Premda je tržište grafičkih kartica uvijek bilo iznimno prevrtljivo, prepuno tehnoloških noviteta i raznih kontroverzi, ono čemu smo svjedočili posljednjih nekoliko godina svakako ranije nije nikada zabilježeno. Posljednjih nekoliko godina tržište grafičkih kartica prolazilo je iznimno turbulentno razdoblje koje su obilježili kronična nedostupnost grafičkih kartica uslijed pandemije uz enorman porast cijena, a svemu je pridonijela i kripto groznica, odnosno korištenje grafičkih kartica za rudarenje kripto valuta.
Danas se pak grafičke kartice, posebno one visoke klase, u velikoj mjeri koriste za razvoj umjetne inteligencije i prilikom strojnog učenja. Svojevrsni AI boom s hardverske strane ponajprije zahtijeva grafičke kartice velike računalne snage s ogromnom količinom brze videomemorije.
Sve ove pojave su ostavile trajan trag na tržištu grafičkih kartica, iako se danas situacija stabilizirala i srećom više nema tako velikih problema s dostupnošću kartica.
Međutim, trend povećanja cijena grafičkih kartica je i dalje itekako primjetan. Proizvođači grafičkih procesora i samih kartica će ovakav trend prije svega pripisati povećanju troškova proizvodnje i općenitih troškova uslijed sveprisutne inflacije. Rekli bismo ipak kako nije samo ovo glavni razlog. Proizvođači se jednostavno ne žele odreći svojeg profita, pa porast troškova jednostavno prebacuju na kupce, odnosno gamere, povećanjem cijena kartica.
Intel je svoju novu generaciju Arc grafičkih kartica predstavio krajem prošle godine, a nove B580 i B570 kartice su fokusirane na mainstream segment tržišta
Sve skuplje nove generacije kartica
Vidljivo je također kako danas na tržištu zasebnih grafičkih kartica praktički više nema jeftinih ulaznih modela. Barem kada govorimo karticama novih generacija. U pravilu se cijene novih kartica kreću od nekih 300 eura pa naviše, što dakako već u startu nije malo. Sada smo već navikli da se mainstream kartice prodaju za 500 eura, što je nekada bila cijena high end kartica. Dakle, realno nove kartice jesu osjetno skuplje nego ranije.
Nadalje, posve je jasno kako vrijeme do pojave grafičkih kartica nove generacije na tržištu postaje osjetno dulje. Primjerice, prije desetak i više godina bilo je sasvim normalno da se grafičke kartice nove generacije pojavljuju otprilike svake godine. Nakon toga su AMD i Nvidia svoje nove generacije grafičkih kartica počeli predstavljati otprilike svake dvije godine.
Sada, početkom 2025. godine, možemo reći kako je ovo vrijeme između predstavljanja grafičkih procesora i kartica određenih generacija još više produljeno. Primjerice, prošlo je dobrano više od dvije godine od predstavljanja Nvidijinih grafičkih kartica RTX 4000 serije, a početkom ove godine svjetlo dana je ugledala nova RTX 5000 serija. Poput Nvidije, i AMD će svoju novu generaciju grafičkih kartica predstaviti više od dvije godine nakon što su se Radeoni RX 7000 serije pojavili na tržištu.
Određena novost je kako se na tržištu u posljednje dvije godine pojavio novi konkurent - Intel. Oni su svoju prvu generaciju Arc grafičkih kartica predstavili krajem 2022. godine, a nova Arc Battlemage serija je predstavljena krajem 2024. godine. Znači, opet govorimo o minimalno dvije godine pauze između generacija kartica.
Nove Intelove grafičke kartice temeljene su Battlemage grafičkim procesorima odnosno Xe 2 arhitekturi i trebale bi donijeti bolje performanse i poboljšanu energetsku učinkovitost
Spor tehnološki napredak?
