Ryzen je na tržište došao u svojem trećem izdanju s vrlo impresivnim procesorima čije su specifikacije sve bolje. Istina, imaju još puno prostora gdje se trebaju poboljšati, no prosječni korisnik ima ozbiljnu dilemu kada je u pitanju odabir procesora.
Ni Intel ne spava. Iako imaju ogromnih problema s proizvodnjom, glavni je taj što ne mogu proizvesti toliko procesora koliko ih ljudi žele, što je u neku ruku i te kako dobar problem za svaku kompaniju. Serija 9000 Intelovih procesora ne zamara se toliko mid-range ponudom, već donosi novosti u višim cjenovnim rangovima gdje i7 procesori sada imaju samo fizičke jezgre, no njih je sada osam.
Time rješavaju problem RansomWare softvera koji ih je mučio, istovremeno povećavajući performanse kako bi se bolje suprotstavili AMD-ovoj navali.
Tehnologije i arhitektura poprilično se razlikuju između ova dva proizvođača, a sve se svodi na konačan rezultat u performansama. Naša ideja bila je složiti što snažniji PC po cijeni od 5555 kuna sa AMD i Intel komponentama, dok je ostatak hardvera jednak.
Stalno se govori kako je Intel bolji u nekim zadacima, dok AMD pobjeđuje u drugima, pa ćemo sami isprobati o čemu je riječ. Imajmo na umu da je u trenutku pisanja Ryzen 5 3600 bio ujedno i najslabiji ZEN2 procesor od AMD-a te smo ga suprotstavili Intelovu procesoru i5-9500 slične cijene.
Oba imaju TDP od 65W (o tome više kasnije), a premda se AMD tehnički može overclockati, s obzirom na korištene matične ploče, to nije preporučeno. Stoga su procesori testirani na standardnim postavkama.
Naravno, oba builda su i tematski obojana kako ne bi bilo zabune, iako optimizacija komponenti rezultira manjkom RGB rasvjete koja je često nešto skuplja te, nismo ni mi mogli vjerovati, ne doprinosi performansama samog računala.
Optimizacije kod plavih, inovacije kod crvenih
Najnovije tehnologije serije procesora, pa tako i cijelog čipseta, rezervirane su za high-end segment. Jednom kada se malo spustite te počnete gledati cijenu, ekstra funkcije se brzo smanjuju. No, s druge strane prosječan korisnik većinu funkcija računala nikada neće niti koristiti.
Kako smo već spomenuli, imamo dva builda: AMD te Intel. Zapravo, većina komponenti se ponavlja u oba kako bi se smanjio utjecaj na konačan rezultat. Jedine komponente koje mijenjamo su sam procesor, kao i matična ploča.
S AMD strane imamo najnoviji mid-range procesor, Ryzen 5 3600. Uparili smo ga s B450 pločom prošle generacije koja je kompatibilna s procesorom, premda su neke funkcije zaključane. Razlog tome je što je AMD prvo izbacio high-end procesore i matične serije 500 koji su cjenovno restriktivni za naš build.
B450 ploča je mainstream rješenje koje će podržati sve što prosječan korisnik treba, osim overclockanja. Iako je omogućeno, ne savjetuje se radi nedostatka hladnjaka na ploči. To ide u korak usporedbi s Intelovim buildom.
Kako se radi o procesoru i5 9500F kojega nije moguće overclockati, stavili smo ga u B360 ploču, također mainstream ponudu ali za Intel procesore. Ova ploča također ne dopušta overclockanje pa je idealan partner ovom procesoru po vrlo prihvatljivoj cijeni.
Već smo spomenuli kako Intel ima problema s proizvodnjom dovoljnog broja procesora. Odlučili su se ponuditi i procesore s greškama na komponenti integrirane kartice, no ona je onemogućena na takvim verzijama. Tako dobivamo procesor poput našega sa “F” oznakom. Oni nemaju aktivan video izlaz, te ćete morati imati odvojenu grafičku karticu za rad računala.
Što Intel nudi
Krenimo tako od Intelove kombinacije. Već spomenuti procesor Core i5-9500 pravi je mainstream primjerak, idealan za dugoročne performanse vašeg računala. Teško koji zadatak će ga uistinu opteretiti, a svakodnevne radnje po operacijskom sustavu i tijekom surfanja internetom su gotovo trenutačno odrađene.
