Generacijska razlika za nevjerijatnu cijenu
Ovaj build sastavili smo na temelju AMD procesora što ga čini prilično drugačijim i isplativijim za kreatore sadržaja.
AMD-ova treća generacija procesora, kao i ZEN 2 arhitektura uistinu su doveli njihove sustave na prvo mjesto gotovo svih trgovina kada pričamo o osobnim računalima. Naravno, dobar dio te slave može se pridodati njihovim agresivnim taktikama marketinga, kao i brojnim recenzijama koje su za zaključak imale da se AMD napokon vratio u igru. Vraćanje u igru točna je izjava, no kada pogledamo tržište, prvi procesor koji možete kupiti od ZEN2 arhitekture je Ryzen 5 3600.
Njegova minimalna cijena za vrijeme pisanja teksta je 1.450 kuna što automatski znači da bi trebali žrtvovati gotovo sve ostale komponente kako bi sve stalo u naš budžet. Kako je cilj napraviti solidan gaming stroj, kao i svakodnevno računalo za rad, ipak želimo balansirati komponente.
Tako smo se okrenuli ostatku ponude od AMD-a i ugodno iznenadili cijenama procesora prošle generacije koja još nije bila na nivou Intela, no s obzirom na traženu cijenu sada, vrlo je atraktivna ponuda. AMD-ovi procesori donose daleko veću snagu zahvaljujući većem broju jezgri, no kada pričamo o zasebnim jezgrama, Intel je i dalje nepobijeđen. Glavna razlika procesora je što AMD u svoje ne stavlja integrirane grafičke kartice, osim kod specijalnih APU procesora generalno namijenjenim entry-level tržištu.
AMD je također odlučio omogućiti multithreading na svim svojim procesorima što ih čini vrlo kompetitivnima kada pričamo o čistoj snazi ako ih programi mogu iskoristiti. Također se baš svi mogu overclockati što je gotovo pa AMD tradicija već duže vrijeme, a procesorima daje dodanu vrijednost ako znate što radite. Nova, treća generacija nema tolike mogućnosti overclockanja jer su procesori već blizu maksimalnih performansi.
Mi smo za naš test odlučili odabrati procesor prošle, ZEN+ arhitekture. Riječ je o mid-range procesoru, Ryzen 5 2600. Hardverski, ima šest jezgri te podržava hyperthreading što znači da istovremeno može obraditi dvanaest threadova.
Osnovna brzina procesora iznosi 3,4 GHz, dok je maksimalni boost jedne do dvije jezgre 3,9 GHz. Već sad vidimo da se ne radi o impresivnim performansama radnog takta, što rezultira nižim performansama zasebnih jezgri u usporedbi s konkurencijom. No, ako možete zadati dovoljno posla većem broju jezgri, brzo se nadmašuju performanse konkurentnih procesora iste cjenovne klase.
Ovi procesori također su dizajnirani na 12 nm proizvodnom procesu pa je primjetan i nešto veći hladnjak kako bi se temperatura držala optimalnom kroz rad. Ako procesor napregnete, rad ventilatora postat će zamjetan, te je jedino rješenje kupnja boljeg aftermarket hladnjaka. Pogledamo li bolje modele poput 2600x ili 2700 procesora, cijena ipak prelazi naš budžet dok ne nudi dovoljni napredak u gaming performansama.
Ako usporedimo performanse s Intelovim buildom, AMD-ov procesor svakako ima više snage, no to se odnosi na zadatke koji mogu iskoristiti njegove jezgre. Naravno, to uključuje i scenarije kada koristite veći broj aplikacija odjednom. No, Intel je svoju Turbo Boost tehnologiju razradio do te razine da generalno korištenje računala, u usporedbi sa ZEN+ arhitekturom jednostavno daje dojam bržeg odgovaranja na korisnikove aktivnosti.
U tom polju dakle za kupca je najbolje da razmisli kako će računalo koristiti te kolike će mu performanse biti potrebne. Za sam gaming naravno pogledajte tablicu na kraju kako biste mogli donijeti konačnu odluku.
Koji čipset odabrati
Matična ploča na testu je MSI-jeva B350M Mortar. Riječ je o solidnoj mid-range ponudi koja bez problema može pokretati prošlu 2xxx generaciju AMD procesora dok god se ne upuštate u overclockanje. Za novije procesore ipak predlažemo B450 seriju matičnih ploča, no one naravno dolaze i s višim cijenama što nas izbacuje iz budžeta.
Razlike u performansama procesora neće biti, jedino je povećan broj M.2 utora za SSD, kao i broj USB portova za dva, no ti detalji na žalost ne opravdavaju 30% višu cijenu u našem slučaju. Naravno, ideja je da budete fleksibilni s odabirom, no držite se „B“ kategorije za adekvatnu ponudu matičnih ploči kod AMD sustava.
Kako smo već spomenuli, AMD sustav ima solidna poboljšanja u performansama bazirana na brzini RAM pločica. Matična ploča podržava brzine do 3200 MHz, a takve RAM kekse smo i odabrali. Ima četiri utora za RAM pa možete odabrati 1 x 16 ili 2 x 8 GB RAM-a, te svakako potražite najbolju ponudu jer u svakom slučaju možete lagano nadograditi kasnije ako će vam s godinama trebati još RAM memorije.
