Na testna računala instalirali smo Windows 10 Pro 21H1 sa svim nadogradnjama te najnovije upravljačke programe za integrirane grafičke procesore. U slučaju Intelovog grafičkog čipa to ej bila verzija 30.0.100.9805, a u slučaju AMD-ovog Adrenalin 21.8.2.
Sva testiranja smo proveli s nazivnim vrijednostima radnog takta, kako glavnih, tako i grafičkih procesora.
Koristili smo tri zahtjevnije novije igre: Assassins Creed Valhalla, Far Cry 5 i Shadow of the Tomb Rider, kao i iznimno popularnu online multiplayer igru Fortnite. Testirali smo igre na dvije rezolucije, 720p i 1080p, uz 3d detalje postavljene na low ili medium. Pritom smo prepustili upravljačkim programima da dinamički alociraju potrebnu količinu radne memorije za potrebe grafičkog procesora. Od ostalih testova korišteni su 3DMark i PCMark 10, kao i nekoliko uobičajenih testova performansi glavnog procesora.
Intelov slide show
Nakon svega, vrijeme je da odgovorimo na pitanje: „Mogu li nam integrirani grafički procesori omogućiti igranje novijih igara?“. Iskreno rečeno, odgovor bi bio - i da i ne. Sve ovisi o tome koliko ste spremni na kompromis po pitanju rezolucije i 3d detalja. No, krenimo redom.
S Intelovim UHD Graphicsom 750 nećete se naigrati novijih igara. Riječ je o „bolno“ sporom grafičkom procesoru. Primjerice u Assassins Creed Valhalli i Godfallu smo čak i pri low postavkama zabilježili slide show od neki 10+ frameova. Nismo, istina, očekivali previše, ali ovo je ipak blago razočaranje.
Čini se kako su integrirani grafički procesori kod Intelovih procesora za prijenosna računala brži od ovog unutar desktop procesora. Nešto bolje sve funkcionira s nešto starijim igrama poput Far Crya 5, gdje se na 720p rezoluciji Intelov UHD 750 približava „magičnih“ 30 fps-a. Donekle je sve ovo razumljivo s obzirom na malen broj shaderskih procesora i relativno skroman radni takt. Čak i kad pogledamo rezultate u daleko manje zahtjevnoj igri poput Fortnitea vidjet ćemo kako ćete za stvarno ugodno igranje morati koristiti low detalje i 720p rezoluciju.
U konačnici, zaključak je jasan. Intelov integrirani grafički čip dovoljno je brz isključivo za igranje starijih igara ili popularnih online naslova, ali na niskoj rezoluciji s low detaljima prikaza.
Može li AMD spasiti stvar ili pak na integrirane grafičke procesore jednostavno treba zaboraviti? Performanse AMD-ovih integriranih grafičkih čipova doista su osjetno bolje nego što je to slučaj kod Intela. U nekim slučajevima dvostruko, pa čak i više. No da se razumijemo. Nećete se ni AMD-ovim APU-ima razbacivati s frameovima.
AMD ima najbolji APU!
Za nekakvo ugodno igranje ponovo će trebati koristiti 720p rezoluciji uz low detalje. Prednost je, međutim, što nam u tom slučaju AMD-ovi integrirani grafički procesori mogu ponuditi vrlo dobre performanse uz 60 fps-a, primjerice, u Far Cryu 5 i Shadow of the Tomb Raideru. Probamo li ljestvicu podići malo više na 1080p još uvijek s niskim 3d detaljima, stvari više nisu sjajne. Vrtimo se u tom slučaju negdje oko 30 fps-a što je još uvijek koliko-toliko igrivo, međutim nije pretjerano ugodno iskustvo.
U Fortniteu s druge strane AMD-ovi APU-i mogu ponuditi više nego dobre performanse. Možete birati između 720p uz low detalje na preko 100 fps-a ili recimo 1080p s medium detaljima na 50-60 fps-a.
Ono što je vrlo zanimljivo kako su performanse integriranih grafičkih čipova vrlo slične kod tri testirana procesora. 5700G je najbrži u većini testova, ali s minimalnom razlikom u odnosu na 4750G, a i 5600G je vrlo blizu. Ovo je dakako posljedica vrlo slični specifikacija integriranih AMD-ovih grafičkih čipova temeljenih na arhitekturi Vega.
