Ne postoji jednoznačni odgovor na pitanje što je najbitnije u STEM obrazovanju. To je ujedno i problem i itekako dobra stvar za buduće studente. Teško je gledati unaprijed i odlučiti se za najbolji put, a u isto vrijeme najbolji hrvatski tehnološki fakulteti i učilišta nude jedinstvene studijske programe i svaka ustanova ima poneki adut u rukavu zašto baš kod njih započeti put prema karijeri u brzo rastućem IT sektoru.
Većina naših IT obrazovnih ustanova nastoji inovirati i osigurati ključan sadržaj koji će njihovim studentima dati prednost pri izlasku na tržište rada. U ovom dijelu našeg posebnog priloga posvećenog IT edukaciji, proći ćemo kroz X-faktor koji nude hrvatski fakulteti i učilišta. Vidjet ćemo kako iz njihove perspektive izgleda ono što nude budućim studentima. U isto vrijeme nismo zanemarili ni našu profesionalnu IT scenu. Pronašli smo zanimljive sugovornike i zavirili iza ogledala kako bi doznali koju ključnu prednost treba usvojiti budući zaposlenik u svom fakultetskom obrazovanju.
Osnove i nadogradnja
Kada govorimo o X-faktoru, on je za nas ona fina nadogradnja i čimbenik koji može prevagnuti na izuzetno kompetitivnom okruženju IT studijskih programa. Da bi fakultet ili učilište imalo X-faktor, ono prije svega mora imati snažne temelje i jak standardni program koji s tehničke strane, kao i strane usvajanja ključnih znanja, mora zadovoljiti potrebe.
Jasno je da će u gotovo svakom programu biti zastupljene stvari kao što su programski jezici, baze podataka, računalni sustavi ili srodna hardverska znanja poput mikrokontrolera i embedded sustava, 3D printera i drugih. Da bi fakulteti ostali relevantni oni pak moraju biti u toku s tehnološkim trendovima, a to je ogroman izazov. Umjetna inteligencija i strojno učenje, robotika, Big Data, cyber sigurnost i drugi aktualni trendovi, kao i neki koji tek nadolaze, već su poprilično integrirani u studijske programe.
Sustav stručne prakse i suradnja s gospodarstvom rijetko gdje je tako isprofilirana kao kod tehnoloških fakulteta i učilišta. Ova skladna simbioza pruža učilištima i fakultetima put prema industrijskim standardima, potrebama i trendovima. Ovakvi programi tvrtkama omogućuju pristup prema potencijalnim novim zaposlenicima kojih kronično nedostaje u IT sektoru, dok je studentima ovo odlična šansa da rade na stvarnim projektima, osjete atmosferu profesionalnog radnog okruženja i susretnu se s dodatnim tehnologijama koje nisu nužno dio kurikuluma.
Kako X-faktor vide fakulteti i učilišta
Bilo da se radi o novom inovativnom studijskom programu, oslanjanju na vrijednosni rang fakulteta ili nečemu trećem, najbolji hrvatski fakulteti nude različite ključne prednosti u borbi za nove studente. Kod nekih je to dugi niz godina građeni snažan brand s razvijenom znanstvenom pozadinom, kod drugih pristup stranoj akademskoj diplomi ili izniman naglasak na stručne prakse i projekte. Mnogi su oformili program za najtraženija zanimanja poput Podatkovnog znanstvenika, a tu su i uključivanja tehnoloških trendova u postojeće studije. Jedan od značajnih trendova koji smo primijetili diljem ponude IT obrazovanja u Hrvatskoj je multidisciplinarnost pri čemu se studentima pokušava na temeljna stručna znanja pružiti set novih kompetencija i zaokruženiji pristup kompleksnim zahtjevima tržišta rada.
Q Agency - Kreativnost i poslovni način razmišljanja
Jedna od značajnih svjetskih digitalnih agencija svoje sjedište ima u Zagrebu, uz još tri svjetska ureda. U Q Agency trebaju široku lepezu IT stručnjaka koji kroz rad s najvećim svjetskim kompanijama mogu pokazati svoje kompetencije. A od Josipa Barišića koji je direktor serverskih tehnologija u tvrtki pokušali smo doznati koje su to ključne vještine budućih IT stručnjaka.