Matična treba 8-pinsko dodatno napajanje pored procesora na što trebate paziti kod kupnje napajanja, no većina modernih modela svih cjenovnih rangova već podržava taj zahtjev. Dobivamo i pasivni hladnjak na dijelu VRM-a kako bi radili na manjoj temperaturi. Ako procesor ostavite u standardnoj konfiguraciji, sve komponente ploče imaju zadovoljavajuće hlađenje u kategoriji performansi koju mi tražimo.
Dakle, u B350 modelu dobivate jedan M.2 utor za NVMe SSD što je sasvim dovoljno za naše potrebe i budžet. U slučaju da vam kasnije zatreba još pohrane, standardni SSD diskovi su preporučena ruta ako pričamo o pohrani igara. Kada smo već kod prijenosa podataka, ne morate brinuti ni da ćete ostati zakinuti kod USB standarda, jer stražnja strana uz klasične USB A utore ima i jedan USB C.
Danas još to možda ne izgleda kao velika stvar, no brendovi poput Samsunga već su počeli ekskluzivno slati USB C - USB C kablove za svoje mobitele, a mi se nadamo da će USB C što prije postati standard radi svoje jednostavnosti korištenja te pouzdanosti.
Glavni PCIe port ojačan je metalnim kućištem te naravno u njega stavljamo grafičku karticu. U slučaju da grafičku karticu ne pričvrstite za kućište, njena težina leći na tom utoru te oštećenja nisu rijetka ako lupite u računalo ili ga krenete prenositi, a sve što grafičku karticu drži je taj utor. Ploča ima USB 3.0 i USB 2.0 izlaze za prednju stranu računala koje ćemo svakako iskoristiti.
Sve utore lagano je popuniti, te vam ostaju samo pinovi za prednje gumbe i LED-ice na kućištu koje morate individualno popikati. Uputstva su otisnuta na samu ploču, a ako vam dijagram nije jasan, svakako pogledajte i uputstva koja dolaze s pločom kako bi svi gumbi pravilno funkcionirali kasnije.
Grafička kartica koju koristimo mora zadovoljavati limite budžeta. Kako koristimo nešto jači, ali i skuplji procesor, morali smo malo spustiti cijenu kartice. Cilj na kraju dana je svakako testirati balans. Dok Intel build ima jaču karticu, no slabiji procesor koji je na rubu bottlenecka za karticu, ovaj sustav ima solidan procesor s malo slabijom karticom koja zato može biti malo bolje iskorištena.
Naravno, zanima nas kakvi će biti rezultati u stvarnim gaming testovima za ove dvije kombinacije. Ovdje koristimo Nvidijinu najnoviju Turing arhitekturu, naravno bez RayTracing i AI tehnologija. Koristimo dakle GeForce GTX 1650 SUPER grafičku karticu. Kartica koristi 1280 CUDA jezgri te 4 GB GDDR6 memorije. Standardna brzina je 1530 MHz, dok je Boost predviđen oko 1725 MHz.
Naravno, Nvidijina Boost tehnologija dati će sve od sebe da još više ubrzaju rad jezgri, na temelju temperature i električne energije dostupne kartici. Moramo istaknuti vrlo jednostavno automatsko overclockanje grafičke kartice aplikcijama poput „Afterburner“ kojim možete izvući još koji frame u sekundi. SUPER modeli lansirani su kao odgovor na AMD-ove nove kartice te sada imate solidan izbor u ovom cjenovnom rangu za bilo koji budžet.
Jedini problem koji mi imamo što su performanse ostale jednake kao u GTX 1060 danima. Kartica ima podršku za nove DirectX 12 i Vulkan tehnologije te žete bez problema moći igrati nove naslove. Jedina odluka koju morate donijeti je ta želite li FullHD monitor s performansama iznad 60 fps-a ili QHD monitor, no neki naslovi neće vrtjeti na 60 fps-a pa ćete se morati igrati s postavkama.
Radna memorija u današnje doba ne bi smjela biti ispod 16 GB kako biste imali solidno računalo još neko vrijeme, bilo za gaming ili svakodnevan rad. Matične ploče u ovoj kategoriji često imaju 4 utora za RAM memoriju što omogućuje nadogradnju bez obzira na kakvu se kombinaciju memorije odlučite, bio to jedan keks od 16 GB ili dva od osam.
Setovi od dva komada vrlo su česti, a cijene su slične pa na kraju dana odluka je na kupcu, no naravno savjetujemo najbolju ponudu. Kako se radi o AMD platformi, savjetujemo veći radni takt, poput RAM-a koji smo mi koristili, Patriotov Viper 3200 MHz, što je i najveća podržana brzina na ovoj matičnoj ploči.