To možemo zahvaliti Intelovoj Turbo Boost tehnologiji koja performanse jedne jezgre diže, u ovom slučaju, sve do 4,3 GHz. Bitno je znati kako frekvencija rada procesora neće biti uvijek jednaka, te ovisi o pojedinom zadatku, kao i broju jezgra koje ga obavljaju.
Korištenjem više jezgri smanjuje se frekvencija kako bi se potrošnja energije, kao i zagrijavanje procesora držali pod kontrolom. Korištenjem aftermarket hladnjaka moguće je spustiti radnu temperaturu procesora i time malo podići prosječne performanse, no za naš slučaj dobiveni benefiti ne opravdavaju dodatnu cijenu hladnjaka.
Hladnjak koji dobivate sa samim procesorom dovoljan je za svakodnevan rad, no kako bi održao radnu temperaturu ipak će čujno raditi. Zato se i kod ovakvih procesora kupci odluče za tiše aftermarket opcije koji bolje hlade procesore. Kako smo spomenuli, procesor ima specifikaciju od 65 W termalne snage.
Intel to stanje mjeri pri radu procesora na osnovnoj brzini, što je u ovom slučaju 3 GHz. Vaš procesor s druge strane gotovo nikada neće raditi tako sporo što cijelu računicu čini gotovo pa besmislenom. Ako se odlučite na aftermarket hladnjak, idealni bi bili oni u cjenovnom rangu od oko 300 kuna. Dobra ideja je pogledati i C tip hladnjaka koji istovremeno pušu i preko matične ploče, hladeći komponente na njoj.
Riječ je o već poznatoj arhitekturi Coffee Lake procesora, jednakoj kao i u 8000 seriji Core procesora. U ovom slučaju radi se o Coffee Lake Refresh arhitekturi, koja je ostala jednaka u low i mid-range segmentu te s te strane nema nikakvih značajnih razlika između serije 8000 i 9000. Jedini benefit kod uzimanja novijeg procesora je veći maksimalan boost clock od 4,3 GHz, gdje prošla generacija ovog i5 procesora postiže do 4,1 Ghz.
No, Coffee Lake je u originalu donio značajne novosti, a to je implementacija šest fizičkih jezgri u i5 segmentu procesora. Dok su komplicirani zadaci poput renderiranja čvrsto limitirani ukupnim performansama, veći broj jezgri će biti odličan za prosječnog korisnika koji često koristi više jednostavnih programa poput Chromea, a da pritom koristi jedan zahtjevan poput, naravno, igranja igrica.
Intel je već dugo na glasu kao neupitan odabir kod gaming buildova radi brzih jezgara te u našem buildu neće predstavljati bottleneck. Također se, na temelju prijašnjih iskustava, osiguravamo za priliku barem jedne nadogradnje grafičke kartice sljedeće generacije u mid-range segmentu.
Ovaj procesor će tako moći pokretati računalo veći broj godina bez potrebe za njegovom nadogradnjom. Intel procesori također imaju odlične brzine dohvaćanja potrebnih podataka unatoč relativno malenoj Cache memoriji procesora te će zato zahtjevne aplikacije, poput onih za obradu slika i videa brzo raditi bez čekanja između naredbi.
Uz procesor dolazi i čipset, točnije matična ploča. Intel ima više verzija za biranje, a savjetujemo da vidite koje sve prednosti donose s obzirom na cijenu i vaše potrebe. Aktualna je serija 300 Intelovih čipseta, a najbolji su oni sa Z oznakom. Točnije, ove ploče namijenjene su specifično za jače procesore koje je moguće overclockati.
Bitno je primijetiti pasivne hladnjake na matičnoj ploči oko procesora, te shvatiti kako oni nisu samo za ukras u većini slučajeva. Naime, ispod njih se nalaze kontroleri napona za različite dijelove sustava koji se naravno griju što je više energije potrebno sustavu. Bez adekvatnog hlađenja životni vijek im može biti značajno skraćen, a moguće je i pregaranje.
Ako matična ploča nema pasivnih hladnjaka, nije namijenjena za jače procesore, no neće biti problema kod standardnog rada, to jest ako ne petljate po postavkama rada. Nakon Z serije ploča slijedi H370 serija koja zadržava većinu specifikacija Z verzije, no onemogućeno je overclockanje procesora, pa su ove ploče idealne za snažne procesore bez K nastavka, ili u slučaju da vam je potrebno recimo više NVMe diskova ili brzih USB portova.
Većina korisnika gledat će upravo ovu seriju ploča jer se proizvođači fokusiraju na mlade buildere sa svojim “Gaming” brendovima i velikom količinom LED-ica koje, kako smo naveli, na žalost ne povećavaju performanse sustava.