„Razvoj softvera sve više će se odvijati u smjeru sastavljanja raznih gotovih komponenti ili gotovih servisa. IT stručnjaci sve više će se baviti komunikacijom i interakcijom sa drugim IT i poslovnim stručnjacima. Komunikacijske vještine, empatija, kritičko i konstruktivno razmišljanje postaju važnije nego prije“, pojasnio nam je Josip Barišić i kao ključni faktor u studijskim programima istaknuo razvoj poduzetničkog načina razmišljanja i razumijevanja šireg konteksta poslovnih problema.
S agencijom koja radi s velikim svjetskim klijentima razgovarali smo i o poslovima koji će tek nastati u budućnosti, s obzirom na to da su oni na fronti s novim tehnologijama i trendovima.
„Ljudi će se sve više baviti teškim i kompleksnim problemima. Sve ostalo što je i u najmanjoj mjeri repetitivno i relativno jednostavno će raditi računala. Biti kreativan, inovativan i moći se fokusirati na duboko razmišljanje veći broj sati bit će iznimno poželjne vještine potrebne za većinu zanimanja, a pogotovo u IT sferi. Zanimanja vezana uz digitalnu sigurnost, analizu podataka, upravljanje cloud infrastrukturom te digitalizacija i modernizacija starih IT sustava sigurno će biti iznimno tražena u godinama koje dolaze“, objasnio je Josip Barišić.
Među trendove koji će oblikovati industriju u narednim godinama Barišić je naveo daljnji rast SaaS, PaaS i IaaS cloud poslovanja.
„Nadalje, iako se čini da postoji značajan napredak u domeni umjetne inteligencije, nalazimo se tek na početku priče. Izgledno je da bi AI domenom mogla dominirati nekolicina velikih globalnih korporacija (Google, Microsoft, Amazon,...).“
Degordian - Što više rada s tvrtkama i fokus na rješavanje problema
Kako je multidisciplinarnost jedan od trendova koje kroz studijske programe usvajaju naši fakulteti i učilišta posjetili smo kreativnu digitalnu agenciju Degordian koja ima potrebe za takvim setom vještina. CEO tvrtke Daniel Ackermann otkrio nam je koje su po njemu ključne vještine budućih IT stručnjaka.
„Sjećam se kada sam bio student i svi su percipirali programere kao neke dugokose geekove. No, s vremenom, shvatio sam kako su upravo najbolji stručnjaci potpuno nešto drugo. Timski igrači, pozitivni, otvoreni, poduzetni, orijentirani na rješavanje problema i slično. Koliko god mislim da trebaš biti odličan stručnjak, ovo ostalo je jednako važno.“
S obzirom na to da je Degordian u kontaktu s obrazovnom zajednicom, zanimalo nas je iz kuta uspješne digitalne agencije, koji je to X-Faktor kojeg bi fakulteti i učilišta trebali ugraditi u svoje studijske programe.
„Mislim da je ključan segment što više se povezati sa samom industrijom, odnosno kompanijama. Što više same studente slati u kompanije, no i što više slijediti smjernice kompanija što je potrebno, što im nedostaje te se prilagoditi njihovim potrebama“, pojasnio je Daniel Ackermann, CEO Degordiana.
Pitali smo i koja su to konkretna znanja na koje bi se trebali fokusirati studijski programi kako bi studente najbolje pripremili za rad u IT kompaniji.
„Što se tiče stručnog znanja, što konkretnije i praktičnije, činjenica je da se pogotovo IT razvija nevjerojatnom brzinom te studijski programi imaju problema to slijediti.
