Najteže odluke donese se u mid-rangeu
Naša avantura slaganja računala počela je, naravno, analizom tržišta. Dok smo jednim dijelom bili ugodno iznenađeni, neki detalji ipak su nam smanjili oduševljenje.
Slaganje računala jedinstvena je avantura u koju se mnogi upuštaju kako bi dobili idealnu kombinaciju hardvera. Limit je, naravno, vaš budžet, koji postavlja i završni cilj. Dok su low-end računala ograničena ponudom modernog hardvera te se najbolje okrenuti starijim modelima, mid-range ponuda često ima najveći izbor. Jednom kada odete u high-end vode, proizvođači će često cijene početi opravdavati featureima koje vjerojatno kao standardan korisnik nikada nećete koristiti.
RGB LED rasvjeta računala jedina može proći kao esencijalni dodatak, no na našem budžetu ipak nije prioritet većine korisnika. Savjetujemo da prije slaganja sami procijenite u koju svrhu kupujete samo računalo. Čak i kod gaminga, ovisno o vašim željama, ne morate sav budžet baciti samo u kućište, već je uvijek otvorena mogućnost nadogradnje periferije.
Tako smo složili jedan low-end build koji vrlo jednostavno možete složiti te se radi o uistinu mini-buildu. Dva glavna builda imali su za cilj 5555 kuna te smo probali što više se približiti toj granici kako bismo vidjeli različite pristupe računalima. Na kraju, možete pogledati i kako izgleda Alienware set za vrhunski gaming, u kojemu dobivate sve od gotovog računala, preko monitora do periferije. Naravno, takav sustav uz vrhunsko gaming iskustvo neće vam zadavati nikakve probleme, no to je, naravno, uključeno i u cijenu.
Dakle, ako tražite računalo za “kućnu upotrebu”, drugim riječima za rad u Office programima, gledanje multimedije i tu i tamo igranje jednostavnijih naslova, savjetujemo da ozbiljno razmislite o našem APU buildu. S druge strane, ako planirate igrati, računalo koje može pokrenuti moderne igre neće generalno imati nikakve probleme ni s drugim zadacima, jedino o čemu treba razmišljati je vrijeme koje im je potrebno da obave neki zadatak.
Ovdje smo složili dva vrlo različita sustava; naravno, riječ je o AMD-u i Intelu koji, dok imaju različite prednosti i mane, za traženu cijenu daju podjednako gaming iskustvo, no ostale funkcionalnosti mogu se uvelike razlikovati. Sekundarne specifikacije smo u nekim slučajevima ostavili istima jer njihov utjecaj na konačne rezultate ipak nije ključan, a daje vam još bolju sliku performansi hardvera važnog kod izbora računala.
Sve kreće od procesora
Svaki izbor računala po nama treba krenuti od procesora. Naravno, važno je imati ideju o tome što od svojeg računala u konačnici želite. Za svakodnevne zadatke dobar je i APU sustav, a s obzirom na cijene, s Intelove strane mogli biste proći i s osnovnim i3 procesorom te dobiti vrhunski stroj za svakodnevnu uporabu.
Ovdje se najviše vidi razlika između Intela i AMD-a s obzirom na to da je integrirana grafika u Intelovim procesorima primjetno slabija od one AMD-ove. Intel tradicionalno grafičku komponentu stavlja u svaki procesor te tu tradiciju ima već godinama. No, svi znamo u kolikim su problemima s proizvodnjom procesora u zadnjih sada već i više od godinu dana.
Tako su na tržište počeli izlaziti procesori s “F” oznakom, kojima nedostaje grafička komponenta. Dok za računala s odvojenim grafičkim karticama to ne predstavlja nikakav problem, ako ste na budžetu, ne želite se zeznuti i kupiti samo takav procesor. AMD je, s druge strane, grafičku komponentu ugradio samo u svoje APU procesore koji pokrivaju low-end dio ponude te svojim performansama zadovoljavaju korisnike koji ili neće koristiti grafičku karticu ili je planiraju kasnije nadograditi nekom entry-level verzijom.
Ako krenete na mid-range procesore, niti jedan AMD-ov nema grafičku komponentu te odmah u startu zahtijeva odvojenu grafičku karticu. Kod Intela možete birati procesore koji su jeftiniji bez integrirane grafike ili skuplje modele koji je imaju. Integrirana grafika korisna je, primjerice, ako imate više monitora te glavni gaming bude spojen s grafičkom karticom, dok se sekundarni može vrtjeti preko integrirane grafike.
