Integrirani GPU-spas za gamere?
U međuvremenu, dok čekate bolje sutra osuđeni ste na integrirani grafički procesor. Zanimljivo će dakle biti vidjeti koliko nam upravo ti integrirani grafički procesori mogu omogućiti ipak da odigramo neku noviju igru. Integrirani grafički procesori imaju i svojih prednosti, a prije svega ovdje mislimo na manju potrošnju energije i jednostavnost korištenja, s obzirom na to da kupnjom procesora kupujete i GPU.
Ovdje odmah moramo naglasiti kako AMD i Intel imaju posve drugačiji pristup procesorima s integriranim grafičkim čipovima u svijetu stolnih računala. Naime, većina Intelovih procesora namijenjenih ugradnji u stolna računala danas posjeduje integrirani grafički procesor. Iznimka su procesori označeni slovom F koji su GPU free, odnosno nemaju integrirani grafički čip.
Nasuprot tome, AMD ima posebnu seriju procesora koji posjeduju integrirani grafički procesor čiji naziv završava slovom G. Ovi su procesori dizajnirani nešto drugačije te čak mogu koristiti i drugačiju arhitekturu nego ostali Ryzen modeli iste generacije. S druge strane, kod Intela ovoga nema. Svi procesori pojedine generacije koriste istu arhitekturu.
Kada govorimo o hardverskoj platformi, tu se procesori s integriranim grafičkim čipom ne razlikuju od modela bez njega. Preciznije, svi AMD-ovi procesori s integriranim grafičkim čipom koriste AM4 platformu, dok kod Intela govorimo o LGA1200 kod 10. i 11. generacije procesora Core. Ipak, određene razlike postoje.
Intelovi će procesori u pravilu raditi na svim LGA1200 matičnim pločama, dok je kod AMD-a podrška za najnovije procesore s integriranim grafičkim čipom dosta ovisna o chipsetu i BIOS-u pojedinog modela AM4 ploče.
Što je to APU?
AMD je, sad već dosta davno, prilikom predstavljanja Fusion arhitekture, odnosno prvih desktop procesora koji su na jednoj jezgri sadržavali glavni (CPU) i grafički procesor (GPU), za ovakve procesore počeo koristiti naziv APU (Accelerated Processing Unit). Ideja je dakako bila da se ovakav integrirani čip koristi kao procesor opće namjene, pri čemu bi se izvršavanje pojedinih zadaća i instrukcija simultano povjeravalo glavnom ili grafičkom čipu. Danas se i dalje ovaj naziv koristi za AMD-ove procesore s integriranim grafičkim sustavima, iako više nema osobito značenje.
Moderni su procesori danas većinom neke verzije SoC (System on a Chip) varijante dizajna, a integrirani grafički čipovi su sasvim uobičajena stvar.
Međutim, ono što je vrlo važno naglasiti jest kako su odrednice dizajna kod prvih AMD-ovih APU-a korištene za dizajniranje SoC custom čipova, koji su kasnije postali temelj igraćih konzola novije generacije.
U svakom slučaju, planirate li koristiti moderni procesor s integriranim grafičkim čipom morat ćete odabrati odgovarajuću matičnu ploču. Ne samo po pitanju hardverske platforme, odnosno socketa, već ploča na sebi mora imati odgovarajuće videoizlaze planirate li koristiti integrirani grafički sustav bilo samo za prikaz slike, 3d aplikacije ili multimedijalnu namjenu.
Kako bismo u praksi testirali same performanse integriranih grafičkih procesora koristili smo najnovije procesore iz Intelove i AMD-ove ponude. S Intelove strane riječ je o procesoru Core i5 11600K s ukupno 6 jezgri, koji je dio najnovije 11. generacije procesora Core. S druge strane, testirali smo AMD-ov Renoir APU Ryzen 7 4750G te najnovije Cezzane modele Ryzen 5 5600G i Ryzen 7 5700G.
Valja imati na umu kako nam u ovom slučaju cilj nije bio napraviti klasičnu usporedbu među procesorima. Naglasak će ovdje primarno biti na performansama integriranih grafičkih procesora u igrama, dok ćemo se samo šturo dotaknuti općenitih performansi samih procesora.
Dakle, glavni cilj je istražiti koliko su doista danas brzi integrirani grafički čipovi, mogu li nam omogućiti pokretanja novijih igara te koji se od ovih novijih procesora najviše isplati s obzirom na takvu namjenu.
Intel na raketni pogon
Pritom ipak postoji određena razlika između testiranih procesora s obzirom na namjenu i mogućnost korištenja. Intelov 11600K možete koristiti na bilo kojoj LGA 1200 ploči i predstavlja zasigurno određenu nadogradnju u odnosu na prethodnika bez obzira planirate li koristiti integrirani grafički čip ili ne. S druge strane, AMD-ovi procesori su posebne zvjerke i bit će vam isključivo interesantni kupujete li novo računalo ili pak planirate koristiti ponajprije integrirani grafički procesor. Kao nadogradnja već postojećeg računala teško da imaju nekog smisla.
Kakve su pak tehnološke razlike između ovih Intelovog i AMD-ovih testiranih procesora? Kada govorimo o Intelovom Core i5 11600K, riječ je o procesoru sa šest jezgri uz podršku za Hyperthreading koji spada u najnoviju 11. generaciju Intelovih procesora Core poznatijih pod nazivom Rocket Lake.
Ono što je poprilično značajno za Rocket Lake generaciju Intelovih procesora svakako je činjenica kako je Intel nakon dugo vremena redizajnirao i unaprijedio svoju arhitekturu te Rocket lake procesori donosi osjetan porast IPC-a (Instructions per clock) u odnosu na prethodnike. Tako 11600K posjeduje šest Cypress Cove jezgri, što mu omogućuje osjetno bolje performanse na zadanom radnom taktu od primjerice Comet Lake prethodnika poput 10600K.
S obzirom na to da je riječ o K seriji Intelovih procesora, množitelj je otključan, što omogućuje jednostavan overclocking. Ukupan nominalan TDP iznosi 125 W, no ta vrijednost kod Intelovih procesora je danas poprilično zavaravajuća. Intelov problem je i dalje prilično zastarjeli 14 nm proizvodni proces, što osjetno povećava ukupnu potrošnju energije, posebno prilikom opterećenja svih jezgri i overclockinga.
Također valja spomenuti kako Rocket Lake procesori po prvi puta na Intelovu platformu donose podršku za PCI Express 4.0
Xe-što nam nudi novi Intelov GPU?
Ono što je nama ovdje daleko zanimljivije svakako je integrirani grafički procesor Intel UHD Graphics 750. Riječ je o grafičkom procesoru koji se temelji na najnovijoj Intelovoj arhitekturi Xe i podržava DX12_1. Zapravo je ovaj grafički čip izvedenica grafičkih procesora koji su po prvi puta predstavljeni s Ice Lake procesorima namijenjenim ugradnji u prijenosna računala.
Nominalni TDP ovog grafičkog čipa iznosi 15 W, a dinamički radni takt kreće se od 350 do maksimalnih 1300 MHz. Intelov UHD 750 posjeduje 32 EU izvršne jedinice ili grafičke jezgre, ukupno 256 shaderskih procesora te 8 ROP i 32 teksturne jedinice.
Intel je prilikom predstavljanja nove grafičke arhitekture Xe obećao osjetan porast performansi u odnosu na svoje prethodne integrirane grafičke procesore, pa će svakako biti zanimljivo vidjeti koliko je doista brz novi Intelov integrirani grafički čip. Zanimljivo je spomenuti kako je Intelova arhitektura Xe temelj i njihove najnovije generacije zasebnih grafičkih kartica koja bi se početkom iduće godine trebala pojaviti na tržištu.
Dakako ovaj Intelov integrirani grafički čip, uostalom kao i svi integrirani grafički procesori, u svom radu koristiti određenu količinu sistemske radne memorije. Na kraju, spomenimo kako je podržana maksimalna izlazna video rezolucija 5k pri brzini osvježavanja od 60 Hz, a podržana su maksimalno tri monitora.
Također naglasimo kako Intelovi integrirani grafički čipovi posjeduju QuickSync, odnosno posebnu hardversku jedinicu isključivo namijenjenu hardverskom video kodiranju i dekodiranju.
Renoir i Cezanne-nova generacija APU-a!
Za razliku od Intela, tri testirana AMD-ova procesora s integriranim grafičkim čipom poprilično su tehnološki slični , ali i različiti. Riječ je o modelima Ryzen 7 Pro 4750G i Ryzen 7 5700G koji posjeduju 8, te modelu Ryzen 5 5600G s 6 jezgri.
