Test build: Intel vs AMD
Kućišta
Kako su ITX ploče generalno dosta skuplje od klasičnih ATX i microATX modela, uzeli smo jeftino microATX kućište. U njega nećemo stavljati teške komponente, pa čvrstoća nije od iznimne važnosti, a sjajnu plastiku svi volimo vidjeti. Ono što bismo naveli kao važno su svakako USB portovi sprijeda te vam savjetujemo da pogledate kućište koje ih ima barem dva, po mogućnosti USB 3.0 standarda, no onda već idete u skuplje vode. Naš odabir za MicroATX kućište, MaviaTec Mini ATX, ima sve što trebamo, uključujući i nešto cable management prostora zahvaljujući izbočenim stranama kućišta. Dolazi s jednim ispušnim ventilatorom, a i krov je perforiran kako bi topli zrak mogao izlaziti. Naši buildovi samo s procesorima proizvode toliko malo topline da je zaseban gumb za gašenje stražnjeg ventilatora dobrodošao jer nismo primijetili da utječe na temperature, a savršeno tihi rad je uvijek dobrodošao. AMD ploča koju koristimo, nažalost, ima standardne ATX dimenzije, što znači da nam treba i veće kućište koje će gotovo u potpunosti zjapiti prazno. Pri ruci smo imali Antec P8, kućište koje naravno ne spada u kategoriju povoljnog te savjetujemo da za ovakav build ipak nađete nešto u rangu 100 – 200 kuna. Samo imajte na umu veličinu ploče na kojoj je procesor jer, naravno, manje ploče bez problema stanu u veća kučišta.
RAM
Za RAM memoriju uzeli smo također jeftinije kekse Transcend 2666MHz, 16GB bismo naravno savjetovali kao idealnu količinu memorije, pogotovo jer i grafička komponenta ovih procesora zahtijeva dodatnu količinu RAM memorije. Za Intelov procesor brzina i nije toliko značajna iznad nekih 2400 MHz, no AMD će vam svakako biti zahvalan za svaki Herc ekstra. Korištenje memorije u single ili dual channel sustavu ima minimalan utjecaj, pogotovo kod slabijih procesora, stoga se ni time ne morate zamarati.
Napajanje
Nakon kućišta, pokušali smo naći adekvatno napajanje za naš sustav. Iako procesori sami po sebi troše oko 30W – 55W ovisno o modelu, novi standardi zahtijevaju sve više utora za napajanje koje starija slabija napajanja možda neće imati. Tako dok tražite napajanje, rekli bismo da ako ne namjeravate nadograđivati, zapravo i nemate neku donju granicu koliko slabo napajanje može biti, no limitirajte se na minimalno 200W. Bitno je da napajanje osim 24 pina glavnog utora u matičnu ploču ima i 8-pinsko dodatno napajanje za matičnu ploču, kao i ekstra osam pinova za PCIe kartice, za slučaj da vam se grafička nađe u rukama. Mi smo uzeli LC Power Bronze 450W, klasično napajanje za uredska računala koje će biti i više nego dovoljno, a po vrlo povoljnoj cijeni.
Matična ploča
Matične birajte prema procesoru koji vam treba. Smatramo da su u ovom rangu dovoljni i osnovni čipseti adekvatne generacije za procesor, pogotovo jer je i inače teško naći ploču koja je zapravo jeftinija od samog procesora. Voljeli bismo savjetovati manje ploče da ne bacate toliki prostor, no proizvođači za manje dimenzije vole dodatno naplaćivati. Za AMD smo koristili MSI B450-A PRO ploču, a kod kupnje možete naći i povoljnije jer je ova više fokusirana na mining. Intelova strana iskoristila je MSI H310M Pro-VDH, ploču manjih dimenzija i adekvatnih specifikacija te atraktivne cijene, pogotovo za svrhu koju smo joj namijenili.
Testiranje performansi
No, prijeđimo sada na testove. Neke stvari koje ćemo vidjeti jasno ukazuju na ono što svi znamo, a to je superiornost AMD-ovih integriranih grafičkih rješenja. S druge strane, Intel vodi u performansama samog CPU-a, što se još više ističe jednom kada AMD nema brojčanu nadmoć jezgri. Kako bismo dobili temeljnu usporedbu s kontroliranim uvjetima, odvrtjeli smo PCMark 10 benchmark. On fokusirano testira sustav kroz zadatke osnovnog svakodnevnog korištenja, kao i za tipičan rad na računalu u uredskom okruženju. Tu se gleda responzivnost sustava i brzina učitavanja programa, kao i surfanje webom. Naravno, kada gledamo proizvode oba proizvođača, vidimo da se oni nadmeću, no ipak ne žele napraviti proizvod puno bolji od konkurencije kako ne bi zaprijetio prodaji skupljih modela. S obziro na to da su AMD modeli izašli kasnije, AMD je imao prilike prilagoditi svoju ponudu konkurenciji.