Prema našem mišljenju, prosječan korisnik treba jedan dobar SSD za operacijski sustav te aktualne igre, jedan klasičan disk za pohranu podataka te će imati jednu grafičku karticu s maksimalno još jednom PCIe karticom, najčešće za WiFi. Naravno, moguće je i kupiti kartice s ugrađenom WiFi karticom.
Također, u 99% slučajeva, USB 3.1 Gen1 ili kako to danas mladi zovu, USB 3.2 Gen1 ima i više nego dovoljno brzine za sve vrste dodatnog hardvera. Tako dolazimo do zaključka kako je prosječnom gameru i više nego dovoljna standardna B360 ploča.
Ako B360 čipset usporedite s onim boljima, razlike koje postoje među njima prosječan korisnik neće niti iskoristiti. Limitirani ste na jedan NVMe SSD, dok su ostali standardni SATA III portovi, što će s obzirom na cijenu našeg builda biti i više nego dovoljno.
B360 ploča koju smo odabrali možda nema ugrađene LED-ice na ključnim mjestima, no kada je vrijeme za gaming ili čak profesionalne zadatke, performanse procesora koji smo odabrali će biti sasvim adekvatne. Primijetite kako ploča ima limitirano pasivno hlađenje na komponentama oko procesora.
Hladnjak koji dobivate s Intelovim procesorom dizajniran je da zrak puše oko sebe i time hladi i komponente na ploči. U slučaju da se odlučite na neko aftermarket rješenje hladnjaka za procesor, svakako pogledajte hladnjake u C dizajnu koji zrak i dalje pušu prema komponentama matične ploče kako bi ju mogli nastaviti hladiti, premda to nije uvjet.
Ove ploče također imaju i limitiranu podršku brzih RAM keksi, no Intelovi procesori dobivaju vrlo limitirane benefite kod RAM-a bržeg od službeno podržanih brzina.
AMD ima impresivnu podršku starijih ploča
Za razliku od Intelove ponude koja je više-manje ista od kraja 2017., AMD je nedavno izbacio poprilično poboljšanu ZEN2 arhitekturu s novom linijom impresivnih procesora, kao i potpuno novim X570 čipsetom koji donosi brojne pogodnosti i tehnologije. No, sve to dolazi i po vrlo oštroj cijeni s obzirom na to da su prvi na tržištu, primjerice sa PCIe 4.0 standardom.
Novi procesori serije 3000 sa ZEN2 arhitekturom imaju brojna poboljšanja, no dvije stvari su bitne za nas. Prvo, zahvaljujući novom 7 nm proizvodnom procesu na kojem su ovi procesori otisnuti, AMD je uspio izvući bolje frekvencije za jednaku potrošnju energije. Iako primjerice za naš procesor TDP iznosi 65 W, sam procesor može “povući” značajno više snage ovisno o radnom zadatku.
Također, TDP koji AMD citira ima različitu računicu od TDP-a Intela pa uopće nisu usporedivi, čineći tu informaciju praktički nebitnom.
Drugi detalj je bio jasan nedostatak prijašnjih procesora u slabijoj kontroli prijenosa podataka iz memorije do procesora. Kao rješenje toga, AMD-ovi novi procesori imaju ogromne Cache memorije, a to je i jedan od glavnih razloga impresivnijih performansi od prijašnje generacije.
Naravno, tu su i brojna druga poboljšanja, no prosječnom korisniku neće puno značiti. Imajte na umu kako AMD nije bio pod napadom RansomWare virusa poput Intela zahvaljujući drugačijoj infrastrukturi, a rezultat toga je veće korištenje Multithreadinga, od kojeg Intel gotovo pa odustaje, po našem mišljenju primarno iz sigurnosnih razloga.
Procesor koji smo odabrali je trenutno najslabiji u ponudi od AMD-a, a to je Ryzen 5 3600. Nije se puno toga promijenilo u AMD-ovoj filozofiji te se ovaj procesor lagano može ovarclockati, čak i na slabijim matičnim pločama. No, s obzirom na limitirane mogućnosti koliko odabrane matične ploče, toliko i standardnog hladnjaka koji dolazi s procesorom, overclockanje se ne savjetuje.
Ta činjenica još je izraženija kod toga da performanse overclockanog ZEN2 čipa i nisu toliko impresivne ako testirani program ne koristi 100% jezgri. Naime, boost novih procesora doseže gornje frekvencijske mogućnosti ovih čipova te overclockanjem nećete dobiti puno impresivnije rezultate kada radi manji broj jezgri, dok će potrošnja i zagrijavanje skočiti u nebo.
