Vidi broj 300 - razlike u hardveru nekad i sad - Računalni procesori nekad i sad

Procesori 2000. godine

Pogledajmo pobliže vječnu bitku Intela i AMD-a u borbi za svakog korisnika računala. 1994. – Godina kada se časopis VIDI počeo tiskati bila je vrlo značajna na području procesora. Na tržištu su se počeli pojavljivati prvi Pentium procesori s x86 arhitekturom od Intela. No, imali su vrlo visoku cijenu te se pokazali nepouzdanima u specifičnim situacijama. Prava borba vodila se još oko i486 procesora, koji su tada bili brži od prvih Pentium procesora. Intel je sudski onemogućio AMD-u da na tadašnje procesore, poput popularnih DX2 modela, stavlja njihov mikrokod te su se dalje proizvodili s vlastitim rješenjima. Novi modeli imaju N oznaku (No ICE), a jedan takav model i dalje se nalazi u VIDI redakciji. Bitno je istaknuti da je u ovo vrijeme AMD još mikroprocesore proizvodio u mainstream segmentu kao nešto jeftiniju zamjenu za Intelove procesore s višim radnim taktom i time nešto boljim performansama od originalnih Intelovih procesora. Ovi procesori imali su radni takt od 50 do 100 MHz te godine, a bili tiskani na 500 nm proizvodnom procesu.

AMD Athlon 1000

2000 – Ove godine vodila se velika bitka između Intela i AMD-a oko 1 GHz radnog takta i koji će proizvođač biti prvi s procesorom na tržištu. AMD je ovdje prvi predstavio nove procesore početkom ožujka i izjavio kako će se procesori uskoro naći na tržištu u računalima partnera. Par dana kasnije, Intel je izjavio kako su oni zapravo prvi na tržištu s 1 GHz procesorima, jer iako su zakasnili s najavom, njihovi novi procesori krenuli su s distribucijom par tjedana prije same najave. Tako da se sve svelo na par dana razlike u lansiranju, a s obzirom na to da su se oba procesora prodavala unutar OEM sustava poput DELL-a, sam datum lansiranja ovisio je i o lansiranju kompletnih sustava. AMD je 1 GHz postigao sa svojim Athlon 1000 procesorom, koji je koristio K7 arhitekturu te bio najbrži u seriji procesora koji su se prodavali te godine. Kada je izašao koštao je 1.299 USD, dok su kompletna računala prelazila 3.000 USD. Ovi čipovi tiskani su na 180 nm proizvodnom procesu sa 64 KB L1 + 512 KB L2 cache memorijom bez integrirane grafičke komponente.

Premium PC dolazio je još sa 128 MB RAM memorije te tvrdim diskom od 30 GB. Intel je 1 GHz postigao s Pentium III procesorom, koji je koristio Coppermine arhitekturu i bio je tiskan na 180 nm proizvodnom procesu. Dok su verzije sa sporijim radnim taktom često bile bez heatspreadera, Intel je na brže modele počeo stavljati heatspreader kako bi se osiguralo bolje prianjanje hladnjaka na sam čip. Napomenimo da su ovo bili 32-bitni procesori.

Procesori 2021. godine

Kako konkurenti stoje danas? AMD je dugo vremena oko svoje Bulldozer arhitekture počeo značajno kasniti za Intelom, a glavni razlog tome bilo je njihovo kockanje s drugačijim pristupom dizajnu procesora. Dok je Intel počeo implementaciju hyperthreadinga kako bi bolje iskoristio fizičke jezgre, AMD je išao s djelomičnom brute force taktikom. Čipovi su imali veći broj fizičkih jezgri (do 8), no kako bi mogli zauzdati temperature i biti cjenovno konkurentni, jezgre su bile podijeljene u 8 odvojenih integer jedinica, dok su se Floating Point operacije dijelile u samo četiri različite “jezgre”. Tako je procesor tehnički bio 8-jezgreni samo kod specifičnih instrukcija, za što je AMD bio i tužen. Intel je dugo nesmetano tako imao apsolutnu dominaciju sa svojim četverojezgrenim mainstream procesorima koji su imali do 8 threadova.

Ryzen 5950X

Danas je AMD sa sada već trećom iteracijom ZEN arhitekture usavršio svoj san o velikom broju jezgri. Također su preuzeli Multithreading pristup optimizaciji rada jezgri te svaki procesor ima dupli broj threadova naspram jezgri. No, ovdje se Intel i AMD razilaze te AMD procesor dijeli na manje čipove gdje svaki ima do osam fizičkih jezgri i glavni čip koji sadrži ostatak integriranih sustava. Tako se optimizira zagrijavanje procesora, same jezgre mogu se raditi na manjem proizvodnom procesu (7 nm), dok je ostatak sustava na jeftinijem i većem proizvodnom procesu. Dok se AMD s novim procesorima ne može mjeriti s Intelom po brzini jezgre, u mainstream procesor mogu nagurati do 16 fizičkih jezgri s 32 threada u slučaju Ryzen 9 5950X modela, što je daleko više od Intelove ponude. Njihovi procesori su, naravno, odlični i za gaming, no pogotovo sjaje jednom kada im možete iskoristiti sve jezgre, mahom u profesionalnim aplikacijama. Intel s druge strane i nakon dugog niza godina muku muči sa svojim zastarjelim proizvodnim procesom te i dalje mainstream čipove printa na 14 nm. No, rješenje je za sada našao u optimizacijama koje im omogućuju da svoje mainstream procesore iz tvornice šalju s radnim taktom koji bez problema dostiže 5,3 GHz ako ga naoružate optimalnim hladnjakom. Broj jezgri i oni su podigli na 8 fizičkih sa 16 threadova, jednom kada je AMD počeo gristi s performansama. Visok radni takt ima ogromne benefite kod aplikacija koje koriste mali broj jezgri, a poseban benefit može se dobiti u gamingu u obliku čistih fps performansi, kada ciljate na igranje s vrlo visokim fps-om (144+ fps) i FullHD rezolucijom. Naravno, iza sebe imaju i druge prednosti, poput naprednih instrukcija te integrirane grafike u svim rangovima mainstream ponude.