Koji odabrati: Činjenica da je AMD-ova ponuda najštedljivija s 35W TDP-a iznenađuje, no Intel i dalje vodi po čistim CPU performansama
Pohrana i hlađenje
Što se pohrane podataka tiče, svakako preporučamo SSD. Cijena im pada nevjerojatnom brzinom te se kreću otprilike kuna po gigabajtu i za bolje modele, što je do prije godinu-dvije bilo praktički nemoguće. Mi smo koristili Silicon Power A55 SSD od 256GB prostora.
Hlađenje procesora koje ovdje spominjemo bez ikakvih će problema odraditi hladnjak koji uz njega dobijete te u ovoj kategoriji smatramo da nije potrebno izdvojiti ništa više.
PCMark 10: svakodnevno korištenje
Tako u PCMark 10 benchu najniži rezultat ima i najjeftini procesor, Intelov Celeron G4900. Riječ je o procesoru s dvije jezgre i četiri threada koji također ima i Intelovu UHD 610 grafičku komponentu. Ovaj procesor postigao je ukupno 2.448 bodova, a dok je generalna upotreba imala solidne performanse, “content creation” povukao je procesor dolje u bodovima. Nešto bolji od njega bio je Pentium Gold g5400t. T model ima nešto niži radni takt od standardnog g5400, koji će inače imati malo bolje rezultate. Pentium g5400t tako ima rezultat od 3004 boda (g5400 imao bi oko 3300 bodova). Od Celerona je marginalno bolji u svakom pogledu, a pogotovo u “content creation” kategoriji gdje dobiva gotovo duplo više bodova. Celeron ima 1280 bodova, dok Pentium tu vrijednost diže do 2017 bodova. Naravno, on koristi i bolju UHD 610 integriranu grafiku. Zatim imamo AMD Athlon 220GE procesor koji na ovom testu dobiva 3386 bodova. I dok je malo slabiji od Pentiuma po performansama jezgri, spašava ga ujedno i najimpresivniji dio, Vega 3 GPU koji diže content creation na iznad 2500 bodova. Nakon njega slijedi Athlon 240GE koji, kako već znamo, ima potpuno istu grafičku komponentu, no diže performanse procesorskih jezgri za 100 MHz. Ta razlika vidljiva je u bodovima u obliku 3460 bodova te se svi dijelovi rezultata dižu za mali broj bodova. Imajte na umu da iz ovih procesora overclockanjem možete izvući do 3,9 GHz performansi koji će imati osjetno poboljšanje, barem po broju bodova benchmarka. Overclockanjem do te razine dobit ćete oko 3650 bodova. Zadnji na listi i prvi po performansama je Intelov Core i3-8100. Na benchmarku pobjeđuje s 3839 bodova sveukupno, dok content creation raste na oko 2900 bodova. Četiri fizičke jezgre daju mu prednost nad ostalim procesorima, no integrirana kartica značajno ga koči, što ćemo vidjeti u nastavku. I3 procesor stoga je puno bolje uzimati ako planirate kupiti i grafičku karticu.
Grafička komponenta procesora
Nakon testa općeg korištenja računala, prebacili smo se na lagani gaming. Niti jedan od ovih procesora neće moći pružiti iznimne rezultate u gamingu, inače ne bi bilo razloga da na tržištu imamo grafičke kartice koje koštaju i preko 10.000 kuna. No, ako se držite free-to-play naslova te, i dalje vrlo popularnih, MOBA igara, ovakvi procesori bit će sasvim solidni. No, koji se najviše isplati uzeti, pogledajmo u sljedeća tri 3DMark Benchmarka. To su Night Raid, Sky Diver i Cloud Gate, namijenjeni slabijim kućnim računalima, integriranim grafikama i laptopima. Night Raid tako redom daje procesorima sljedeće rezultate: Celeron g4900 dobiva 2678 bodova, Pentium g5400t dobiva 3157 bodova, zatim slijedi i3 s 4702 boda, a nakon njega dolaze AMD Athloni s po 4973 boda za 220GE i 5047 za 240GE. Rezultatom su blizu jer, podsjetimo se, imaju razliku od svega 100 MHz. Kada pričamo o bodovima, Intelovi procesori dobivaju više bodova s CPU strane, dok Athloni daleko vode s integriranom grafikom, koja je i najbitnija za solidne gaming performanse. Rezultati druga dva benchmarka imaju vrlo sličnu priču te je njihove rezultate najbolje pogledati u tablici. Rezultati ovakvih benchmarka daju solidnu sliku stanja performansi, no nemojte ih ekskluzivno gledati za gaming, jer bodovi CPU-a utječu na završni rating, dok u pravim igrama procesor neće previše značiti ako čip jednostavno nema potrebne grafičke performanse.