Tako možemo lagano savjetovati da za prosječnog gaming korisnika overclockanje apsolutno nema smisla.
AMD-ov procesor kao i Intel ima šest fizičkih jezgri, no oni su ostavili upaljen Multithreading koji daje dodatne performanse procesoru pri korištenju većeg broja threadova, kao i kada imate pokrenut veći broj aplikacija, pa će korisnici koji uz igru vrte i druge aplikacije imati i više nego dovoljno snage.
Kako smo spomenuli, novi procesori došli su s novim čipsetom, serijom X500. Donose impresivne tehnologije, od kojih je najznačajniji PCIe 4.0 standard. Brzine SSD diskova dosežu nevjerojatne performanse, no sve to dolazi naravno s pripadajućom cijenom, a AMD nije izbacio jeftinije verzije novih čipseta.
Srećom, starije ploče podržavaju nove čipove, no savjetujemo da ne gledate ništa prije serije 400 čipseta radi povećanih potreba procesora za energijom koje starije ploče možda ne bi mogle konstantno pružiti, da ne pričamo o limitiranoj podršci novijih mogućnosti procesora.
Tako smo se odlučili za B450 čipset prošle generacije, koji sada tvornički već dolazi s podrškom novih procesora 3000 serije te je instalacija prošla bez ikakvih muka. Iako PCIe 4.0 standard nedostaje, on ionako neće biti značajnije iskoristiv u narednih nekoliko godina, primarno radi cijena komponenti.
B450 standardna je ploča za svakog prosječnog gamera, a zahvaljujući nedostatku LED rasvjete, može se dobro proći i cjenovno. Razlika između ove i boljih čipseta leži primarno u dostavi energije samom procesoru gdje kod ove ploče nije preporučeno overclockati procesor.
Ostale značajke su primjerice podrška za samo jednu grafičku karticu što je i standard već godinama kako SLI/CrossFire nikada zapravo nije riješio brojen probleme performansi. Druga značajnija komponenta je podrška manjeg broja diskova kao i USB 4.2 utora, no i s ovakvom pločom teško će ih jedan korisnik za prosječno vrijeme trajanja ovakvog builda ikada sve popuniti.
Tako imamo zapravo dva veoma slična builda, oba direktno ciljaju prosječnog korisnika koji se ekskluzivno fokusira na performanse te mu nisu potrebne dodatne mogućnosti poput spomenutih ekstra utora. Uzimamo ove komponente znajući da za vrijeme njihova životnog vijeka nećemo kopati po opcijama i izvlačiti ekstra performanse, već se fokusirati na ono bitno, a to je, dakako, gaming.
Gdje uštedjeti, a što prioritizirati
Slagati build pod određenim cjenovnim limitom nekima od nas prava je uživancija, no teško je biti zadovoljan jednom kada vidite da za “samo” par stotina kuna možete imati pokoju bolju komponentu. Zato je po našem mišljenju idealno imati lagano fleksibilan budžet i volju da se posjeti više dućana.
Kućište: Fractal Design Focus G
Izbor kućišta stvar je osobnog ukusa, no na umu bismo ipak trebali imati i funkciju hlađenja koje kućište nudi. Par je bitnih detalja o kojima treba voditi računa pri izboru, a to je naravno kvaliteta materijala, prostor za provođenje kablova, prednji gumbi i utori, mogućnost instalacije hardvera poput diskova, itd.
No, iznad svega dolazi hlađenje samog sustava. Fractal Design Focus G nudi atraktivan izgled zajedno sa dva solidna ventilatora koja izbacuju potrebu za izravnom investicijom dodatnih ventilatora. Kućište ima veliki prednji panel koji propušta svjež zrak ventilatorima unutra.
Oba su smještena sprijeda kao usisni, te smo ih tako i ostavili za naše testiranje. Jedan možete staviti straga, no tada će više prašine biti uvučeno u samo kućište. Idealno bi bilo kupiti treći ventilator za izbacivanje toplog zraka, a tako stvarate i idealan pozitivan pritisak u kućištu kako prašina ne bi ulazila nigdje osim sprijeda, kroz filter.
Instalacija komponenti je jednostavna, a straga ima dovoljno prostora za cable management. Također dolazi u više boja kako bi odgovaralo vašem ukusu.