Posve je jasno na kraju kako AMD-ova integrirana rješenja nude osjetno bolje performanse od Intelovog, pa je igranje novijih igara moguće, iako većinom na 720p rezoluciji uz vrlo slabu kvalitetu slike. Nasuprot tome, performanse u manje zahtjevnim igrama poput Fortnitea su više nego dovoljne za ugodno igranje.
Može li to malo brže?
Ukupno gledano, performanse najnovijih integriranih grafičkih procesora u igrama nisu sjajne. Možemo li ih nekako poboljšati? Poznato je kako integrirani grafički čipovi u svojem radu koriste dio sistemske radne memorije i samim time su performanse dosta ovisne o brzini radne memorije. Memorijska propusnost je ovdje ključna, uz obavezno korištenje dual channel memorije.
Kako biste poboljšali performanse preporuka je koristiti što bržu radnu memoriju. Primjerice, DDR4 brzina 3600 Mhz ponudit će nekih 6-10% bolje performanse u odnosu na DDR4 3200 MHz.
Nadalje, možete probati overclockirati integrirani grafički procesor. Pritom napomenimo kako je ovo moguće isključivo kod AMD-ovih čipova. Potrebno će, osim toga, biti overclockiranje provesti u samom BIOS-u matične ploče, jer softverski alati ne podržavaju integrirane grafičke procesore.
Na ovaj način smo s nazivnih oko 1900 do 2000 MHz kod AMD-ovih integriranih čipova uspjeli doći do 2300 MHz uz napon SoC-a podignut na 1.25 V. Na ovaj je način moguće izvući još nekih 10% bolje performanse. Nemojte, međutim, ni od ovoga očekivati čuda. Ponekad će ipak ovakav overclock omogućiti nešto ugodnije igranje novijih igara.
Spomenimo još na kraju kako su upravljački programi kod AMD-a kao i cjelokupni softverski paket na daleko višoj razini nego što je to slučaj kod Intela. Bilo da govorimo o stabilnosti, kvaliteti slike ili pak softverskim mogućnostima podešavanja. Kod Intela smo zabilježili anomalije u kvaliteti slike u nekim igrama, a ni softversko sučelje nas ničim nije posebno oduševilo.
Za Fortnite i CS:GO!
Nedvojbeno je kako AMD-ovi desktop procesori posjeduju daleko moćnije integrirane grafičke procesore. Stoga su daleko bolji odabir ukoliko ne planirate koristiti zasebnu grafičku karticu. Pritom su, nažalost ,trenutno dostupni AMD-ovi APU-I novije generacije poprilično skupi, što im ne ide u prilog.
Također, ovi procesori imaju neke specifičnosti, pa nisu idealni za kasniju nadogradnju zasebnom grafičkom karticom. U tom pogledu je svakako Intelov Core i5 11600k bolji izbor, iako posjeduje daleko slabiji integrirani grafički čip. Prije svega zbog podrške za PCI Express 4.0. Dakle, za sve kojima je ideja nakon nekoliko mjeseci ipak nadograditi računalo zasebnom grafičkom karticom, Intelov processor je bolji odabir.
Nažalost, još uvijek čekamo neke moćnije integrirane grafičke procesore koji će nam omogućiti ugodno igranje novijih igara. Svakako, veliki plus je što trenutna rješenja podržavaju DX12 i omogućuju pokretanje novijih igara. Međutim, performanse su dovoljne tek za iznimno niske rezolucije s lošom kvalitetom slike. Iskreno, po nama novije igre nema smisla igrati na ovaj način.
S druge strane, nekoliko godina starije igre i popularni online naslovi poput Fortnitea ili CS:GO-a radit će bez problema i s integriranim grafičkim procesorima. U svakom slučaju, s obzirom na trenutnu situaciju svakako je poželjno kupiti procesor s integriranim grafičkim čipom.
Ovo vam, ako ništa drugo, omogućuje punu funkcionalnost računala uz odlične multimedijalne osobine i mogućnost za casual igranje. Također, iGPU je dobro osiguranje i primjerice u slučaju kvara zasebne grafičke kartice, jer ste u suprotnom osuđeni na kupnju bilo kakve precijenjene zasebne grafičke kartice samo da biste dobili bilo kakvu sliku na monitoru.