Naravno primijetit ćete velike cjenovne razlike između memorija s bržim tajmingom i istom brzinom, no prednosti su nezamjetne za ovakav sustav te se na kraju dana ne isplate. Dok pohrane, koristili smo jednak sustav kao i na ostalim računalima. 512 GB NVMe SSD diska, idealan je odabir za ovakvo računalo. Savjetujemo da ne uzmete najjeftiniji model, već pogledate kakve performanse nude.
Ako je cijena povoljna, vjerojatno je proizvod na kraju dana lošiji. SSD pohrana ima puno detalja na koje trebate paziti, a najbitniji su SLC cache i DRAM. Bez njih pohrana će patiti po performansama kao i dugovječnosti.
Ovakav disk trenutno ako košta manje od 700 kuna, vjerojatno ima značajne nedostatke kako bi se postigla tražena cijena, no s vremenom i te cijene će pasti. Smatramo da je prosječnom korisniku najbitnija brzina čitanja.
Instalacija
Na kraju dolazimo do kućišta te naravno napajanja. Grafičke kartice od Nvidije generalno ne trebaju puno energije te naša 1650 Super troši malo više od 100 W kada je u punom pogonu, a treba joj jedan 6-pinski PCIe dodatni konektor za napajanje. U slučaju da planirate overclock, naravno povući će više energije.
Procesor, AMD-ov Ryzen 5 2600 ima oznaku od 65 W, no to se odnosi na TDP, točnije na količinu toplinske energije koju hladnjak mora moći ohladiti, a ne koliko energije procesor troši. Svaki boost povući će dodatne energije te je poželjno imati ekstra prostora. Ponovno, procesor je otključan te overclockanje znači i dodatno trošenje električne energije.
Mi smo na sustav stavili Thermaltakeovo BX1 napajanje od 650W koje pokriva sve moguće potrebe našeg sustava, te je i onda značajno jače od potreba. Lagano za ovaj sustav možete nabaviti i 500W napajanje, no bitno je ipak i dalje uzeti pouzdan model kako biste bili sigurni da neće s vremenom oštetiti neku komponentu.
Za kućište smo išli štedljivo te odabrali Thermaltakeovo H17. Ima malen prozor od pleksiglasa za pogled u sustav, no ionako naše komponente nemaju značajne RGB mogućnosti. Sa druge strane, ostalo je puno prostora te je lagano instalirati cijeli sustav jer su svi urezi intuitivni te se nalaze direktno pored priključaka na matičnoj ploči, pogotovo i za dodatno napajanje procesora sa gornje strane matične ploče.
Na žalost napajanje nije modularno, što bi ga učinilo idealnim, ali nije tako teško ni sakriti višak kablova pošto je donji dio kućišta prekriven te mu se pristupa straga.
Slaganje sustava bilo je vrlo jednostavno s obzirom na kućište. No, prije toga uzmite prvo matičnu ploču te skinite četiri vijka oko socketa za procesor i skinite dvije plastične kopče za neke AMD hladnjake. Hladnjak koji dobivate sa ovim procesorom koristi metalni backplate, no pričvršćuje se vlastitim vijcima. Na hladnjak je već nanesena i termalna pasta tako da se ni o tome ne trebate brinuti.
Jednostavno uzmite procesor iz pakiranja, podignite ručicu na socketu i stavite procesor u socket. Nije svejedno kako ga stavite, te na procesoru imate malenu strelicu u jednom kutu. Na socketu će jedan kut uvijek također biti označen. Oni označavaju kako okrenuti procesor te on treba vrlo lagano sjesti bez ikakvog pritiska. Zatim na njega samo spustite hladnjak i pričvrstite ga vijcima, tako da ih pričvrstite dijagonalno.
Zatim jednostavno pričvrstite M.2 SSD tako da ga umetnete u utor pod kutom od oko 30° te zatim gurnete prema ploči i na stražnjoj strani pričvrstite jedan vijak. Nakon toga možete postaviti i RAM pločice. Zatim na kućište stavite metalan backplate od matične ploče i onda u kućište stavite samu matičnu ploču, tako da rupe na ploči poravnate sa držačima za vijke sa druge strane ploče. Jednostavno pričvrstite vijcima ploču i taj dio je gotov.
Sada samo povežite napajanje sa donje strane kućišta i provedite sve žice u utore na matičnoj ploči. Treba vam samo glavni 24 pinski utor i jedan dodatan 8-pinski utor za sada. Onda na matičnu povežite konektore sa prednje strane kućišta, poput USB 3.0 i USB 2.0 konektora, kao i pinove za kontrolu paljenja i LED-ica.
Dijagram je već isprintan na ploču. Ostaje vam samo pričvrstiti grafičku karticu, te sa kućišta skinite dva PCIe izlaza sa stražnje strane na razini jednog PCie utora na matičnoj ploči gdje ide grafička kartica. Zatim karticu poravnajte i gurnite u ploču dok se ne čuje klik.
Svakako ju sa stražnje strane kućišta pričvrstite barem jednim vijkom. Na kraju iz napajanja provedite zadnju žicu za PCIe napajanje grafičke kartice. Sada vam samo ostaje upaliti računalo i instalirati operativni sustav.