Matična ploča:
INTEL: ASUS Prime B360-Plus – Iako se ne radi o premium ploči, ovaj primjerak nudi ama baš sve što prosječan korisnik treba. Tu su dva utora za NVMe SSD diskove, no vodite računa o brzinama koje mogu postići jer nisu jednaki. Uz to dobivate i šest standardnih SATA III utora pa vam neće ponestati prostora, a dobivate odličan miks brzih diskova za aktivne programe i OS te sporije diskove za pohranu.
Izlazi straga uključuju tri brzine USB standarda, a koristit ćemo najnoviji: Imamo četiri USB 2.0 utora, dva USB 3.2 Gen1 utora te dva 3.2 Gen 2 utora. Tu je i zdrav miks PCIe utora za vašu grafičku karticu, kao i WiFi karticu, ako se spajate bežično.
AMD: ASUS Prime B450M-A - matična ploča prošle generacije dolazi s najnovijim BIOS-om te je spremna za instalaciju novih Ryzen 3000 procesora, kako je i istaknuto stickerom na kutiji. U suštini je vrlo slična Intelovom rješenju, s jednom ogromnom razlikom: ova ploča ima Aura Sync headere na vrhu što znači da su podržane RGB trake.
No, zato straga ima dva manje USB 2.0 porta dok zadržava 4x USB 3.2 Gen1 izlaza kao i 2x USB 3.2 Gen2 izlaza. Riječ je o manjoj ploči pa dobivate 1 PCIe utor za grafičku i dva PCIe 2.0 x1 utora za eventualnu mrežnu karticu. Na ploči naravno dobivate i jedan NVMe SSD x4 utor.
Procesor:
INTEL: Core i5-9500F - Savršen mid-range primjerak u Intelovoj ponudi koji vam nudi solidan broj jezgri s vrlo pristojnim boost performansama. Šest jezgri bit će dovoljno za igranje u dobrom broju narednih godina, a istovremeno možete pokretati i druge programe bez gubitka performansi.
Dolazi sa vlastitim hladnjakom koji je dovoljan, iako malo bučan pri radu. F nastavak označava da mu nedostaje funkcionalna grafička komponenta pa za njegov rad morate imati i grafičku karticu.
AMD: Ryzen 5 3600 – Novi primjerak ZEN2 arhitekture na scenu izlazi kao i kod Intela sa šest fizičkih jezgri. No, AMD kupce časti i sa multithreading tehnologijom što znači obrada do 12 istovremenih threadova.
Naravno nije jak kao pravi 12 jezgreni procesor, no ako obavljate zadatke kojima je potrebna velika procesorska snaga i koji mogu uprijeti ovaj procesor, brzo ćete shvatiti da mu nema ravnog po toj cijeni.
RAM: 1 x 16 GB HyperX Fury
Standardan primjerak RAM memorije brzine 2666 MHz ostavlja mjesta za buduće nadogradnje te nema utjecaja na gaming s pogleda single- ili dual-channel postavki. Nizak profil i tamna boja uklopit će se u svaki build bez previše isticanja.
Naglašavamo kako je danas 16 GB minimum za novo računalo, a AMD dobiva veće benefite od brže memorije nego Intel, no 2666 MHz je solidan standard za oba procesora. Naravno, tržište je bogato memorijom i uvijek je moguće uzeti primjerice 2 x 8 GB za dual channel performanse kod profesionalnih zadataka, ili pak neku RGB verziju da buildu dodate novi dah života.
Grafička kartica: RX 570 Phantom Gaming
Fascinira činjenica kako se radi o kartici iz 2017. koja je praktički prepakirana kartica iz 2016. godine. Možda biste pomislili da je Nvidija napravila najnoviju Turing GTX 1650 karticu za istu cijenu i s boljim performansama, ali biste se prevarili.
Za ove novce i dalje nema bolje kartice na tržištu. Bez problema će vrtjeti naslove na 1080p kao i 1440p, no novi brzi refresh rate monitori su ipak izvan njenih mogućnosti. Točnije, morat ćete žrtvovati nešto grafičke kvalitete kako bi se podigao fps. AMD je počeo izbacivati i slabije kartice u svojoj RX 5000 seriji, no trebat će još vremena dok ne dođu do 5300 modela o kojem se već šuška.
Napajanje: ThermalTake LitePower RGB
Implementacijom ovog napajanja ne možete reći da build nema niti jednu RGB komponentu. Thermaltake se ubacio u biznis RGB napajanja, te nude sve od budget modela pa do premium ponude. Kako se ipak radi o povoljnijem napajanju, ono nije modularno te dapače ima šarene žice iz starih dana.