Ključan razlog ovako produljenog vremena između predstavljanja kartica pojedinih generacija svakako je osjetno sporiji tehnološki napredak po pitanju proizvodnog procesa i drugih osobina samih grafičkih čipova. Nvidia je već više puta bila vrlo glasna s tvrdnjama kako famozni Mooreov zakon (predviđanje Gordona Moorea kako će se broj tranzistora novih čipova udvostručiti svake dvije godine uz poboljšane performanse i energetsku učinkovitost) više ne vrijedi i kako ne treba očekivati svakih godinu-dvije osjetan porast performansi. Prevedeno ovo zapravo znači kako gameri i ostali korisnici ne trebaju očekivati sve brže kartice po povoljnoj cijeni, već sve skuplje kartice koje će biti tek nešto malo brže od onih starijih. Činjenica je kako su najsofisticiraniji proizvodni procesi danas vrlo skupi i kako to utječe, posebno na proizvodnju grafičkih procesora. Međutim, mišljenja smo kako svejedno još uvijek ima dosta prostora za inovacije i arhitekturna unaprjeđenja, čega smo malo vidjeli proteklih godina. Ne može se porast performansi kod novijih kartica isključivo temeljiti na većem radnom taktu grafičkog procesora koji omogućuje napredniji proizvodni proces, ili na novijoj i bržoj videomemoriji.
U svakom slučaju, kako sada stvari stoje, čini se da ćemo se morati naviknuti na činjenicu kako ćemo kartice novih generacija viđati tek svake druge ili treće godine. Sve ovo napisano se dakako odnosi na consumer mainstream kartice koje su u pravilu namijenjene gamerima i entuzijastima, premda je posve jasno da se danas ove kartice u velikoj mjeri koriste i za video obradu, stvaranje multimedijskog sadržaja, AI i druge profesionalne i poluprofesionalne poslove.
Intel Battlemage - nova generacija Arc-a
S obzirom da su krajem protekle 2024. godine i početkom ove 2025. godine sva tri glavna igrača na tržištu grafičkih kartica, Intel, Nvidia i AMD, konačno predstavili ili barem najavili svoje grafičke procesore i grafičke kartice najnovije generacije, odlučili smo napraviti jedan pregled novih kartica s naglaskom na tehnološke osobine.
Cijelu priču smo posložili nekako kronološki. Intel je prvi krajem protekle godine predstavio svoju najnoviju generaciju Arc grafičkih kartica temeljenih na novim grafičkim procesorima poznatijim pod imenom Battlemage. Poznato je kako je Intel krajem 2022. godine predstavio svoju prvu generaciju zasebnih grafičkih kartica i time smo po prvi put nakon velikog broja godina dobili trećeg konkurenta na tržištu mainstream grafičkih kartica.
Svi znamo da su Intelovi grafički čipovi godinama bili integralan dio Intelovih procesora za stolna i prijenosna računala. Međutim, s Arc serijom Intel je po prvi put ponudio zasebne grafičke kartice za stolna računala temeljene na svojim grafičkim čipovima. Svaki početak je težak, pa su problemi s upravljačkim programima obilježili tržišni start prve generacije Intelovih Arc grafičkih kartica.
Važno je napomenuti kako se Intel sa svojom prvom Arc serijom kartica fokusirao na nekakvu donju srednju klasu i samim time cijene ovih kartica su bile relativno povoljne. Nova Battlemage generacija nastavlja ovim putem. Intel je predstavio dvije nove Arc kartice druge generacije, B580 i B570, gdje obje koriste grafički procesor BMG-G21 temeljen na Xe2 Battlemage arhitekturi.
Potencijalno nešto brža B580 kartica bi trebala koštati 250 američkih dolara, a ponešto oslabljena B570 210 dolara. Službeno su se B580 kartice na tržištu pojavile u prosincu protekle godine, a B570 su postale dostupne u siječnju ove godine.
Intelove Arc kartice nove generacije temelje se na istovjetnom grafičkom procesoru srednje klase BMG-G2 koji podržava ray tracing i ima napredne multimedijalne mogućnosti
Arc B580 i B570 - nova nada za mainstream gamere?
Intelov Arc B580 dostupan je u Intelovoj Limited Edition verziji, ali i u verzijama brojnih drugih proizvođača. S druge strane, B570 dostupna je isključivo u verzijama raznih proizvođača kartica, s time da od poznatijih proizvođača Intelove kartice nude ASRock i Acer, kao i recimo Sparkle.