Svakako razmislite prije kupnje, no naš savjet je AMD-ov APU ako ne planirate dodatnu grafičku karticu, iz razloga što ima superiorne performanse, pogotovo za traženu cijenu. Trenutno dobar dio i3 ponude nije dostupan, što se očekuje i s 10. generacijom procesora, pa je izbor, naravno, malo uži s te strane, no Intel ima tako brojnu ponudu procesora da ćete svakako naći što vas zanima.
Matične ploče druga su strana priče, jednako važna kod odlučivanja, koja vam može zadati još više problema, pogotovo kada se dotaknete ponude. O njima ovisi što vam vaše računalo sve može pružati te kakve konektore i njihove performanse dobivate. Kada gledamo ponudu AMD-a, ploče generacije 5xx još nisu dostupne mid-range ponudi te se njihov dolazak tek najavljuje.
Razloga za kupnju X570 ploča vrlo je malo, osim ako želite najbolje računalo koje možete složiti. Generalno, za gaming konfiguracije savjetujemo “B” kategoriju ploča jer nude odličnu lepezu mogućnosti po prihvatljivim cijenama. Ono što je najvažnije s našeg stajališta svakako je utor za M.2 SSD s pristupom četiri PCIe 3.0 linije kako bi podržao moderne SSD diskove za pohranu.
Tako na izbor imate ploče B450 prošle generacije, kao i neke B350 ploče, no kompatibilnost ćete morati provjeriti brzim pretraživanjem interneta za specifične kombinacije. Stariji modeli ploča također imaju podršku za sporije RAM pločice, no u našoj cjenovnoj kategoriji ionako ne možemo opravdati kupnju bržeg RAM-a s obzirom na male benefite koje on nudi. Kod matične ploče, ako računalo planirate koristiti samo za gaming, važno je da bude sposobna pokretati procesor koji odaberete.
Naime, matična ploča je ta koja kontrolira električnu energiju za procesor te komponente zaslužne za tu kontrolu; naravno, te kontrole kao rezultat imaju nuspojavu u obliku proizvodnje velike količine topline te su često toplije od samog procesora. Riječ je o VRM komponentama, koje najčešće možete vidjeti s gornje i lijeve strane socketa procesora. Generalno, što je ploča bolja, to jest namijenjena jačim procesorima, vjerojatnije je da će imati pasivne hladnjake na tim komponentama.
U slučaju da ploča koju odaberete nema pasivne hladnjake, ne znači da je lošija, no proizvođač računa da će te komponente ploče imati aktivno hlađenje. Kako se aktivno hlade? Jednostavno tako što zrak sa standardnog hladnjaka koji dobivate uz procesor prelazi preko njih. Dakle, za ovakve ploče najbolji su hladnjaci koji imaju ventilator okrenut direktno prema matičnoj ploči.
Dakle AMD ima malen problem jer tehnički velik broj ploča može podržati velik broj procesora, no proizvođači ne podržavaju uvijek sve, pogotovo modernije procesore na starijim pločama, pa svakako provjerite ponudu. S druge strane, Intel je drugi par rukava. Imaju solidno definiranu ponudu ploča, pogotovo jer pojedini procesor podržava vrlo limitiran broj ploča kada pričamo o generacijama.
No, kako imaju probleme s proizvodnjom na 14 nm, to se osjetilo i na pločama. Za mid-range procesore ne trebaju vam “Z” ploče, jer su specijalizirane za overclockanje, a ostale funkcije će malo tko iskoristiti. Tako da većina kupaca i kod Intela gleda u mid-range ponudu. U ponudi su H370 te B360 / B365 ploče za mid-range ponudu te one podržavaju sve moderne konekcije kao i zahtjeve velike veličine korisnika.
B365 je najnoviji čipset za Intelovu devetu generaciju procesora, no zapravo se, prema neslužbenim informacijama, radi o starijem H270 čipsetu prilagođenom za moderne procesore te je glavna prednost Intelu da se tiska na starijem 22 nm proizvodnom procesu. No zato dobivate više PCIe linija, dok s druge strane pati podrška za integriranim Wi-Fi karticama, koje ćete vjerojatno sami morati kupiti za USB ili PCIe utor.