Srećom ima dovoljno mjesta za sakriti ih u kućištu, no imajte na umu da će ih negdje trebati smjestiti. Napajanje ima 550 W snage što je idealno za mid-range buildove poput našega. Napajanje je također jedno od najbitnijih komponenti sustava te prije kupnje vlastitog napajanja, svakako pogledajte njihove performanse i mogućnosti, kao i kvalitetu proizvođača jer dobar dio poznatih brendova koristi OEM marke.
SSD: GoodRam CX400 256 GB
SSD je neizostavan dio builda računala, radio se o gaming stroju ili najobičnijem kompu za surfanje. SSD dijeli rad od čekanja 10 minuta da se instalira Chrome, kao i uopće pokrenu Windowsi, ili modernog iskustva gdje sve radi trenutačno. Možete imati najbolje računalo na svijetu, bez SSD-a bit će sporo kao da su devedesete.
Savjetujemo i pristojnu količinu memorije, barem 256 GB kako biste osim Windowsa mogli staviti i vaše aktualne aplikacije, kao i naravno igre. Probajte igrati nešto poput Diabla 3 bez SSD-a i saznat ćete što je pakao. GoodRam nudi solidan omjer cijene i kvalitete, te se lagano uklapa u svaki budžet.
HDD: Toshiba HDWD 1 TB:
Vjerujemo da je već sve rečeno o klasičnim tvrdim diskovima što se moglo reći, pošto su vjerojatno najstarija komponenta na računalu koja je zadržala svoj način rada. Spori su, zuje i krče, ali zato jeftino mogu pohraniti ogromne količine podataka.Igre neće imati neki negativni efekt u većini slučajeva, no svakako uzmite model s barem 64 MB Cache memorije, a pritom je što više to bolje.
Jedina negativna strana mogla bi biti duže vrijeme učitavanja gdje kod online igara to može imati negativan utjecaj na start runde poput PUBG-a ili čak LoL-a i sličnih naslova. Tu je i sporije učitavanje grafičkih komponenti gdje bi mogli često viđati nižu rezoluciju 3D površina, dok se prava slika ne učita s diska.
Jednostavna slagalica
Kada pričamo o samostalnom slaganju računala, teško je ogriješiti čak i onima koji se prvi put upuštaju u taj pothvat. Svi spojevi su jedinstveni, samo treba pažljivo rukovati komponentama.
Pregled matične ploče
Prije samog slaganja važno je pregledati ploču, to jest uzeti u obzir lokacije svih konektora, pogotovo onih za kontrolu ventilatora i prednjeg dijela kućišta. Dok izlazi za ventilatore znaju biti raštrkani posvuda, većina ostalih izlaza nalazi se na dnu matične ploče.
Instalacija procesora
Intel i AMD imaju različite sisteme. AMD pinove stavlja na sami procesor, dok ih Intel ima na matičnoj ploči. Oba koriste strelice za usmjeravanje, a Intel ima i ureze s kojima ne možete pogriješiti. Jednom kada procesor sjedne na svoju poziciju, kod AMD-a spustite polugu i to je to, a kod Intela se metalni držač spusti preko procesora i prikvači pod vijak s prednje strane. Jednom kada su čvrsto na mjestu, vrijeme je za sljedeći korak.
Hladnjak i pasta
Hladnjaci koje dobijete uz procesor već imaju paste na sebi te ih je samo potrebno staviti na poziciju. U slučaju aftermarket rješenja, vjerojatno ćete sami trebati staviti malo paste na sredinu procesora. Hladnjaci dolaze u svakakvim oblicima te savjetujemo da pročitate upute za instalaciju. Standardni hladnjaci koje dobivate uz Intel ili AMD dovoljni su za njihov normalan rad, no pri većim opterećenjima znaju postati glasni.
Postavljanje
Standardni hladnjak kod Intela treba samo staviti na procesor i gurnuti kopče kroz svaku od četiri rupe. AMD, iznenađujuće, ne koristi vlastite držače koji dolaze s pločama, već se njih treba maknuti kako bi se stock hladnjak mogao vijcima prikvačiti za backplate (metalnu pločicu sa stražnje strane matične ploče).
