VIDILAB eSports build
Čim smo dobili vijest o dolasku Ryzen APU-a s Vega grafikom te dolasku novih AM4 Mini-ITX matičnih ploča, na pamet nam je pala ideja o prijenosnom Esports buildu obujmom ne mnogo većim od trenutne generacije konzola. Ako vam se sviđa ideja prijenosnog računala koje možete nositi na Counter Strike, Overwatch, League of Legends ili neki drugi Esports turnir, složili smo Vidilab Esports računalo za tu namjenu.
Povod iz AMD-a
AMD je napravio pravu pomutnju na tržištu kada je na tržište izbacio Ryzen procesore. Ryzen je donio mnoštvo jezgri uz odličan IPC po prihvatljivoj cijeni te pokazao kako AMD još uvijek zna i može ponuditi kvalitetnu alternativu Intelovim procesorima. Kod Ryzena bitan je i Simultaneous multithreading (SMT), AMD-ova hyperthreading tehnologija koja povećava broj logičkih jezgri. Kod Intela smo navikli na hyperthreading i samo je bilo pitanje kada će AMD ponuditi novu verziju ove tehnologije na svojim desktop procesorima. Zadnji put smo AMD-ovom hyperthreadingu svjedočili kod APU-a A serije koji nikada nisu dostigli popularnost FX procesora uz koje su se paralelno prodavali. Ponuda Ryzen procesora proteže se od 4 jezgri kod Ryzena 3 sve do 16 jezgri kod Ryzen Threadrippera, što je omogućilo AMD-u da pokrije potrebe gotovo cijelog tržišta, od kućnih do uredskih korisnika, gamera i onih koji će Ryzen koristiti za profesionalan rad, za svakoga postoji savršeni Ryzen. Tu skalabilnost AMD je ostvario korištenjem CCX-eva (CPU Complexa) koji dijele jezgre na skupine, tako da, na primjer, kod Ryzena 7 1700 postoje dvije skupine od 8 jezgri, dok kod Ryzena 3 1200 postoje dvije skupine s dvije jezgre. Pošto su skupine, odnosno CCX-evi međusobno fizički odvojeni, za komunikaciju među njima brine se Infinity Fabric tehnologija.
AMD nam je prošle godine predstavio i Radeon Vega arhitekturu grafičkih kartica s Radeon Vega FE karticama te kasnije s dva RX Vega modela: Vega 56 i Vega 64. Broj uz naziv “Vega” označava broj compute unita, odnosno procesorskih jedinica grafičkog čipa. Vega nije napravila pomutnju kao Ryzen, prvenstveno zbog loše energetske učinkovitosti u usporedbi s Nvidijinim Pascal karticama. Nažalost, kod jednog dijela tržišta Vega se pokazala savršenom karticom, a to su, naravno, kripto rudari koji su pokupovali sve Vega Frontier edition kartice čim je hash rate istih postao poznat široj javnosti. AMD je zatim predstavio Radeon RX Vega kartice koje su orijentirane gamingu, no unatoč drugoj namjeni hash rate ovih kartica ostao je jednak Frontier edition karticama u slučaju RX Vega 64 te malo niži u slučaju RX Vega 56 kartica, tako da su kripto rudari ponovno kupili sve zalihe kartica, što je dovelo do rasta cijena, pa su i najzagriženiji AMD fanovi bili prisiljeni kupiti karticu iz ponude zelenog tima.
