Vidi broj 300 - razlike u hardveru nekad i sad - Grafičke kartice nekad i sad

Grafičke kartice 2004. godine

Koliko su se razvile grafičke kartice od kada ih aktivno pratimo? Teško je dati apsolutan datum kada su se pojavile grafičke kartice, a s obzirom na njihov razvoj teško je dati i direktnu usporedbu s obzirom na funkcije koje su obavljale kroz povijest. Pravi 3D efekti došli su značajno kasnije te su u početku ovakve kartice bile korištene da ubrzaju specifične efekte kako bi se olakšao rad samog procesora. Zato smo kao točku odabrali GeForce 6 karticu, koju smo ekskluzivno imali priliku testirati prvi u Europi. Kartica je značajna iz više razloga, poput prijelaza na PCIe standard. Osim njega, ta godina označavala je i veliki skok u performansama koje su puno značile s obzirom na to da je te godine izašao i DOOM 3, veliki naslov s modernom grafikom koja je mnoge potaknula na upgrade. Nvidia je te godine izbacila GeForce 6 seriju kartica kojom, kako bi nadjačali konkurenciju, izbacuju i pregršt novih tehnologija. Naime, ATI, glavna konkurencija Nvidiji, prije nego ga je kupio AMD, polako je preuzimao solidan dio tržišta svojom ponudom i Radeon 9000 serijom kartica.
Dakle, riječ je o najnovijem GPU čipu, NV40, koji dolazi u dvije high-end konfiguracije: GeForce 6800 Ultra te standardna GeForce 6800. Flagship model stajao je 500 USD, dok je drugi koštao oko 300 USD. Razlika u cijeni dala je Nvidiji priliku da izbaci još dva međumodela u nadolazećem vremenu. Puni čip koristio je 16 pixel shadera, 6 vertex shadera i 16 TMU-a / 16 ROPs. Naravno, CUDA tehnologija došla je nešto kasnije. No, u usporedbi s generacijom prije, ove specifikacije bile su i duplo bolje. Čip je tiskan na IBM-ovom 130 nm procesu, a s 256-bitnim busom mogla se koristiti brza GDDR3 memorija s brzinama do 35 GB/s. Ovisno o proizvođaču kartice, dolazile su s 256 ili čak 512 MB memorije. Kartica je, po prvi puta, u potpunosti podržavala i tada najnoviji DirectX 9.0c standard s revolucionarnim dodacima poput shader antialiasinga, kao i s većim brojem mogućih linija za instrukcije shadera.

Izvana, kartice su koristile blower ventilator te su se ovdje već počeli pojavljivati modeli kojima je trebalo više od jednog PCIe slota. Kad smo već kod toga, ovo je bilo i ključno razdoblje kada se prelazilo s AGP na PCIe slotove - ipak su nudili duplo veću propusnost podataka od najbrže AGP tehnologije u to vrijeme. Naravno, postojali su modeli GeForce 6 kartica u obje verzije konektora s različitim performansama. Osim glavnog konektora, ovo su bile i prve kartice koje su trebale napajanje računala snage preko 200 W te su po prvi puta tražile dodatno napajanje direktno iz napajanja u obliku MOLEX konektora. Uz to, ovo je i prva kartica na kojoj se počinje implementirati i SLI mogućnost povezivanja dvije kartice. Napomenimo i da su nakon lansiranja imali velike probleme s količinama dobavljivih kartica.

Grafičke kartice 2021.

Nove tehnologije ulaze na scenu. Kao i 2004. kada je Nvidia napravila velik skok naprijed, isto se dogodilo i s najnovijom RTX 3000 serijom. Konkurenti su se ponovno počeli približavati Nvidiji po performansama te je uslijedio novi veliki skok u performansama. Nova RTX serija 3000 grafičkih kartica nalik GeForce 6 seriji iz 2004. ima velikih problema s količinom koja se može naći na tržištu, no radi samog skoka u performansama mnogi su spremni platiti i premium. Glavne tehnologije koje su u ovoj generaciji uistinu došle do izražaja svakako su dodatne jezgre unutar čipa koje ubrzavaju Real-time Ray tracing funkcije u cilju povećavanja realizma unutar igara. Naravno, ove mogućnosti značajno usporavaju rad grafičke kartice, često smanjujući performanse i preko 50%. Zato Nvidia ima i drugi set jezgri, takozvane Tensor jezgre, čiji je cilj značajno ubrzavanje AI funkcija i računalnog učenja. Ove jezgre omogućuju rad druge značajne tehnologije pod nazivom DLSS. Tehnički, grafička kartica tako renderira sadržaj u nižoj rezoluciji zajedno s Ray tracing efektima s bržim performansama, a Tensor jezgre i AI sustav onda povećavaju renderiranu rezoluciju na onu željenu. Tako se performanse koje se gube s Ray tracing tehnologijom dobivaju natrag.
RTX 3090 flagship je kartica u ovoj generaciji te ima neke uistinu impresivne performanse. Jedna od glavnih svakako je potrošnja, s obzirom na to da je snaga kartice sada 350 W, a Nvidia preporučuje da se koristi napajanje od barem 750 W za cijeli sustav. Drugi bitan detalj je i implementacija HDMI 2.1 standarda, kojim se preko jednog kabela omogućuje igranje na 8K HDR rezoluciji ili pak 4K @ 120 Hz performansama.

Nvidia je za ovu karticu prešla i na novi, manji proizvodni proces te se sada proizvodi na Samsungovih 8 nm. Preporučena cijena joj iznosi 1.500 USD što ju čini uistinu karticom specijalno namijenjenoj entuzijastima koji, naravno, trebaju i najmodernije monitore kako bi ju mogli iskoristiti. Naravno, ideja je i da se njome služi više ljudi osim samo gamera te s čak 24 GB radne memorije donosi atraktivne performanse i onima koji se bave renderiranjem ili editiranjem videa, streamanjem i sličnim zadacima, kao i programima koji se mogu ubrzati pomoću AI implementacije u kartici. Nvidia je, s obzirom na potrošnju energije, razvila i novi konektor za ove kartice, a ovo je i prvi puta da se referentna kartica proširila i preko trećeg PCIe utora kako bi se mogla adekvatno hladiti.