Osim developerskih znanja, svakako bih usmjerio pažnju i na druge digitalne kompetencije poput digitalnih analitičara, konzultanata, prodavača, dizajnera, project managera i sličnoga. Obično se najviše priča o programerima, no realno, ovih pozicija isto kronično nedostaje, ponekad i više nego konkretnih developera.“
Kao IT trendove, koji će u narednim godinama oblikovati industriju, lider Degordiana naveo je digitalizaciju: „Koliko god smatram da je pojam digitalizacije star već preko 10 godina, danas se cijeli svijet digitalizira brže nego ikada u povijesti te je ovdje najveći potencijal. Razvoj novih proizvoda, procesa, digitalnih poslovanja, povezivanje istih, skaliranje, to su teme koje najviše vidimo.
Osim ovoga, vidim ogromnu transformaciju tradicionalnih kompanija u smislu HR-a i odnosa prema ljudima. Great resignation ogroman problem je te je jako velik fokus usmjeren na povećanje retentiona i attractiona kompanija. Vjerujem da tu ima izuzetno mnogo prostora za IT inovacije.“
Poslovna inteligencija - Brza prilagodba i što više prakse
Poslovna inteligencija godinama je jedno od najizglednijih imena na hrvatskoj IT sceni. U akviziciji novih stručnjaka ključnu ulogu ima odjel ljudskih potencijala koji je spona između velikih potreba kompanije i nešto oskudnije ponude mladih stručnjaka. Kako u Poslovnoj inteligenciji gledaju na X-faktor koji bi fakulteti i učilišta trebala nuditi studentima razgovarali smo s voditeljicom ljudskih potencijala Natašom Margetić Lukić.
Za nju je X-faktor jednostavno detektirati. „Jako je važno da fakulteti studentima omoguće što više praktičnog iskustva kroz rad na stvarnim primjerima ili kroz praksu u tvrtkama koje rade s tehnologijama koje studenti uče. Također, važno je da se programi fakulteta agilno prilagođavaju potrebama tržišta jer tehnologija jako brzo napreduje i fakulteti moraju držati korak s promjenama koje se događaju na globalnoj razini“, rekla je Nataša Margetić Lukić.
Skrenuli smo i nišno na potrebe Poslovne inteligencije koja se bavi IT konzaltingom i Business Intelligence područjima. Za svoje potrebe, od studenata se, prema voditeljici ljudskih potencijala, očekuje sljedeće: „Jako je važna volja za rad s podacima, spremnost na kontinuirano učenje i nadograđivanje tehničkih vještina te motivacija za rad s ljudima. Također, važna je i želja za upoznavanjem različitih poslovnih procesa u različitim industrijama. To bismo sve mogli svesti na otvorenost za nova iskustva i fleksibilnost.“
X-faktor je čimbenik koji može donijeti prevagu, no i dalje je vrlo važna podloga u tehnološkim znanjima i vještinama. Evo što u Poslovnoj inteligenciji smatraju da diplomantima treba za prelazak u profesionalno radno okruženje:
„Uz tehničke vještine, za koje je važno da su „up-to-date“ i da prate trendove na tržištu, za studente je važno da imaju razvijene i soft skills, odnosno vještine komunikacije, timskog rada, suradnje, upravljanja vremenom, prezentacijske vještine te fleksibilnost kako bi se prilagodili na prelazak u radno okruženje. Mnogi fakulteti imaju različite kolegije koji pokrivaju ova područja, no nemaju ih svi, pa mnogi studenti nakon završetka fakulteta imaju nedostatak tih znanja. Zato u Poslovnoj inteligenciji posebnu pažnju posvećujemo dodatnom razvoju ovih vještina.
Pripravnici obavezno prolaze „Mini soft skills akademiju“, a iskusniji zaposlenici „Konzultantsku priču“ kako bi dodatno razvili ove vještine i na konkretnim primjerima naučili najbolje načine rješavanja svakodnevnih situacija“, zaključila je Nataša Margetić Lukić.
KOJI SU TO X-FAKTORI HRVATSKIH IT UČILIŠTA i FAKULTETA?
Koje su to ključne komparativne prednosti poput jedinstvanih studijskih programa, inovativnih pristupa nastavi ili drugih X-faktora kod naših najboljih tehnoloških fakulteta i učilišta možete pročitati u zanimljivim člancima na slijedećim poveznicama:
