Optimizacije kod plavih, inovacije kod crvenih
Najnovije tehnologije serije procesora, pa tako i cijelog čipseta, rezervirane su za high-end segment. Jednom kada se malo spustite te počnete gledati cijenu, ekstra funkcije se brzo smanjuju. No, s druge strane prosječan korisnik većinu funkcija računala nikada neće niti koristiti.
Kako smo već spomenuli, imamo dva builda: AMD te Intel. Zapravo, većina komponenti se ponavlja u oba kako bi se smanjio utjecaj na konačan rezultat. Jedine komponente koje mijenjamo su sam procesor, kao i matična ploča.
S AMD strane imamo najnoviji mid-range procesor, Ryzen 5 3600. Uparili smo ga s B450 pločom prošle generacije koja je kompatibilna s procesorom, premda su neke funkcije zaključane. Razlog tome je što je AMD prvo izbacio high-end procesore i matične serije 500 koji su cjenovno restriktivni za naš build.
B450 ploča je mainstream rješenje koje će podržati sve što prosječan korisnik treba, osim overclockanja. Iako je omogućeno, ne savjetuje se radi nedostatka hladnjaka na ploči. To ide u korak usporedbi s Intelovim buildom.
Kako se radi o procesoru i5 9500F kojega nije moguće overclockati, stavili smo ga u B360 ploču, također mainstream ponudu ali za Intel procesore. Ova ploča također ne dopušta overclockanje pa je idealan partner ovom procesoru po vrlo prihvatljivoj cijeni.
Već smo spomenuli kako Intel ima problema s proizvodnjom dovoljnog broja procesora. Odlučili su se ponuditi i procesore s greškama na komponenti integrirane kartice, no ona je onemogućena na takvim verzijama. Tako dobivamo procesor poput našega sa “F” oznakom. Oni nemaju aktivan video izlaz, te ćete morati imati odvojenu grafičku karticu za rad računala.
Što Intel nudi
Krenimo tako od Intelove kombinacije. Već spomenuti procesor Core i5-9500 pravi je mainstream primjerak, idealan za dugoročne performanse vašeg računala. Teško koji zadatak će ga uistinu opteretiti, a svakodnevne radnje po operacijskom sustavu i tijekom surfanja internetom su gotovo trenutačno odrađene.
To možemo zahvaliti Intelovoj Turbo Boost tehnologiji koja performanse jedne jezgre diže, u ovom slučaju, sve do 4,3 GHz. Bitno je znati kako frekvencija rada procesora neće biti uvijek jednaka, te ovisi o pojedinom zadatku, kao i broju jezgra koje ga obavljaju.
Korištenjem više jezgri smanjuje se frekvencija kako bi se potrošnja energije, kao i zagrijavanje procesora držali pod kontrolom. Korištenjem aftermarket hladnjaka moguće je spustiti radnu temperaturu procesora i time malo podići prosječne performanse, no za naš slučaj dobiveni benefiti ne opravdavaju dodatnu cijenu hladnjaka.
Hladnjak koji dobivate sa samim procesorom dovoljan je za svakodnevan rad, no kako bi održao radnu temperaturu ipak će čujno raditi. Zato se i kod ovakvih procesora kupci odluče za tiše aftermarket opcije koji bolje hlade procesore. Kako smo spomenuli, procesor ima specifikaciju od 65 W termalne snage.
Intel to stanje mjeri pri radu procesora na osnovnoj brzini, što je u ovom slučaju 3 GHz. Vaš procesor s druge strane gotovo nikada neće raditi tako sporo što cijelu računicu čini gotovo pa besmislenom. Ako se odlučite na aftermarket hladnjak, idealni bi bili oni u cjenovnom rangu od oko 300 kuna. Dobra ideja je pogledati i C tip hladnjaka koji istovremeno pušu i preko matične ploče, hladeći komponente na njoj.
Riječ je o već poznatoj arhitekturi Coffee Lake procesora, jednakoj kao i u 8000 seriji Core procesora. U ovom slučaju radi se o Coffee Lake Refresh arhitekturi, koja je ostala jednaka u low i mid-range segmentu te s te strane nema nikakvih značajnih razlika između serije 8000 i 9000. Jedini benefit kod uzimanja novijeg procesora je veći maksimalan boost clock od 4,3 GHz, gdje prošla generacija ovog i5 procesora postiže do 4,1 Ghz.
No, Coffee Lake je u originalu donio značajne novosti, a to je implementacija šest fizičkih jezgri u i5 segmentu procesora. Dok su komplicirani zadaci poput renderiranja čvrsto limitirani ukupnim performansama, veći broj jezgri će biti odličan za prosječnog korisnika koji često koristi više jednostavnih programa poput Chromea, a da pritom koristi jedan zahtjevan poput, naravno, igranja igrica.
Intel je već dugo na glasu kao neupitan odabir kod gaming buildova radi brzih jezgara te u našem buildu neće predstavljati bottleneck. Također se, na temelju prijašnjih iskustava, osiguravamo za priliku barem jedne nadogradnje grafičke kartice sljedeće generacije u mid-range segmentu.
Ovaj procesor će tako moći pokretati računalo veći broj godina bez potrebe za njegovom nadogradnjom. Intel procesori također imaju odlične brzine dohvaćanja potrebnih podataka unatoč relativno malenoj Cache memoriji procesora te će zato zahtjevne aplikacije, poput onih za obradu slika i videa brzo raditi bez čekanja između naredbi.
Uz procesor dolazi i čipset, točnije matična ploča. Intel ima više verzija za biranje, a savjetujemo da vidite koje sve prednosti donose s obzirom na cijenu i vaše potrebe. Aktualna je serija 300 Intelovih čipseta, a najbolji su oni sa Z oznakom. Točnije, ove ploče namijenjene su specifično za jače procesore koje je moguće overclockati.
Bitno je primijetiti pasivne hladnjake na matičnoj ploči oko procesora, te shvatiti kako oni nisu samo za ukras u većini slučajeva. Naime, ispod njih se nalaze kontroleri napona za različite dijelove sustava koji se naravno griju što je više energije potrebno sustavu. Bez adekvatnog hlađenja životni vijek im može biti značajno skraćen, a moguće je i pregaranje.
Ako matična ploča nema pasivnih hladnjaka, nije namijenjena za jače procesore, no neće biti problema kod standardnog rada, to jest ako ne petljate po postavkama rada. Nakon Z serije ploča slijedi H370 serija koja zadržava većinu specifikacija Z verzije, no onemogućeno je overclockanje procesora, pa su ove ploče idealne za snažne procesore bez K nastavka, ili u slučaju da vam je potrebno recimo više NVMe diskova ili brzih USB portova.
Većina korisnika gledat će upravo ovu seriju ploča jer se proizvođači fokusiraju na mlade buildere sa svojim “Gaming” brendovima i velikom količinom LED-ica koje, kako smo naveli, na žalost ne povećavaju performanse sustava.
Prema našem mišljenju, prosječan korisnik treba jedan dobar SSD za operacijski sustav te aktualne igre, jedan klasičan disk za pohranu podataka te će imati jednu grafičku karticu s maksimalno još jednom PCIe karticom, najčešće za WiFi. Naravno, moguće je i kupiti kartice s ugrađenom WiFi karticom.
Također, u 99% slučajeva, USB 3.1 Gen1 ili kako to danas mladi zovu, USB 3.2 Gen1 ima i više nego dovoljno brzine za sve vrste dodatnog hardvera. Tako dolazimo do zaključka kako je prosječnom gameru i više nego dovoljna standardna B360 ploča.
Ako B360 čipset usporedite s onim boljima, razlike koje postoje među njima prosječan korisnik neće niti iskoristiti. Limitirani ste na jedan NVMe SSD, dok su ostali standardni SATA III portovi, što će s obzirom na cijenu našeg builda biti i više nego dovoljno.
B360 ploča koju smo odabrali možda nema ugrađene LED-ice na ključnim mjestima, no kada je vrijeme za gaming ili čak profesionalne zadatke, performanse procesora koji smo odabrali će biti sasvim adekvatne. Primijetite kako ploča ima limitirano pasivno hlađenje na komponentama oko procesora.
Hladnjak koji dobivate s Intelovim procesorom dizajniran je da zrak puše oko sebe i time hladi i komponente na ploči. U slučaju da se odlučite na neko aftermarket rješenje hladnjaka za procesor, svakako pogledajte hladnjake u C dizajnu koji zrak i dalje pušu prema komponentama matične ploče kako bi ju mogli nastaviti hladiti, premda to nije uvjet.
Ove ploče također imaju i limitiranu podršku brzih RAM keksi, no Intelovi procesori dobivaju vrlo limitirane benefite kod RAM-a bržeg od službeno podržanih brzina.
AMD ima impresivnu podršku starijih ploča
Za razliku od Intelove ponude koja je više-manje ista od kraja 2017., AMD je nedavno izbacio poprilično poboljšanu ZEN2 arhitekturu s novom linijom impresivnih procesora, kao i potpuno novim X570 čipsetom koji donosi brojne pogodnosti i tehnologije. No, sve to dolazi i po vrlo oštroj cijeni s obzirom na to da su prvi na tržištu, primjerice sa PCIe 4.0 standardom.