Pričvršćivanje
Intelov hladnjak drži se plastičnim kopčama, dok je AMD-ov pričvršćen vijcima. Polagano zavrnite dijagonalne vijke, ne odmah do kraja, nego samo za nekoliko okretaja. To ponavljajte sve dok niti jedan vijak više neće biti moguće privinuti. AMD ima limitatore do kojih je potrebno pričvrstiti hladnjak kako bi imao idealan pritisak na termalnu pastu i procesor.
Napajanje
Ovo je dobar trenutak da u kućište stavite napajanje i provedete žice dok još nema puno komponenti. Napajanje se jednostavno pričvrsti s četiri vijka za stražnju stranu kućišta, žice koje vam trebaju provedite iza, a one koje su vam višak sakrijte u tamne dijelove kućišta, da ih se više ne vidi.
Postavljanje matične ploče
Ovo kućište od vas zahtijeva da sami prvo pričvrstite male metalne nožice koje odvajaju matičnu ploču od stražnje strane kućišta kako ne bi došlo do kratkog spoja. Pogledajte gdje su vam na matičnoj locirane rupice, pa na te lokacije postavite držače. Zatim umetnite matičnu ploču, poravnajte rupice s držačima te ih jednostavno pričvrstite vijcima koji su zadani u uputama.
Spajanje napajanja
Provedite žice napajanja kroz kućište do svih lokacija na matičnoj ploči te za pripremu do lokacije grafičke kartice. Svi utori imaju jedinstveni dizajn te ih nije moguće “krivo” spojiti, pa se ne morate brinuti. Iako konektori za matičnu ploču i PCI napajanje slično izgledaju, pojedini pinovi su različitog dizajna, pa ih nećete krivo povezati. Često su i označeni kako bi vam pomogli.
Spajanje diskova
Dok je nove M.2 diskove nevjerojatno lako postaviti jer sada imaju jedinstveni konektor za napajanje i signale, klasične SATA III diskove i dalje treba petljati. Postavite ih na željenu lokaciju u kućištu te zatim sa stražnje strane provedite žicu za napajanje i signale, pazeći da se ne savinu previše. Ako je moguće, imajte barem dio diskova ispred ventilatora jer proizvode toplinu, a na nju su osjetljivi. Neće im se ništa dogoditi prvih nekoliko godina, no duže će trajati na optimalnoj temperaturi.
Povezivanje ostalih konektora na ploču
Sada vam još ostaju brojni konektori za signalizaciju, gumbe i USB utore s prednje strane, kao i SATA III kablovi te sami ventilatori kućišta. Ako niste, svakako s matičnom pločom povežite i ventilator procesora. Svi izlazi za ventilatore su označeni te inzistiramo da procesorski ventilator povežete na onaj konektor na kojem piše da je za to i namijenjen.
Na kraju, grafička
Zadnja dolazi grafička kartica. Stražnja strana kućišta uvijek ima “placeholder” limove straga, koji su pričvršćeni vijcima. Jednostavno maknite onoga nasuprot glavnog PCIe slota, kao i onoga ispod njega. Ovdje dolaze izlazi grafičke kartice. Karticu jednostavno poravnajte s PCIe izlazom dok ne sjedne, uporabom relativno male snage. Stražnji lim može zapeti pri ulazu iza matične ploče, pa vodite o tome računa kako se ploča ne bi oštetila. Iskoristite vijke od lima straga da pričvrstite grafičku karticu, a zatim s njom povežite i napajanje.
Kompletan build
Cijeli posao može biti gotov relativno brzo. Važno je paziti da stranu, ako je napravljena od pleksiglasa, pažljivo odložite sa strane kako se ne bi ogrebla. Pleksiglas možete oštetiti i noktima, pa svakako o tome vodite računa. Imate priliku dizajnirati žice napajanja, no u slučaju ovako šarenih “klasičnih” žica, teško ih je atraktivno posložiti.
Možemo li dobiti definitivnog pobjednika?
Niz usporednih testova pokazat će nam definitivno koji je procesor bolji za cijenu koja se za njega traži. Testirali smo ih na standardnim postavkama jer naš build ne dozvoljava overclockiranje, bilo namjerno u Intelovom slučaju ili kao savjet kod AMD-a zbog matične ploče koja nije za to namijenjena.
Nakon što su buildovi gotovi, vrijeme je za niz testova. Iako se fokusiramo specifično na procesore, vrtimo i specifične testove za grafiku ne bismo li vidjeli imaju li procesori utjecaj i na te rezultate. Glavni dio testova sveo se na gaming, koji smo i odradili s maksimalnom pozornošću, uzimajući dodatno vrijeme kako bismo osigurali što točnije rezultate.
