Vidi broj 300 - razlike u hardveru nekad i sad - Monitori nekad i sad

Monitori 2000. godine

Početak 2000-ih godina donio nam je prve cjenovno pristupačne LCD monitore dijagonala 15 i 17 inča. Tehnološki napredak i unaprjeđenja u procesu proizvodnje krajem 1999. godine i početkom 2000-ih omogućili su pojavu prvih LCD monitora prihvatljive cijene. Bio je to početak jedne nove ere na tržištu monitora, kao i početak kraja CRT monitora. Ključne prednosti LCD monitora bile su osjetno manje dimenzije i znatno manja potrošnja energije. Pad cijena LCD monitora učinio ih je iznimno popularnima u vrlo kratkom roku, pogotovo kada govorimo o poslovnom i korporativnom okruženju.

Tako je prodaja LCD monitora na tržištu već u sljedećih nekoliko godina premašila prodaju CRT monitora. Premda LCD tehnologija kao takva i nije bila nekakav posebna novost, primjena ove tehnologije u svijetu računalnih monitora te ponajviše prelazak s pasivnih na aktivne matrice uz TFT (Thin Film Transistor) tehnologiju omogućio nam je LCD monitore kakve danas poznajemo.
LCD monitori početkom 2000-ih godina bili su prije svega temeljeni na tehnologiji TN (Twisted Nematic) te su bili primarno dostupni u dijagonalama od 15,17 i 18 inča. Korišteni su formati ekrana 4:3 kod 15-inčnih, te 5:4 kod 17-inčnih i većih modela, uz standardne rezolucije od 1024x786 i 1280x1024 piksela. Ovi su monitori imali prilično skromne vrijednosti kontrasta 200-300:1 i svjetline 150-250 cd/m², mogli su barem u teoriji prikazati 16.7 milijuna boja, a jedan od problema bio je i poprilično loš vidljivi kut. Frekvencija osvježavanja slike iznosila im je 60 Hz, što je frekvencija koju i danas koristi velika većina LCD monitora. Većina modela je također još uvijek koristila analogne (VGA) videopriključke za spajanje s računalom, dok su tek neki modeli posjedovali posve digitalni DVI priključak.
Valja napomenuti kako LCD monitori u to vrijeme nisu bili pogodni za prikaz multimedijskih sadržaja i igara ponajprije zbog iznimno sporog odziva piksela, koji je stvarao osjetan ghosting efekt i zamućenje slike. Zbog ovog su razloga LCD monitori prvih generacija prije svega korišteni u poslovne svrhe.

Tržištem LCD monitora tada su dominirali proizvođači poput IBM-a, NEC-a ili ViewSonica. Sljedećih se godina, međutim, u cijelu priču uključuju i poznati elektronički giganti poput Samsunga, Sonya ili Philipsa. Nakon toga LCD monitori ubrzano su se razvijali, a njihove kompaktne dimenzije i manja potrošnja energije omogućili su pojavu monitora osjetno većih dijagonala koje su ubrzo uvelike premašile veličinu od 20 inča.

Monitori 2021. godine

Velike dijagonale, gomila piksela i visoke frekvencije osvježavanja odlike su modernih računalnih monitora. Danas tržištem monitora dominiraju uređaji velikih dijagonala, velike gustoće piksela po inču te, u konačnici, visokih frekvencija osvježavanja koje dosežu i do 300 Hz. Ključne prednosti LCD monitora, prije svega kompaktne dimenzije i manja potrošnja, iskorištene su za dizajniranje monitora velikih dijagonala do čak 40 inča, a dijagonale od 27 ili 32 inča postale su svojevrstan standard.
U proteklih dvadesetak godina također su se značajno izmijenili formati ekrana. Klasične 4:3 i 5:4 ubrzo su zamijenili širi 16:10 i 16:9 formati prikaza slike. Tržištem trenutno dominiraju 16:9 monitori, ali danas imamo i jednu posve novu kategoriju ultraširokih monitora velikih dijagonala s formatom slike 21:9. Ultraširoki modeli također često posjeduju zakrivljene ekrane, što je još jedna od važnih novosti.
Moderni LCD monitori također se ističu vrlo visokim rezolucijama, što omogućuje znatno kvalitetniji prikaz slike. Monitori rezolucije 4k (Ultra HD) danas su posve uobičajeni, a dostupni su i 5k ili čak 8k modeli. Što se tiče same tehnologije, moderni LCD monitori većinom se temelje na naprednijim IPS (In Plane Switching) i VA (Vertical Alignment) tehnologijama, dok se TN (Twisted Nematic) sve manje koristi. Tehnologije IPS i VA omogućuju, prije svega, daleko precizniji prikaz i vjernije boje, uz osjetno bolji kontrast i znatno bolji vidljivi kut. Jedina prednost TN monitora ostaje brži odziv piksela, koji kod najbržih danas dostupnih TN monitora iznosi manje od 1 ms.
Iako su najavljeni, monitori s naprednijom OLED (Organic Light-emitting Diode) tehnologijom još uvijek nisu dostupni na tržištu, barem kada govorimo o OLED monitorima prihvatljive cijene.

Moderni LCD monitori ponajprije namijenjeni gamerima donose i vrlo važne VRR tehnologije (AMD FreeSync/ Nvidia G-Sync) koje omogućuju sinkronizaciju broja sličica u sekundi koje prikazuje grafička kartica s frekvencijom osvježavanja monitora, a na ovaj način se sprečava „pucanje“ slike i „istrzanost“ prikaza.
Današnji gaming monitori posjeduju i iznimno visoke frekvencije osvježavanja. Monitori s brzinom osvježavanja od 144 Hz postaju svojevrsni standard, a mogu se pronaći i monitori s frekvencijom osvježavanja od 240 ili čak 300 Hz. Kako bi se osigurala odgovarajuća propusnost potrebna za korištenje visokih rezolucija u kombinaciji s visokim frekvencijama, moderni monitori koriste napredna video sučelja poput HDMI-a 2.1 ili DisplayPorta.