Ponajprije napomenimo kako je AMD-ova prodajna strategija s ovim procesorima bila fokusirana prvenstveno na gotove brand name konfiguracije poznatih proizvođača. Dakle, u početku se ovi procesori uopće nisu mogli naći u slobodnoj prodaji. Sada se ova situacija promijenila, tako da ih možete pronaći i na domaćem tržištu.
Ključna razlika između navedenih modela svakako se odnosi na jezgre i arhitekturu glavnog procesora. Naime Ryzen 7 Pro 4750G, odnosno popularni Renoir APU, je prošlogodišnji model ponajprije namijenjen poslovnim korisnicima koji se temelji na Zen 2 arhitekturi. Ryzen 7 5700G i Ryzen 5 5600G su najnoviji AMD-ovi Cezanne APU-i temeljeni na Zen 3 arhitekturi koji su već ranije svoju premijeru doživjeli kod prijenosnih računala. Dakako, Zen 3 Cezanne APU-i donose osjetna poboljašanja IPC-a u odnosu na Zen 2, kao i dvostruko veću količinu L3 cachea (16 u odnosu na 8 MB).
Ono što je posebno zanimljivo jest kako se ovi AMD-ovi procesori s integriranom grafikom fundamentalno razlikuju od nekakvih svojih ekvivalenata u desktop serijama procesora Ryzen 3000 i Ryzen 5000. Poput procesora koje nalazimo u prijenosnim računalima i ovi su APU-i temeljeni na tradicionalnom monolitnom dizajnu, odnosno ne koriste chiplete s jezgrama poput Ryzena 3000 ili 5000.
Također, u odnosu na ove AMD-ove procesore, koriste posjeduju dvostruko manje L3 cache memorije. Još jedna bitna razlika odnosi se na podršku za PCI Express 4.0, koja nije prisutna kod Renoir i Cezanne APU-a, koji isključivo podržavaju PCIe 3.0.
Vidljivo je kako se kod dizajniranja svojih procesora s integriranim grafičkim čipovima AMD fokusirao na što bolju energetsku učinkovitost, jednostavniju integraciju i što je moguće bolje performanse integriranih grafičkih procesora.
Na kraju, ono što je svakako prednost novijih APU-a 5700g i 5600G je podrška za overclocking putem otključanog množitelja, što nije moguće kod Ryzena 7 Pro 4750G.
Neuništiva Vega
Sva tri testirana AMD-ova APU-a koriste grafičke procesore temeljene na, sad već dosta staroj, arhitekturi Vega. Još uvijek čekamo novije AMD-ove integrirane grafičke čipove temeljene na arhitekturi RDNA.
U osnovi možemo reći da sva tri testirana procesora koriste vrlo slične RX Vega grafičke čipove, pri čemu postoje minimalne razlike u broju shaderskih procesora i radnom taktu grafičkih procesora.
Kod Ryzena 5600G nalazimo Vega grafički procesor sa 7 jezgri uz maksimalni radni takt od 1900 MHz. S druge strane, kod Ryzena 7 Pro 4750G i Ryzena 7 5700G nalazimo Vega grafički procesor s 8 jezgri uz maksimalni radni takt od 2100 odnosno 2000 MHz. Iz svega proizlazi određena razlika u broju shaderskih procesora koji iznosi 512 za 4750G i 5700G nasuprot 448 kod 5600G. Broj ROP i teksturnih jedinica je pritom posve identičan.
AMD-ovi integrirani grafički procesori temeljeni na arhitekturi Vega podržavaju u potpunosti DX12 i koriste dijeljenu DDR4 sistemsku radnu memoriju nominalne brzine od 3200 MHz. Podržane su 4k i 5k rezolucije kao i konfiguracija s više monitora. Ovo će dakako ovisiti o broju videoizlaza na matičnoj ploči, no najnoviji APU-i bez problema mogu omogućiti korištenje nekoliko 4k monitora.
U konačnici, pogledamo li s tehnološke strane najnovije integrirane grafičke procesore kod Intela i AMD-a, velika stvar je svakako podrška za DX12, no valja primijetiti kako je Intelov integrirani grafički čip temeljen na novijoj arhitekturi, dok AMD-ovi koriste dosta stariju arhitekturu od trenutno aktualne kod njihovih zasebnih grafičkih kartica. S druge strane, AMD-ovi integrirani grafički čipovi posjeduju daleko više shaderskih procesora i rade na višem radnom taktu, što nagovještava bolje performanse.