S obzirom na to da je razvoj procesora u zadnje vrijeme vrtoglav, sigurni smo kako oni neće predstavljati “bottleneck” za vrijeme testiranja, već će rezultat biti sve što grafička kartica može dati u specifičnom buildu.
I dok overclockiranje procesora nije bila opcija, odvrtjeli smo testove i sa stabilnim overclockom grafičke koja ima solidno hlađenje svojih komponenti, a pruža bolje performanse u gamingu.Igre smo vrtjeli na FullHD rezoluciji, kao i 1440p rezoluciji. Igre su postavljene na “High” kvalitetu u osnovnim postavkama bez diranja detaljnih postavki.
Zatim su naše misli krenule lutati za alternativnim buildom u sličnom cjenovnom rangu iz kojeg bismo mogli izvući dodatne performanse pa smo ga i naveli u tablici pored. Jača grafika i nešto slabiji procesor bit će idealni za gaming, no patit će ostale aplikacije koje se oslanjaju na procesorsku snagu.
Benchmark alati
Od benchmarka imamo standardnu postavku 3DMarka i PCMarka koji nam, osim ukupne ocjene sustava, daju i detaljnu ocjenu pojedinih komponenti s rezultatima koje su postigle tijekom testiranja. Istaknimo da je za vrijeme testiranja overclockiranje grafičke također postavilo sve ventilatore na 100% snage, dok su ventilatori na grafičkoj kartici postavljeni na 70%.
Tako izvlačimo maksimum, no gaming se može odvijati samo ako je računalo udaljeno ili nosite slušalice. Okrenemo li se malo profesionalnim alatima, imamo Blender benchmark s većim brojem standardnih testova, kako za grafičku, tako i za procesorsku komponentu.
Kako vidimo i po rezultatima, jednom kada krenemo pričati o programima i aplikacijama koji uistinu mogu iskoristiti apsolutne mogućnosti procesora, veći broj threadova u AMD-ovim procesorima daje im i značajno bolje rezultate, što u stvarnom svijetu znači da im je potrebno puno manje vremena za obavljanje istog posla nego Intelovim procesorima.
I engine poput Unigine-a imaju svoj benchmark te smo ih odvrtjeli da vidimo kako se build ponaša u različitim uvjetima.
Igranje i samo igranje!
Zatim je uslijedilo testiranje gamingom; krećemo uvijek od vrlo popularnih naslova. DOTA 2 je besplatna igra direktno sa Steamove platforme koja s povećanjem postavki može postati prilično zahtjevna. Na kraju krajeva, koji je smisao novog builda ako mu već MOBA igre zadaju probleme!?
Nakon toga, a zadovoljstvo nam je istaknuti da smo odvrtjeli sve testove, ponovno dolazi Fortnite. Pri kraju testiranja pojavio se ogroman novi patch koji je označio početak nove sezone, ali i novi otok te brojne druge promjene. Nismo znali što drugo nego primiti se posla.
Ideja je proći isti put kroz svako mjerenje, a da nas neki snajper ne okine. Drugi Epic Games store naslov koji imamo, a preferira AMD-ov hardver, nova je World War Z igra sa svojim impresivnim engineom koji simulira horde neprijatelja. Skidanje zombija može biti i višesatna uživancija, a linearni gameplay osigurava solidne uvjete kod testiranja.
Još se jedan Battle Royal našao na listi, a to je i krivac za trenutnu pomamu oko tog gaming moda. PUBG nije na glasu kao idealno optimizirana igra u kojoj mobilna verzija puno bolje radi, no i dalje je poprilično zahtjevna i za naš hardver.
Kako bismo vidjeli i performanse u AAA naslovu, Battlefield V je idealan odabir. Predivna grafika nije nevjerojatno zahtjevna, no kada krene akcija, ključni trenuci ostaju zadovoljavajuće glatki bez kočenja.
Svi ovi testovi daju nam sliku trenutnog stvarnog stanja performansi. Iako će vječno pitanje i dalje biti: Intel ili AMD, sada znate kako je rezultat možda bliži nego što ste mislili. Naravno, nemojte misliti da su slične mogućnosti kao i slične cijene slučajnost; vjerujemo da se marketinški svaka kompanija potrudila dobiti maksimalni povrat bez pretjeranog “undercutanja”.
Na kraju dana, sve ovisi o specifičnim željama korisnika. Napokon imamo konkretnu konkurenciju dvaju divova koja će rezultirati sve boljim performansama za krajnje korisnike.