Također nisu podržani USB 3.2 Gen 2 utori, no sumnjamo da ćete ih zatrebati u skorom vremenu s obzirom na to da 3.2 Gen 1 (iliti 3.1 Gen 1 iliti 3.0, sve su nazivi jednog te istog standarda) podržava brzine standardnih SSD-a. Odabrali smo novi čipset za Intel upravo da vidimo što nudi ploča u ovom rangu. Računala koje mi slažemo primarno za cilj imaju gaming, kada pričamo o zahtjevnim zadacima, pa matična ploča nije fokus builda. Obavit će traženi posao i to je dovoljno s obzirom na odabrani procesor. Glavni je fokus ovdje ipak na grafičkim karticama.
O čemu sve još voditi računa
Grafičke kartice zadnja su važnija komponenta koju morate odabrati. Na žalost, stagnacija u ovom dijelu ponude nevjerojatno je primjetna. Nvidia je napuhala cijene RTX linije s opravdanjem novih tehnologija, dok nova RTX linija donosi marginalna poboljšanja. Najbolji primjer je taj što uopće pričamo o AMD-ovim RX 5xx grafičkim karticama. Kako bismo vam osvježili pamćenje, prisjetite se da su na tržište došle 2017. godine, a samo su osvježena verzija 4xx serije iz 2016. godine.
RX 590 malo je ubrzana verzija tih kartica te se i dalje vrlo lako može mjeriti s GTX 1660 karticama, pa i SUPER verzijama s obzirom na svoju vrlo nisku cijenu. S Nvidijine strane, ponuda je fragmentirana doslovno za svaki cjenovni rang s obzirom i na brojne proizvođače, no s obzirom na to da želimo optimizirati naše troškove, naravno, gledaju se malo pristupačnije verzije kartica, koje unatoč tome mogu ponuditi jednake performanse s obzirom na način na koji Nvidia odrađuje automatsko overclockanje.
Ovaj rang kartica ponudit će vam jednu od dvije stvari: odličan gaming na 2560 x 1440 pikselnom zaslonu brzine do 60 fps-a. Ako planirate kupiti monitor s bržim osvježavanjem, ostajete na Full HD rezoluciji, no 1440 FPS-a zahtijevat će i smanjivanje kvalitete slike, ovisno, naravno, o naslovu koji igrate.
Dok gaming na 144 Hz svakako ima značajne prednosti, kako s vizualne, tako i sa strane performansi, mi ipak smatramo da će veći monitor s boljom rezolucijom ipak biti atraktivnija opcija potencijalnim kupcima. Naravno, ostaje na kupcu da odabere taj dio te svakako savjetujemo da pročitaju naše mišljenje o toj temi na webu.
Dok je grafička kartica treća na redu, jednom kada izaberete sve ostale komponente, svakako se vratite na grafičku karticu, pa ako u vašem budžetu ostane dovoljno za upgrade, svakako iskoristite priliku.
RAM memorija vječno je pitanje kod builda te za vas imamo samo jedan savjet: uzmite 16 GB RAM memorije u svakome slučaju. Cijene memorije vrlo su široke te se sve svodi na brzinu samog RAM-a. Ona je generalno ispisana u MHz, a najčešće se nalazi u rangu od 2666, 2800 i 3000 do 3200 MHz. Naravno, ide i dalje, do 5000 MHz, no benefiti su tako maleni da samo najekstremniji entuzijasti mogu opravdati cijenu.
Za standardan build brzina je više-manje nevažna, pogotovo jer nije jedina mjera za stvarne performanse RAM-a, a jednom kada krenete u detalje, nema izlaza komplikacijama. I onda će stvarni rezultat performansi biti nekoliko postotaka za značajno veću cijenu. Da ne govorimo o lovljenju RAM pločica koje imaju specifične Samsungove čipove, itd. Važno je da imate RAM module od 16 GB te se njihova realna cijena za mid-range vrti od 650 do 800 kuna.
Tražite brzinu od oko 3000 MHz za AMD, dok je Intelov sustav manje osjetljiv te neće biti zamjetnih minusa ni kod sporije memorije. Dok će mnogi savjetovati dvije pločice s 8 GB memorije u setu jer nude “dual-channel” konfiguraciju, na testovima i u stvarnom korištenju računala nema razlike, osim ako ne planirate raditi specifične sintetičke benchmarke. U stvarnom svijetu razlika u performansama je oko 1%, što lako možemo nazvati i statističkom greškom.