Danas nam AMD donosi Raven Ridge, prve proizvode iz druge generacije Ryzena. Za razliku od Summit Ridge Ryzena koji je naginjao namjeni u profesionalnom radu, odnosno kao procesori za zahtjevne korisnike i za serverski rad kroz AMD Epyc liniju procesora, Raven Ridge kao prioritet stavlja energetsku efikasnost te performanse u svakodnevnim zadacima i video igrama. Iako imenom spadaju u drugu generaciju Ryzena, radi se o istom 14-nanometarskom proizvodnom procesu kao kod prve generacije, tako da ćemo morati još pričekati da dobijemo pravi „Ryzen 2“, odnosno Ryzen+ s novim 12-nanometarskim proizvodnim procesom. Raven Ridge nisu klasični procesori, već APU-i (Accelerated Processor Unit) koji donose spoj Ryzen procesora i Radeon Vega grafike u jednom paketu. Od zanimljivih tehnologija Raven Ridge donosi prije spomenuti Simultaneous multithreading, Precision boost 2 i Freesync. Prošli pokušaji AMD A serije APU-a nisu bili osobito uspješni, spoj FX procesora i mobilne Radeon grafike nije se pokazao osobito snažnim te se kupnja jeftinog procesora i zasebne grafičke kartice pokazala isplativijom u većini slučajeva. Uz to, A serija APU-a koristila je poseban FM1, odnosno FM2 socket, dok Raven Ridge koristi AM4 socket kao i ostali Ryzen procesori, što uvelike povećava ponudu matičnih ploča te chipsetovima na istim. Intel je ostao dominantan na tržištu integrirane grafike sa svojim HD Graphics proizvodima koji su iz generacije u generaciju postajali sve bolji, pa ih AMD, nažalost, više nije mogao pratiti u stopu. Cijela priča postaje ironična prisjetimo li se činjenice da je upravo AMD prvi uveo integriranu grafiku na svojim procesorima. Danas smo dobili priliku testirati je li AMD naučio na svojim greškama i je li spreman sjesti na tron kao kralj integrirane grafike.
Najbolje od AMD-a u jednom paketu
AMD-ovi Raven Ridge APU-i nude spoj Ryzen procesora i Radeon Vega grafike u jednom paketu. Osim samog hardvera, Raven Ridge ima i sve bitne AMD-ove tehnologije: SMT, Precision boost 2 i Freesync
Procesori
Četverojezgreni Ryzen procesori imali su jedan veliki problem, pad performansi zbog latencije. Infinity Fabric, kao i CCX-ovi, često su opisani kao „blagoslov i prokletstvo“ jer uz prednost skalabilnosti broja jezgri donose i problem latencije pri komunikaciji među CCX-ovima. Što je manji broj jezgri, taj problem latencije postaje sve očitijim zbog sve veće potrebe za komunikacijom među jezgrama unutar odvojenih CCX-ova. AMD je kod Raven Ridgea jednostavnim trikom odlučio riješiti taj problem, a taj je trik promjena konfiguracije CCX-ova, odnosno jezgri unutar njih. Umjesto dva CCX-a s dvjema jezgrama, što je bio slučaj s četverojezgrenim procesorima Summit Ridge, Raven Ridge ima jedan CCX sa sve četiri jezgre, tako da se sva komunikacija odvija unutar jednog CCX-a, eliminirajući time potencijalnu latenciju.
AMD je također odlučio smanjiti broj PCIe laneova za komunikaciju sa zasebnom grafičkom karticom sa 16 laneova dostupnih na Summit Ridge procesorima na 8 laneova na Raven Ridgeu. Iako se radi o dvostruko manjem broju, ovaj downgrade u većini slučajeva dovest će do jedva primjetnog pada u performansama zasebne grafičke kartice.
Osim konfiguracije jezgri i smanjenog broja PCIe laneova, značajnija je novost i promjena termalnog sučelja, odnosno načina spajanja IHS-a (metalnog pokrova) sa samim procesorom. Kod prve generacije Ryzena IHS je bio zalemljen za procesor, što je doprinosilo termalnim performansama procesora zbog više termalne vodljivosti materijala između IHS-a i samog procesora. Ovoga puta AMD je odlučio IHS i procesor spojiti termalnom pastom koja, naravno, ima nižu termalnu vodljivost od lema, što će negativno utjecati na termalne performanse. Činjenica da je AMD odlučio škrtariti kod spajanja IHS-a i procesora razočarat će većinu, no isto tako razveseliti one koji planiraju „delidati“ svoje procesore, odnosno maknuti pokrov kako bi hladili procesor direktnim kontaktom s procesorom zbog overclockanja, jer im je AMD uvelike olakšao posao odabirom termalne paste kao poveznice između IHS-a i procesora. Na prosječnog korisnika promjena termalnog sučelja neće mnogo utjecati, a oni koji su željni krenuti der8auerovim stopama imaju korak manje do hlađenja s izravnim kontaktom.
Ryzen 3 2200G je slabiji i cijenom pristupačniji od dvaju dostupnih Raven Ridge modela. „Simultaneous multithreading“ tehnologija, nažalost, nije prisutna na ovom procesoru, tako da uz četiri fizičke jezgre ima samo 4 logičke jezgre, što je bio slučaj i s Ryzenom 3 1200. Osnovni mu radni takt iznosi 3,5 GHz, što je 400 Mhz više od osnovnog takta Ryzena 3 1200, dok je max boost takt 3,7 GHz, što je 300 Mhz više od Ryzena 3 1200. Za max boost takt brine se tehnologija Precision boost 2 koja dinamički podiže i spušta radni takt ovisno o radnim uvjetima, odnosno o vrsti rada, opterećenosti pojedine jezgre i temperaturi. Ryzen 3 2200G ima ukupno 6 MB cachea, što je manje od 10 MB dostupnih kod Ryzena 3 1200. Cache je raspodijeljen na 2 MB L2 cachea (512 KB po jezgri) i 4MB L3 dijeljenog cachea. Raven Ridge je energetski vrlo efikasan, uz TDP od 65 W, što je jednako Ryzenu 3 1200, no taj podatak vrlo je impresivan uzmemo li u obzir da Ryzen 3 2200G ima integriranu Vega grafiku. Ovaj model orijentiran je prema HTPC korisnicima koji žele vrlo efikasan, no snažan spoj procesora i grafike u što manjem paketu. Ryzen 2200G idealan je upravo za tu primjenu. Uza sve širu ponudu ploča AM4 Mini-ITX i nagli rast popularnosti SFF (small form factor) računala koji je malena Mini-ITX kućišta približio masama, sada je pravo vrijeme za slaganje HTPC konfiguracije pogonjene AMD-ovim Raven Ridgeom.
Za one kojima Ryzen 3 2200G nije dovoljan, AMD donosi Ryzen 5 2400G, koji osim Freesynca i Precision boost 2 donosi i „simultaneous multithreading“ tehnologiju uz više radne taktove i jaču grafiku. Ryzen 5 2400G ima 4 fizičke jezgre uz 8 logičkih jezgri zahvaljujući SMT-u. Osnovni radni takt Ryzena 5 2400G iznosi 3,6 GHz, što je 400 MHz više od Ryzena 5 1400, dok mu je max boost clock 3,9 GHz, što je 500 MHz više od max boost takta Ryzena 5 1400. Ryzen 5 2400G, kao i Ryzen 3 2200G, ima 6 MB cachea raspodijeljenog na 2 MB L2 cachea i 4 MB L3 cachea, što je manje od 10 MB Ryzena 5 1400. Osim cachea, Ryzen 3 2200G i Ryzen 5 2400G dijele i TDP od 65 W, što je još impresivnije uzmemo li u obzir jači procesor i jaču Vega 11 grafiku.
Grafika
AMD je, osim boljih procesora, Raven Ridgeu podario i bolju grafiku, i to čak svoju najbolju arhitekturu, Radeon Vega. Naravno, nije bilo moguće u Raven Ridge staviti punokrvni Vega 64 ili Vega 56 čip, nego je AMD razvio slabije i energetski efikasnije čipove, Vega 8 i Vega 11, s osam, odnosno dvanaest Vega jezgri. Već po broju jezgri da se zaključiti da ne možemo očekivati visoke performanse, ali isto tako biste mogli ostati iznenađeni koliko je Vega sposobna čak i u ovim smanjenim paketima. No, jasno, moramo ostati realni: s Radeon Vega 8 i Radeon Vega 11 nećete moći igrati najnovije AAA naslove, no ako se fokusirate na starije naslove ili novije Esports igre, čak i Radeon Vega 8 pružit će vam odlično iskustvo igranja s framerateom iznad 60 sličica u sekundi, i to bez odabira apsolutno najnižih postavki.
Radeon Vega 8, kao što se da naslutiti iz imena, ima 8 Vega jezgri uz radni takt od 1100 MHz, dok Vega 11 ima 11 jezgri uz radni takt od 1250 MHz te se razlika u performansama praktički savršeno skalira s razlikama u specifikacijama Vega 8 i Vega 11 grafike. Raven Ridge, odnosno Radeon Vega grafika prisutna u Raven Ridge APU-ima, negdje je na pola puta između integrirane grafike na kakvu smo navikli od Intelovih grafičkih kartica srednjeg segmenta. Upravo taj segment postaje sve popularniji zbog rasta Esports naslova i rasta cijena gotovo svih grafički kartica zbog nestašice memorije i pomame za hardverom za kriptorudarenje. Upravo u toj tržišnoj poziciji leži snaga Vega 8 i Vega 11 grafike jer će omogućiti igranje po odličnoj cijeni sve do pada cijena grafičkih kartica. Naravno, taj scenarij vrijedi samo ako uzmemo u obzir da kupac želi Ryzen procesor te ga misli nastaviti koristiti uza zasebnu karticu jednom kada nadogradnja postane razumna opcija.
Mana integrirane Vega grafike, kao i svih ostalih vrsta integrirane grafike, ovisnost je o brzoj sistemskoj memoriji zbog neposjedovanja vlastite grafičke memorije. DDR4 memorija daleko je brža od DDR3 memorije koja je drastično usporavala prijašnje generacije AMD-ovih APU-a, no i dalje je daleko sporija od GDDR5 memorije koja je standard na današnjim grafičkim karticama. Doći do brze memorije trenutno je vrlo teško, osim ako ste spremni duboko posegnuti u džep, što kupci APU-a obično nisu. Jasno je da to ne mislimo u negativnom smislu — jednostavno je neisplativo memoriju platiti više od samog APU-a ako se odlučite za kit od 16 GB brzine 3200 MHz. Nestašica memorije dovela je do naglog rasta cijene, pa tako čak i sporiji 16 GB kitovi DDR4 memorije koštaju preko 1000 kn u vrijeme pisanja ovog članka. Trenutno je za kit od 16 GB DDR4 memorije potrebno izdvojiti preko 1500 kn, što je krajnje neisplativo uzmemo li u obzir cijenu ovih APU-a. Najrazumnija opcija kupnja je jednog modula od 8 GB memorije takta 3200 MHz te nadogradnja na veću količinu kada cijene memorije padnu jer je razlika u performansama Radeon Vega integrirane grafike ogromna pri radu s memorijom takta 2400 MHz i radu s memorijom takta 3200 MHz. Drugi je faktor količina memorije. Raven Ridge dopušta maksimalno dodjeljivanje 2 GB sistemske memorije integriranoj grafici kroz opciju unutar BIOS-a. Ako AMD odluči napraviti Ryzen 7 APU s još jačom grafikom, nadamo se da će se ta granica povećati na barem 3 GB.
Radeon Vega grafika prisutna u Raven Ridge APU-ima posjeduje podršku za Freesync tehnologiju. Freesync je tehnologija adaptivne sinkronizacije frameova koja se koristi prvenstveno u monitorima koji imaju visoku frekvenciju osvježavanja, najčešće je to 144 Hz. Budući da je Freesync adaptivan, ima određeno područje djelovanja ovisno o monitoru, tako da može djelovati na području od 40 do 75 Hz ili od 48 do 144 Hz kako bi eliminirao vidno „deranje“ slike čak i ako vaše računalo ne može uvijek isporučiti broj frameova jednak frekvenciji osvježavanja monitora. Dodatna prednost Freesynca manji je input lag naspram standardnog v-synca, što je bitno za kompetitivne igre poput Counter Strikea ili Overwatcha gdje su milisekunde ponekad presudne. Kod Raven Ridge APU-a Freesync je odličan dodatak jer su kompetitivne igre obično grafički manje zahtjevne od AAA naslova te su Radeon Vega 8 i Radeon Vega 11 odličan odabir za one koje zanima kompetitivni gaming, ali ne mogu ili ne žele kupiti zasebnu grafičku karticu.
Zasebnu recenziju Ryzen 3 2200G procesora pročitajte ovdje, a Ryzen 5 2400G procesora možete pročitati ovdje.
Mali monstrum
Pri izboru komponenti za eSports računalo glavni kriteriji bili su kompaktnost, kvaliteta i nadogradivost. Sagradili smo računalo koje će vam biti idealni suputnik na turnirima ili vam poslužiti kao konzola za igranje starijih AAA naslova u dnevnom boravku.
MSI B350I PRO AC
među prvim je pločama s podrškom za AMD Raven Ridge. Ova ploča Mini-ITX formata idealna je za Raven Ridge APU-e. Osim podrške za brzu memoriju, nudi i vrlo opširan broj ulaza i izlaza, podršku za M.2 te ugrađeni 802.11 AC WiFi
g.skill flare x 3200
Nudi odlične performanse uz visok radni takt od 3200 MHz. Budući da performanse integrirane Vega 11 grafike uvelike ovise o brzoj sistemskoj memoriji, ovo je stavka na kojoj ne smijemo štedjeti
amd ryzen 5 2400G
Za naš eSports build odabrali smo jači od dvaju Raven Ridge APU-a. Pri kompetitivnom igranju bitno je imati što viši i ujednačeniji framerate, tako da je logičan izbor bio jači, Ryzen 5 2400G
AMD Ryzen 2400G pokazao se vrlo sposobnim u procesorski zahtjevnim zadacima te će bez problema pokretati procesorski zahtjevne naslove, no, osim procesora, za igranje takvih naslova potrebna je i dobra grafička kartica. Kao planiranu nadogradnju predlažemo AMD Radeon RX580 8GB. Dodavanjem RX 580 uvelike se povećavaju mogućnosti ovog računala te se ono iz čistog eSports builda pretvara u pravi gaming stroj sposoban pokretati najnovije AAA naslove uz najviše grafičke postavke na 1080p rezoluciji. Za one koji planiraju ostati u sferi eSports igara, nadogradnja na Radeon RX580 8GB omogućit će igranje na astronomski visokim framerateima, tako da ćete moći iskoristiti puni potencijal monitora s frekvencijom osvježavanja od 144 Hz. AMD Radeon RX580 logičan je izbor zbog svoje snage i velike količine memorije koja će uvelike produljiti život ove kartice omogućavajući bezbrižno igranje bez potrebe za spuštanjem grafičkih postavki.
Glavni kriterij pri izradi Vidilab eSports računala, a samim time i veliki izazov, bila je njegova prenosivost kako bismo isto računalo lako mogli nositi na Counter Strike, Overwatch, League of Legends ili neki drugi eSports turnir, tako da smo se bacili u potragu za savršenim kućištem koje će biti osnova za ostatak builda. U obzir smo uzeli gotovo sva ITX kućišta dostupna na našem tržištu, a osim dimenzija, kao prioritete smo uzeli termalne performanse i kompatibilnost s grafičkim karticama u slučaju da se odlučite na nadogradnju jednom kada prođe nestašica grafičkih kartica uzrokovana kriptorudarenjem i cijene se napokon vrate u normalu, odnosno kad se dovoljno približe preporučenim maloprodajnim cijenama.
Nakon dugog razmišljanja odlučili smo se na Fractal Design Node 202, Fractalovo Mini-ITX kućište koje slijedi njegov već poznati hladni industrijski dizajn i vrhunsku kvalitetu izrade. Fractalova kućišta također imaju i veliku modding zajednicu, tako da ćete, ako se odlučite za modifikacije ili vam zatrebaju zamjenski dijelovi, sve lako pronaći online. Node 202 podržava velike grafičke kartice duljine od čak 310 milimetara, što znači da ćete u svoj build moći staviti gotovo sve kartice na tržištu ako se jednog dana odlučite za nadogradnju. Termalne performanse Fractala Node 202 odlične su zbog perforiranih otvora na strateškim mjestima: iznad hladnjaka procesora i iznad prostora za grafičku karticu. Podrška je za ventilatore odlična za kućište ih dimenzija, a ono podržava dva 120-milimetarska ventilatora koji se instaliraju unutar prostora za grafičku karticu. Podrška za hladnjake ograničena je dubinom kućišta od svega 82 milimetra, tako da u Node 202 možete instalirati hladnjak maksimalne visine 56 milimetara. Odlučili smo zadržati AMD-ov stock Wraith Stealth hladnjak jer odgovara dimenzijama te nudi dobre performanse hlađenja uz nisku razinu buke. Drugo ograničenje Nodea 202 podrška je za napajanje jer podržava samo napajanja SFX formata. Odabrali smo Fortronovo FSP400 napajanje snage 400 W s 80+ Bronze certifikatom efikasnosti zbog njegova odličnog omjera cijene i performansi te mogućnosti nadograđivanja našeg builda zasebnom grafičkom karticom srednjeg segmenta u budućnosti. Matičnu ploču i memoriju dobivenu u press kitu koji nam je AMD poslao odlučili smo zadržati u ovom buildu jer zadovoljavaju njegove kriterije. Matična je ploča MSI B350I PRO AC i radi se o ploči Mini-ITX formata, što je glavni kriterij pri izboru za ovaj build. Drugi je kriterij podrška brze memorije zbog ovisnosti integrirane Vega 11 grafike o brzoj memoriji, što ova ploča također zadovoljava. Radna je memorija G.SKILL Flare X radnog takta 3200 MHz ukupnog kapaciteta 16 GB u konfiguraciji dvaju modula od 8 GB te zadovoljava kriterije brzine i količine memorije za ovaj build. Jedina mana ove memorije njena je iznimno visoka cijena, pa predlažemo da razmislite o kupnji samo jednog modula od 8 GB uz kasniju nadogradnju na 16 GB memorije u slučaju da se odlučite replicirati naš prijenosni eSports build.
AMD je bio velikodušan te nam je na testiranje, osim samih APU-a, poslao i MSI B350I PRO AC i kit od 16 GB G.SKILL Flare X memorije takta 3200 MHz. Budući da smo na test dobili skup i kvalitetan hardver, našli smo se u dilemi: želimo li testirati racionalno ili ciljati na najbolje performanse? Uz ovako visoke cijene memorije smatrali smo da je nerealno testirati APU-e s memorijom koja je dvostruko skuplja od samog APU-a u slučaju Ryzena 3 2200G, no opet nas je zanimalo, kao što i vas sigurno zanima, koliku točno razliku može učiniti prelazak na bržu radnu memoriju. Napravili smo kompromis te smo testirali oba APU-a uz memoriju pri reduciranom taktu od 2400 MHz te smo, u želji da zadovoljimo svoju i vašu znatiželju, Ryzen 5 2400G dodatno testirali uz memoriju u njenom punom radnom taktu od 3200 MHz. Ostatak konfiguracije ostao je nepromijenjen, sve smo testirali s tvorničkim taktovima kako bi testovi bili najkonzistentniji te kako bi predstavili najrealniji scenarij korištenja APU-a, čiji korisnici obično nisu skloni overclockanju. Da bismo vidjeli generacijsku razliku u performansama AMD-ovih APU-a, odlučili smo testirati i AMD A-10 7860K APU uz DDR3 memoriju radnog takta 1866 MHz, što je bila najracionalnija opcija memorije s obzirom na to da je rast cijena pogodio i tržište DDR3 memorije. Oslonili smo se na sintetičke testove iz istog razloga zbog kojeg smo zadržali tvorničke taktove — htjeli smo što preciznije odrediti razlike u performansama samih procesora i grafike. Napravili smo vrlo opširan benchmarking s mnoštvom alata od kojih većina testira performanse u zadacima kakvi se izvršavaju pri stvarnom, svakodnevnom korištenju procesora. Za benchmarking grafike odlučili smo se na standardne alate iz 3DMarkove i Uniginove ponude kako bismo dobili rezultate koje je najlakše usporediti s ostalim grafičkim karticama. Naravno, niti jedan grafički benchmark ne bi bio kompletan bez testiranja performansi u igrama. Ponovno smo bili racionalni i odabrali Overwatch za testiranje jer je jedna od najpopularnijih eSports igara te nije osobito grafički zahtjevan s obzirom na kvalitetu same grafike. Da bismo vidjeli koliko Vega 11 može „protegnuti noge“, pri testiranju Ryzena 5 2400G s memorijom takta 3200 MHz napravili smo test s ugrađenim benchmark alatom u Deus Ex: Mankind Divided. Za usporedbu integrirane Radeon Vega grafike sa zasebnom grafičkom karticom Ryzen 3 2200G uparili smo sa Radeon RX580 8GB te prošli kroz iste grafičke testove.