Obje nove Intelove kartice namijenjene su mainstream tržištu i koriste PCIe 4.0 x8 priključke, imaju podršku za najmodernije DisplayPort 2.1 i HDMI 2.1 videoizlaze, te posjeduju odlične multimedijske mogućnosti uključujući podršku za kodiranje i dekodiranje AV1, HEVC i AVC videoformata.
Intel se s novom Battlemage arhitekturom fokusirao na poboljšanje efikasnosti interne arhitekture i povećanje energetske učinkovitosti, a novi Intelovi grafički procesori posjeduju nove poboljšane ray tracing i XMX (AI jezgre) jedinice druge generacije.
Intel se hvali kako nova arhitektura omogućuje do 70% brže performanse Xe jezgri, kao i do 50% bolju energetsku učinkovitost u odnosu na prethodnu generaciju.
Nvidia je predstavila četiri nove kartice RTX 5000 serije koje se redom smještaju u gornju srednju i visoku klasu ponude
XeSS 2 - Intelov odgovor na DLSS
Intelove nove kartice se temelje na Battlemage grafičkom procesoru koji se sastoji od 19,6 milijardi tranzistora na površini od 272 mm², a proizveden je korištenjem 5 nm proizvodnog procesa.
Arc B580, koji se temelji na moćnijoj verziji novog Intelovog grafičkog procesora, dolazi s ukupno 2.560 shaderskih procesora, 20 ray tracing jezgri i 160 XMX AI jedinica. B580 posjeduje 12 GB GDDR6 videomemorije, a memorijska sabirnica je 192-bitna. Maksimalna potrošnja energije ove kartice iznosi 190 W.
S druge strane, nešto slabija B570 ima 2.304 shaderskih procesora, 18 ray tracing jezgri i 144 XMX AI jedinica. B570 također posjeduje manje 10 GB videomemorije, a memorijska sabirnica je 160-bitna. Radni takt grafičkog procesora kod B570 kartica je također nešto niži, a potrošnja energije iznosi 150 W.
Usporedo s novom generacijom Arc grafičkih kartica, Intel je predstavio i svoju najnoviju verziju upscaling tehnologije XeSS 2. Najveća novost je kako XeSS 2 sad uključuje i komponentu za samostalno generiranje frameova uz pomoć AI mogućnosti Intelovih čipova (frame generation).
Također, XeSS 2 donosi poboljšani XeLL (Low Latency) koji bi trebao omogućiti daljnje smanjenje latencije i poboljšanu odzivnost u igrama. Neke od prvih igara koje podržavaju XeSS 2 su F1 24 i Marvel Rivals, a najavljeno je i kako će ovu tehnologiju podržavati i Assassin’s Creed Shadows.
U svakom slučaju, nove Intelove kartice na papiru potencijalno nude jako dobar omjer cijene i mogućnosti, a najveći Intelov izazov bit će daljnje poboljšanje upravljačkih programa te kompatibilnosti Intelovih kartica s velikim brojem igara i aplikacija.
B580 u Limited Edition verziji zapravo je Intelova verzija referentne B580 kartice
Nvidia RTX 5000 - PCIe 5.0, GDDR7 i još više AI-ja
S obzirom na Nvidijinu dominantnu poziciju na tržištu grafičkih kartica, najviše se svakako očekivalo od Nvidijine najnovije generacije kartica koje su temeljene na Blackwell arhitekturi. Nvidia je svoju novu RTX 5000 seriju kartica predstavila odmah početkom ove godine na CES-u u Las Vegasu. Znakovito je kako je prošlo više od dvije godine od zadnje generacije Nvidijinih kartica, odnosno RTX 4000 serija kartica.
Nvidia je ukupno predstavila četiri nove grafičke kartice: RTX 5090, RTX 5080, RTX 5070 Ti i RTX 5070. Većina ovih kartica se svojim mogućnostima i cijenom smješta u visoku klasu, a jedino RTX 5070 predstavlja nekakvu cjenovno povoljniju mainstream opciju.
Ovdje valja napomenuti kako će Nvidijina RTX 5000 serija grafičkih kartica biti dostupna i u svijetu prijenosnih računala, a prvi laptopi s ovim karticama bi se trebali na tržištu pojaviti u ožujku. Sve četiri novo predstavljene grafičke kartice RTX 5000 serije za stolna računala trebale bi do ožujka biti dostupne na tržištu, a prve su se na tržištu krajem siječnja pojavile RTX 5090 i RTX 5080.
RTX 5000 serija kartica, koja se temelji na grafičkim procesorima Blackwell, donosi neke značajne tehnološke novosti. Prije svega, RTX 5000 kartice prve su kartice na tržištu s podrškom za najnoviju PCI Express 5.0 sabirnicu, ove su kartice također opremljene tehnološki najnaprednijom GDDR7 video memorijom, te posjeduju najmodernije videoizlaze DisplayPort 2.1 UHBR20 i HDMI 2.1b.
Nvidijini grafički procesori najnovije generacije donose poboljšanje ray tracing jedinice, kao i najnoviju petu generaciju Tensor jezgri odnosno AI jedinica.
Osim toga, Nvidia je usporedo s predstavljanjem RTX 5000 serije kartica predstavila i najnoviju verziju svoje upscaling tehnologije DLSS (Deep Learning Super Sampling) 4. DLSS 4 trebala bi omogućiti daljnje poboljšanje kvalitete slike prilikom upscalinga zahvaljujući korištenju novog unaprijeđenog AI algoritma. Nadalje, DLSS 4 donosi multi-frame generation tehnologiju za samostalno generiranje novih frameova pomoću AI-ja koja će biti isključivo dostupna kod nove RTX 5000 serije kartica. Multi-frame generation tehnologija omogućuje samostalno generiranje do tri dodatna framea pomoću AI-ja, za razliku od jednog framea kao što je to bio slučaj dosad s DLSS-om 3. Nvidia zapravo DLSS 4 i multi-frame generation tehnologiju vidi kao glavni prodajni adut nove RTX 5000 serije kartica.
Nvidijina RTX 5090 predstavlja perjanicu ponude Nvidijine najnovije generacije kartica, a cijena joj iznosi 1.999 dolara
Monstruozno moćna i skupa RTX 5090
Od svih novo predstavljenih kartica svakako je najviše prašine podigla RTX 5090. Sa svojim monstruoznim specifikacijama i nestvarnom cijenom od 1.999 dolara, ova kartica bi trebala preuzeti laskavu titulu najbrže dostupne grafičke kartice i postati nasljednik RTX 4090 modela.
RTX 5090 pogoni najmoćniji grafički čip nove generacije GB202 koji se sastoji od 92,2 milijardi tranzistora, a posjeduje 21.760 shaderskih procesora, 176 ROP jedinica, 170 ray tracing jezgri i 680 Tensor jezgri. RTX 5090 dolazi s ogromnih 32 GB GDDR7 videomemorije brzine 28 Gbps, te omogućuje memorijsku propusnost od 1.792 GB/s. Posebna priča je pak potrošnja energije. RTX 5090 troši do 575 W što je dosad nezabilježeno za neku grafičku karticu, barem ne kada govorimo o klasičnim mainstream karticama namijenjenim krajnjim korisnicima.
Ostale tri nove Nvidijine kartice ne djeluju osobito dojmljivo, posebno u odnosu na RTX 5090. Primjerice, RTX 5080 izgleda doslovno dvostruko slabije, pogledamo li specifikacije. Naime, temelji se na grafičkom procesoru GB203 koji se sastoji od 45,2 milijarde tranzistora, a posjeduje 10.752 shaderska procesora, 112 ROP jedinica, 84 ray tracing jezgri i 336 Tensor jezgri. Ova je kartica opremljena s 16 GB GDDR7 videomemorije brzine 30 Gbps što omogućuje ukupnu propusnost od 960 GB/s. Cijene RTX 5080 kartica bi trebale iznositi 999 dolara.
RTX 5070 Ti temelji se na istovjetnom grafičkom procesoru GB203 kao i RTX 5080, no ovoga puta u nešto malo oslabljenoj verziji. RTX 5070 Ti ima nešto manje shaderskih procesora, kao i ray tracing i Tensor jezgri, ali dolazi s istovjetnih 16 GB GDDR7 videomemorije. RTX 5070 Ti kartice bi trebale biti ipak osjetno jeftinije od RTX 5080 kartica, s obzirom na najavljenu cijenu od 749 dolara.
Cjenovno najpristupačnija kartica nove generacije trebala bi biti RTX 5070 sa cijenom od 549 dolara. Zapravo je RTX 5070 jedina Nvidijina kartica nove generacije koju možemo smjestiti u mainstream kategoriju. Kod RTX 5070 Nvidia koristi treći i najmanji grafički procesor nove generacije GB205 koji se sastoji od 31,1 milijardi tranzistora. Ovaj grafički procesor posjeduje 6.144 shaderska procesora, 80 ROP jedinica, 48 ray tracing jezgri i 192 Tensor jezgre. RTX 5070 dolazi s manje, svega 12 GB GDDR7 videomemorije, a uz korištenje 192-bitne memorijske sabirnice ukupna memorijska propusnost doseže 672 GB/s.
Najnovija Nvidijina RTX 5000 serija kartica temelji se na Blackwell arhitekturi koja donosi dodatno poboljšane ray tracing i Tensor jezgre i još je više optimizirana za AI zadatke
Nvidijina RTX 5000 serija kartica premijerno koristi tehnološki najnapredniju i najbržu GDDR7 videomemoriju
Nvidia Blackwell – AI prije i poslije svega
Kada malo bolje pogledamo specifikacije novih Nvidijinih grafičkih kartica i samu Blackwell arhitekturu koja je temelj novih Nvidijinih grafičkih procesora, posve je jasno kako se s ovom generacijom Nvidia još više oslanja na AI mogućnosti i DLSS 4 tehnologiju za postizanje boljih performansi.
Valja napomenuti kako su svi Nvidijini grafički procesori nove generacije proizvedeni na istovjetnom proizvodnom procesu prozvanom 4N (5 nm), kao što je to bio slučaj i s prethodnom RTX 4000 serijom grafičkih čipova. Ovo na neki način objašnjava osjetno povećanje potrošnje energije u odnosu na RTX 4000 seriju kartica, posebno kod najmoćnijeg RTX 5090 modela.
Nova arhitektura, odnosno grafički procesor Blackwell generacije, ponajprije su dodatno optimizirani za efikasnije izvođenje AI zadataka. Nvidia se fokusirala na nešto što su prozvali Neural Renderingom, odnosno krajnji cilj je sve veće korištenje Tensor AI jezgri za neke operacije unutar klasičnog grafičkog 3D cjevovoda, znači prilikom renderiranja 3D scena. Ovdje govorimo o mogućnosti korištenja neuronskih shadera za primjerice prikaz tekstura i materijala visoke kvalitete ili napredno generiranje 3D likova u igrama. Microsoft je najavio kako će uskoro nova revizija Direct X-a 12 donijeti bolju podršku za Tensor jezgre i korištenje neuronskih shadera putem ovog API-ja.
Nvidijina Blackwell arhitektura donosi i neka daljnja poboljšanja mogućnosti shaderskih procesora. Naime, sve jezgre kod grafičkih procesora temeljenih na Blackwell arhitekturi imaju mogućnost izvršavanja računalnih INT32 (cjelobrojne operacije) ili FP32 (operacije s pomičnim zarezom) operacija. Značajnu novost svakako predstavlja i uvođenje zasebnog procesora za upravljanje i usklađivanje AI operacija (AI Management Processor) s klasičnim grafičkim mogućnostima renderiranja.
Nvidia osim toga navodi daljnja poboljšanja mogućnosti ray tracing i Tensor jezgri kod novih Blackwell čipova koja su prije svega usmjerena na povećanje brzine i učinkovitiji rad.
Nova generacija AMD-ovih grafičkih kartica trebala bi se pojaviti u ožujku i uključivati modele Radeon RX 9070 XT i RX 9070
Nova generacija AMD-ovih kartica temelji se na RDNA 4 arhitekturi koja bi trebala donijeti daljnja poboljšanja prije svega po pitanju ray tracing i AI mogućnosti novih AMD-ovih grafičkih procesora
DLSS 4 - još više „lažnih“ frameova
Tehnološki svakako najzanimljivija osobina novih RTX 5000 kartica je podrška za DLSS 4. Pritom treba reći kako će neke od novih mogućnosti DLSS-a 4 biti dostupne i korisnicima svih Nvidijinih RTX kartica prethodnih generacija.
Prije svega ovdje govorimo o poboljšanjima po pitanju kvalitete slike prilikom upscalinga. Naime, Nvidia s DLSS-om 4 uvodi napredniji Transformer AI model koji bi trebao omogućiti daljnja poboljšanja kvalitete slike.
Zanimljivo je kako Nvidia sada nudi mogućnost odabira i korištenja ove najnovije verzije DLSS-a pomoću opcije unutar svoje najnovije aplikacije Nvidia App. Na taj način bit će moguće koristiti najnovije DLSS4 upscaling mogućnosti kod svih igara koje podržavaju DLSS bez potrebe za čekanjem na službenu nadogradnju od strane proizvođača igre.
Intelova najnovija generacija XeSS tehnologije konačno podržava samostalno generiranje odnosno interpolaciju frameova
Druga komponenta DLSS-a 4 je spomenuta multi-frame tehnologija za generiranja frameova pomoću AI-ja. Kao što smo rekli, ovo će biti isključivo dostupno kod RTX 5000 kartica.
Multi-frame generation omogućuje generiranje većeg broja frameova pomoću AI-ja, za razliku od maksimalno jednog što je bio slučaj kod DLSS-a 3. Na ovaj način zapravo između jednog klasično renderiranog framea mogu se „umetnuti“ do tri tzv. „lažna“ framea generirana pomoću AI. Kako bi se osigurala što bolja kvaliteta prikaza uz odgovarajuće usklađivanje frameova, Blackwell grafički čipovi koriste novu Flip Metering tehnologiju.
DLSS 4 bi trebao odmah biti dostupan u 75 aplikacija i igara, putem službenih nadogradnji od strane proizvođača igara.
Zajedno s DLSS-om 4 Nvidia je predstavila i novu generaciju tehnologije za smanjenje latencije Reflex 2. Nova Reflex tehnologija obećava još bolju odzivnost zahvaljujući boljem usklađivanju rada grafičkog i glavnog procesora, a trebala bi inicijalno biti dostupna u igrama kao što su Valorant i The Finals.
Intelova najnovija verzija upscaling tehnologije XeSS 2 trebala bi biti inicijalno dostupna u određenom broju novih igara
Gdje se sakrio RDNA4?
Za razliku od Intela i Nvidije koji su krajem prošle i početkom ove godine predstavili svoju najnoviju generaciju grafičkih kartica, AMD to - na opće iznenađenje - nije napravio. Očekivalo se kako će AMD tijekom svojeg eventa na CES-u predstaviti novu RDNA4 generaciju grafičkih kartica, međutim, to je izostalo.
AMD je nakon toga s pojedinim medijima podijelio određene, dosta šture i općenite informacije vezane uz novu generaciju grafičkih kartica koja bi se trebala pojaviti pod nazivom Radeon RX 9070. Nešto kasnije, putem objave na X-u, AMD-ov David McAfee je najavio kako će se nove kartice pojaviti na tržištu u ožujku.
Možemo reći kako je cijela situacija jedna od najčudnijih i najbizarnijih koje pamtimo u povijesti, kada su u pitanju predstavljanja novih kartica.
Naime, ubrzo su se pojavile glasine kako su nove kartice već bile spremne i kako je već krenula distribucija unutar prodajnog kanala s namjerom da se kartice pojave na tržištu krajem siječnja.
Što je razlog zbog čega se ovo nije dogodilo, sa sigurnošću ne možemo tvrditi. Možemo samo nagađati kako je AMD odgodio predstavljanje novih kartica da bi dodatno optimizirao upravljačke programe ili kako bi veći broj igara dobio podršku za novu AMD-ovu upscaling tehnologiju FSR 4 koja bi se također trebala pojaviti usporedo s novom generacijom kartica.
Jedna od glasina koja je kružila internetom odnosila se i na cijene kartica, odnosno kako je AMD odlučio pričekati Nvidiju da izbaci svoje RTX 5000 kartice, kako bi potom ponudio povoljniji omjer cijene i mogućnosti s novim Radeonima.
DLSS 4 tehnologija bi u samom početku trebala biti dostupna u više od 75 igara i aplikacija
Radeoni RX 9070 konačno stižu u ožujku
Trenutno imamo vrlo malo službenih informacija vezanih za nove AMD-ove kartice temeljene na RDNA4 grafičkim procesorima. Ono što znamo jest kako bi se na tržištu trebale pojaviti dvije nove kartice Radeon RX 9070 XT i RX 9070. Zanimljivo je kako su sami nazivi kartica pomalo izmijenjeni u odnosu na ono što smo navikli vidjeti kod AMD-ovih kartica, a razlog tome je, prema AMD-u, kako bi korisnicima bilo lakše usporediti nove AMD-ove kartice s Nvidijinim sličnog naziva i klase.
Glavna pokretačka snaga novih Radeona trebao bi biti posve novi grafički procesor temeljen na RDNA4 arhitekturi i proizveden u 4nm proizvodnom procesu. Ovaj bi grafički procesor trebao donijeti unaprijeđene ray tracing i AI mogućnosti s obzirom na korištenje ray tracing jedinica treće i AI jedinica druge generacije. Najnovija verzija AMD-ove upscaling tehnologije FSR4 trebala bi konačno koristiti AI prilikom upscalinga, a trebala bi donijeti i poboljšane mogućnosti samostalnog generiranja frameova.
U trenutku nastajanja ovog teksta nisu poznate daljnje detaljne specifikacije novih RX 9070 kartica, niti njihove cijene.
Međutim, posve je jasno kako je AMD ove kartice pozicionirao kao glavnu konkurenciju novim Nvidijinim karticama gornje srednje klase poput RTX 5070. Već ranije smo od strane AMD-a čuli najave kako će se s novom generacijom ponajprije fokusirati na mainstream kartice, pa na nove modele treba gledati kao na nasljednike Radeona RX 7800 XT.
Glasine također govore kako će RX 9070 kartice koristiti PCIe 5.0 i biti opremljene s 16 GB GDDR6 videomemorije, no to su sve neprovjerene informacije.
Nvidia je predstavila DLSS 4 koji donosi najnoviju multi-frame generation tehnologiju za samostalno generiranje većeg broja frameova pomoću AI-ja koja će biti isključivo dostupna kod RTX 5000 kartica
Prikaz porasta performansi uslijed korištenja raznih verzija DLSS tehnologija. Problem je što se nove verzije DLSS-a uveliko oslanjaju na frame generation za postizanje boljih performansi
Ima li nade za nas gamere?
Čini se kako ćemo se morati naviknuti da nove generacije grafičkih kartica sve sporije i sporije pristižu na tržište i donose sve manji pomak u performansama u odnosu na svoje prethodnike. Također, jasno je kako svi proizvođači grafičkih procesora, a posebno Nvidia, u budućnosti mogućnosti samostalnog generiranja frameova pomoću AI-ja i upscaling tehnologije vide kao glavne alate za daljnja povećanja performansi. Što je svakako zabrinjavajuće. Kako je to jednom šef Nvidije Jensen Huang znakovito poručio: „Jedan frame dobijemo klasičnim renderingom, a ostale generiramo ili, ako hoćete, ‘haluciniramo’ pomoću AI-ja.“
Također, Nvidijin krajnje dominantan, sada već možemo reći i monopolistički položaj na tržištu, znači i sve više i više cijene high end kartica. Pozitivno je, međutim, što sada imamo tri glavna igrača na tržištu, s obzirom da se Intel priključio AMD-u i Nvidiji. Intel je zasad fokusiran na mainstream kartice niže cijene, što nije loše, ali ih čeka još uvijek dosta posla po pitanju optimizacije upravljačkih programa. Isto tako je dostupnost novih kartica zasad dosta slaba. Jasno, ono što sve najviše zanima jest kakve će biti performanse novih kartica, a nadamo se kako ćemo ih vrlo skoro sve imati priliku detaljno testirati. Valja očekivati da će se do ljeta ove godine na tržištu pojaviti veliki broj Nvidijinih, AMD-ovih i Intelovih kartica nove generacije. Stoga preporučamo svima koji su planirali nadograditi svoju grafičku da se strpe još malo i pričekaju nove kartice.
