Raid0 polje s pet ssd-ova
Što dobijete kada stavite pet SSD-ova u RAID0? Novi nastavak The Fast and the Furious franšize. Obično kada okupimo puno hardvera u sklopu kakvog usporednog testa, pokušamo otići korak dalje i ponuditi vam nešto van okvira uobičajenoga, a uz dodanu vrijednost našem roundupu ujedno i sebe (re)animirati nakon stotine pokrenutih testova.
RAID0? Nema problema!
Većina današnjih matičnih ploča podržava nativno nekoliko osnovnih RAID konfiguracija. X99 platforma tako recimo putem svojeg čipseta podržava do šest diskova spojenih u jedno RAID polje, dok ćete za više biti primorani nabavljati dediciranu RAID karticu. Intelova Z97 čipsetom platforma također podržava jednak broj diskova, a više-manje i sve druge novije platforme su tu negdje po tom pitanju, od četiri do šest. Kod stvaranja RAID0 polja postoje dva bitna preduvjeta, jedan je svakako imperativ dok drugi ovisi o situaciji i načinu upotrebe. Prvi je taj da diskovi koje planirate koristiti moraju bezuvjetno biti istog modela, poželjno čak i istog firmwarea (ukoliko nije, možete ga jednostavno ažurirati). Drugi, koji vas može spasiti od puno glavobolje jest taj da ukoliko radite RAID0 polje, tj. zapravo bilo kakvo polje kad smo kod toga, a planirate koristiti dedicirani disk s već instaliranim Windowsima, bitno je taj disk maknuti sa SATA portova koji su pod kontrolom nativnog čipseta. Ti nativni SATA portovi bit će postavljeni u RAID način rada, što će disk s Windowsima učiniti nebootabilnim budući da je instaliran na AHCI-u. Gotovo sve mainstream i high-end matične ploče imaju dodatni SATA kontroler pored nativnog s još 2-4 dodatna porta i upravo na te dodatne SATA portove (obično su ti portovi označeni svjetlijom bojom) treba prebaciti disk s Windowsima i ostaviti ga u AHCI načinu rada kako bi se mogao normalno bootati. Ovo je u slučaju kada ne mislite isključivo stavljati Windows instalaciju na RAID0 polje već od njega planirate napraviti posebnu particiju koja bi služila recimo kao scratch disk za Premier Pro ili ultra-brzu dediciranu particiju samo za instalaciju igara.
Pet komada, pet komada, to je naša nada!
S izričitom namjerom kako bi ostvarili što brže RAID0 polje okupili smo pet Intelovih 530 Series SSD modela kapaciteta 240 GB. Kako bi dobili što veće performanse, na ovo polje nismo postavljali novu Windows instalaciju već smo koristili prijašnju koja se nalazila na našem također Intelovom 730 SSD-u. Jednom kada napravite RAID0 polje, ono vam se ponaša kao najobičnija particija storage diska, sav prostor se zbraja u jedan kapacitet. Primjerice, radite RAID0 polje od dva 512 GB modela SSD-ova, dobit ćete ukupno 1024, odnosno 1 TB prostora. Mi smo u našem slučaju imali pet modela kapaciteta 240 GB, što u prijevodu znači da smo ukupno stvorili prostor od malo iznad 1 TB, točnije 1200 GB, odnosno 1118 GB čistog formatiranog kapaciteta. Iako je ovo već sad i pristojna veličina spremišnoga prostora koja bi zadovoljila većinu prosječnih korisnika, dobivanje njega na ovakav način je ipak u domeni dosta skupoga sporta.
Speedy gonzales Kopiranje por... Ovaj... Datoteka, nikad nije bilo brže!
Do kraja
Iako bi u teoriji sekvencijalno čitanje komprimiranih podataka trebalo biti veće od 2 GB/s, a zapisivanje oko 1,5 GB, dobili smo ipak dosta slabije rezultate. Ovdje ima više faktora zbog čega je to tako. Prije svega ovaj Intelov RAID kontroler na ploči nije enterprise level RAID kontroler tako da je za očekivati da performanse neće savršeno skalirati, pogotovo ne kada treba hendlati s pet SSD-ova istovremeno. Dovoljno je reći da je klasično quick formatiranje ovakvog RAID0 polja trajalo gotovo 5 minuta dok u običnim situacijama formatiranje jednog SSD / HDD-a traje svega nekoliko sekundi. Zbog velikog broja diskova također do izražaja dosta dolaze niske performanse prilikom upravljanja komprimiranim datotekama dok s nekomprimiranim datotekama imamo sasvim pristojne rezultate od 1,5 GB za sekvencijalno zapisivanje i 1,2 GB za sekvencijalno čitanje. Ovo su već sasvim pristojne brojke s kojim bismo bez problema mogli živjeti iz dana u dan. Input / output operacije skočile su na visoke 150.000 u sekundi, a iako realno nemamo nikakve koristi od tako velikog broja (eventualno ako radimo kakav server), lijepo ga je vidjeti.
A kome ovo treba?
Kratki odgovor – nikom, a dulji, e sad... Iako je RAID0 polje od pet SSD-ova skup sport, mogli bi nabrojati par hipotetskih situacija koje bi, vjerojatno čak i uspjeli susresti uživo kod nekih malo entuzijastičnih korisnika. Kao što smo i spomenuli, brzi scratch disk u slučaju Adobeovih alata sigurno bi profitirao, kao i svim ostalim content creatorima koji se bave audio i video obradom te upravljaju datotekama velikih rezolucija. Pokretanje igara i “loading times” sigurno će biti brži, ali opet, kupiti više od dva SSD-ova za to i nema previše smisla. Ovo je jedna od situacija koja se jednostavno može objasniti s “ima se, može” i s “a zašto ne?”, pogotovo kada to možemo opravdati ovakvim znanstveno / istraživačkim pristupom.
Kako napraviti RAID0 polje u 5 koraka
RAID izbornik Uz nekoliko jednostavnih naputaka RAID0 polje napravi se u manje od 30 sekundi
1. U BIOSU pod SATA postavkama promijenite s AHCI na RAID tip rada, sačuvajte postavke i resetirajte računalo
2. Prilikom podizanja stisnite CTRL+ I (pojavit će vam se ta obavijest na ekranu) za ulazak u RAID konfiguracijski izbornik
3. Navigacija je ovdje vrlo jednostavna i self-explanatory, zapravo koristite samo jednu, prvi opciju pod nazivom “Create RAID Volume” koji vam otvara mali pod-izbornik u kojem doslovno sve ostavite kako je, odaberete diskove koje želite da sudjeluju u RAID polju, vrstu RAID polja (po defaultu je RAID0 postavljen) i kreirate ga
4. Izađite van iz glavnog izbornika pri čemu će vam se automatski resetirati i podići sustav
5. Ovisno o namjeni i upotrebi ovog RAID0 polja sada možete ili instalirati Windowse na ovo RAID0 polje ili napraviti particiju od njega na već podignutom Windowsima od prije (recimo da imate još jedan disk sa strane na kojem su od prije instalirani Windowsi)