No, cijene setova od dva keksa su toliko slične solo 16 GB ponudi da je jednostavno bolje otići s najboljom ponudom u trenutku kupnje. Jedina iznimka su APU konfiguracije kada koristite RAM i za integriranu grafičku karticu. U tom slučaju svakako potražite brži RAM modul i po mogućnosti u 2x verziji. Brzina će ovdje, naravno, igrati veću ulogu, a performanse su ovdje značajno bolje s bržim RAM-om. Opet, cijena je ta koja igra ulogu te se ne isplati pretjerano trošiti na RAM memoriju.
SSD pohrana dolazi nakon svega navedenog, te ako ste bili pažljivi i izabrali matičnu ploču s M.2 utorom i podrškom za 4 x PCIe 3.0 standard, onda možete imati i vrhunski SSD disk modernih performansi. Novi M.2 diskovi napokon se rješavaju gomile kablova te se direktno spajaju na matičnu ploču. Uz to, PCIe standard čini ih daleko bržima od klasičnih SATA III modela, barem u slučajevima za koje ih koriste prosječni korisnici.
Naravno, izbjegavajte apsolutno najjeftinije modele, no 500 GB SSD može se uključiti bez problema u ovakav mid-range build i ponuditi vam ne samo odličan gaming bez čekanja, već i brzo učitavanje svega spremljenog sadržaja. Ako ste vrlo sentimentalni te vam treba više prostora, iako se danas sav multimedijski sadržaj bez problema može streamati, za povoljnu cijenu lako PC kasnije nadogradite standardnim HDD diskom, no apsolutno ga, zbog nevjerojatno sporih performansi, nikako nemojte uzimati kao glavni disk.
Naravno, ovdje je važno znati koji standard vaš M.2 utor na matičnoj ploči podržava, jer može imati SATA III podršku ili NVMe (PCIe 3.0) podršku, ili pak obje. U tome vam može pomoći i “ključ” na matičnoj ploči, kao i SSD disku koji kupujete. Na SSD disku vidjet ćete jedan ili dva ureza koji označuju o kakvom se disku radi, a isti ključ fizički će omogućiti samo jednoj vrsti SSD-a da bude kompatibilna s matičnom pločom.
Generalno, ako SSD ima samo jedan urez, točnije “M ključ”, riječ je o bržem NVMe SSD-u. U slučaju da disk ima dva ureza, to jest “M i B ključeve”, to znači da podržava SATA III performanse i standard. Naravno, matične ploče mogu podržavati obje vrste SSD-a u jednom utoru, no to ovisi o pojedinom proizvođaču i matičnoj ploči, pa je najbolje prije kupnje pogledati specifikacije.
Na kraju je sve u vlastitom ukusu
Na kraju imamo napajanje i kućište. Napajanje je svakako važna komponenta ukupne konfiguracije te se generalno dijele po snazi koju mogu podržati. Na internetu imate i intuitivne kalkulatore snage napajanja koje će vam biti potrebno za vaš build, koji već i sam podigne preporučenu snagu.
Smatramo da svakako pogledate savjet proizvođača vaše grafičke kartice jer često imaju preporučenu minimalnu snagu napajanja te uvijek kupite neko barem 50 W snažnije kako ne bi dolazilo do gašenja sustava nakon nekoliko godina rada. Onda i kvaliteta napajanja dolazi u priču, gdje imate pravo more savjeta, no generalno ne bismo se sputali ispod napajanja od 400 kuna, a ako želite direktno od proizvođača koji rade napajanja i za druge brandove, svakako pogledajte ponudu FSP (Fortron) i Seasonica.
Kod kućišta je samo mašta granica te stvarno nema previše stvari na koje treba paziti, već što vam se najviše dopada. Ipak, imajte na umu da veličina kućišta bude jednaka ili veća od vaše matične ploče. Druga važna stvar je da, ako već želite prozirnu stranu, ona po mogućnosti bude od stakla. Jeftinija kućišta koriste pleksiglas za prozor, no on je ekstremno osjetljiv te će brisanje packi i najmekšom krpom ostaviti vidljive tragove grebanja, a također je kroz njega pogled ”izvijen” jer pleksiglas često nije ravan.
Zadnji i pomalo kompliciran uvjet je da kućište ima solidan protok zraka. Nažalost, proizvođači sprijeda stavljaju zid plastike bez adekvatnog prolaza za zrak, pa usisni ventilatori često rade bez velikog učinka. Jednako vrijedi i za prednje strane napravljene od stakla, pa svakako provjerite recenzije prije kupnje odabranog modela. Mid-range buildovi poput naših neće imati prevelike zahtjeve za hlađenjem, no ventilatori će svakako biti tiši ako ima dovoljno svježeg zraka za hlađenje.