Novi procesori serije 3000 sa ZEN2 arhitekturom imaju brojna poboljšanja, no dvije stvari su bitne za nas. Prvo, zahvaljujući novom 7 nm proizvodnom procesu na kojem su ovi procesori otisnuti, AMD je uspio izvući bolje frekvencije za jednaku potrošnju energije. Iako primjerice za naš procesor TDP iznosi 65 W, sam procesor može “povući” značajno više snage ovisno o radnom zadatku.
Također, TDP koji AMD citira ima različitu računicu od TDP-a Intela pa uopće nisu usporedivi, čineći tu informaciju praktički nebitnom.
Drugi detalj je bio jasan nedostatak prijašnjih procesora u slabijoj kontroli prijenosa podataka iz memorije do procesora. Kao rješenje toga, AMD-ovi novi procesori imaju ogromne Cache memorije, a to je i jedan od glavnih razloga impresivnijih performansi od prijašnje generacije.
Naravno, tu su i brojna druga poboljšanja, no prosječnom korisniku neće puno značiti. Imajte na umu kako AMD nije bio pod napadom RansomWare virusa poput Intela zahvaljujući drugačijoj infrastrukturi, a rezultat toga je veće korištenje Multithreadinga, od kojeg Intel gotovo pa odustaje, po našem mišljenju primarno iz sigurnosnih razloga.
Procesor koji smo odabrali je trenutno najslabiji u ponudi od AMD-a, a to je Ryzen 5 3600. Nije se puno toga promijenilo u AMD-ovoj filozofiji te se ovaj procesor lagano može ovarclockati, čak i na slabijim matičnim pločama. No, s obzirom na limitirane mogućnosti koliko odabrane matične ploče, toliko i standardnog hladnjaka koji dolazi s procesorom, overclockanje se ne savjetuje.
Ta činjenica još je izraženija kod toga da performanse overclockanog ZEN2 čipa i nisu toliko impresivne ako testirani program ne koristi 100% jezgri. Naime, boost novih procesora doseže gornje frekvencijske mogućnosti ovih čipova te overclockanjem nećete dobiti puno impresivnije rezultate kada radi manji broj jezgri, dok će potrošnja i zagrijavanje skočiti u nebo.
Tako možemo lagano savjetovati da za prosječnog gaming korisnika overclockanje apsolutno nema smisla.
AMD-ov procesor kao i Intel ima šest fizičkih jezgri, no oni su ostavili upaljen Multithreading koji daje dodatne performanse procesoru pri korištenju većeg broja threadova, kao i kada imate pokrenut veći broj aplikacija, pa će korisnici koji uz igru vrte i druge aplikacije imati i više nego dovoljno snage.
Kako smo spomenuli, novi procesori došli su s novim čipsetom, serijom X500. Donose impresivne tehnologije, od kojih je najznačajniji PCIe 4.0 standard. Brzine SSD diskova dosežu nevjerojatne performanse, no sve to dolazi naravno s pripadajućom cijenom, a AMD nije izbacio jeftinije verzije novih čipseta.
Srećom, starije ploče podržavaju nove čipove, no savjetujemo da ne gledate ništa prije serije 400 čipseta radi povećanih potreba procesora za energijom koje starije ploče možda ne bi mogle konstantno pružiti, da ne pričamo o limitiranoj podršci novijih mogućnosti procesora.
Tako smo se odlučili za B450 čipset prošle generacije, koji sada tvornički već dolazi s podrškom novih procesora 3000 serije te je instalacija prošla bez ikakvih muka. Iako PCIe 4.0 standard nedostaje, on ionako neće biti značajnije iskoristiv u narednih nekoliko godina, primarno radi cijena komponenti.
B450 standardna je ploča za svakog prosječnog gamera, a zahvaljujući nedostatku LED rasvjete, može se dobro proći i cjenovno. Razlika između ove i boljih čipseta leži primarno u dostavi energije samom procesoru gdje kod ove ploče nije preporučeno overclockati procesor.
Ostale značajke su primjerice podrška za samo jednu grafičku karticu što je i standard već godinama kako SLI/CrossFire nikada zapravo nije riješio brojen probleme performansi. Druga značajnija komponenta je podrška manjeg broja diskova kao i USB 4.2 utora, no i s ovakvom pločom teško će ih jedan korisnik za prosječno vrijeme trajanja ovakvog builda ikada sve popuniti.
Tako imamo zapravo dva veoma slična builda, oba direktno ciljaju prosječnog korisnika koji se ekskluzivno fokusira na performanse te mu nisu potrebne dodatne mogućnosti poput spomenutih ekstra utora. Uzimamo ove komponente znajući da za vrijeme njihova životnog vijeka nećemo kopati po opcijama i izvlačiti ekstra performanse, već se fokusirati na ono bitno, a to je, dakako, gaming.
