Osjećamo se jako povezanima s našim čitateljima koji nam se javljaju svih ovih godina s idejama, prijedlozima i pohvalama, ali i dobronamjernim kritikama. Jasno je da smo u ovih 25 godina postali veeeliko VIDI pleme, pa smo ovu okruglu obljetnicu posvetili svima vama koji nas vjerno pratite. Odabrali smo garažu Harley-Davidson servisa u Zagrebu kako biste vidjeli sve nas koji za VIDI stvaramo sadržaj na okupu na zajedničkoj grupnoj fotki u sceni koja najbolje asocira na dobro povezano pleme i stalno kretanje. VIDIjevih plemena je puno, ali povodom 25 godina izdvojili smo onih 25 za koje vjerujemo da su najbrojnija i ujedno dali čitateljima priliku da nam se kroz nagradnu igru jave preko društvenih mreža i pokažu svoju pripadnost #VIDI25tribes.
U nastavku teksta, iza ove antologijske fotografije, vidjet ćete kako Vidijevci odgovaraju na 14 ključnih pitanja o tehnološkoj budućnosti koja nas čeka.
Hoće li AI ljude učiniti suvišnima u razvoju novih tehnologija i informatičke novinare u pisanju testova i recenzija?
Tomislav Kotnik
AI je već sada zamijenio jednostavne novinarske zadatke, pa tako prognoze, sportske i financijske izvještaje već danas piše umjetna inteligencija. AI će vrlo uskoro ukinuti mnoga radna mjesta, no vjerojatno i riješiti velika, do sada neodgovorena pitanja oko pronalaska lijeka za neizlječive bolesti, pronalaska novih materijala, bolje spoznaje svemira i njegovog nastanka, ali uzdajući se u nepokolebljivi istraživački duh ljudskog bića i veliku kreativnost, vjerujem da će se kreirati dvostruko više novih radnih mjesta no što će ih nestati. AI će definitivno za ljudsku civilizaciju biti najveći izazov otkada ona postoji.
Hoće li za 25 godina postojati prijenosna računala u današnjem obliku ili će biti direktno ugrađena u ljude?
Dinko Kadi
Već je danas pametni telefon zamijenio 80 % funkcija računala ili laptopa, a ako se poboljšaju featurei poput Samsungovog Dexa, doći će skoro do pune funkcionalnosti. Ono za što se i dalje koriste prijenosnici je rad, pisanje i gaming. Za 25 godina teško je zamisliti da će i dalje ljudi uz sebe nositi 2 kilograma tešku metalnu kutiju. Naši alati za rad možda će imati retro obrise laptopa, ali će to zapravo biti klijent uređaji. Nesumnjivo će rasti računalna moć, a kakav će izgled imati nasljednici pametnih telefona, računala i laptopa mnogo je teže predvidjeti.
Ako znanstvenici na nekom od planeta Sunčevog sustava izvan Zemlje unutar 25 godina pronađu život, što će to značiti za čovječanstvo?
Igor Sečen
Otkriće života izvan Zemlje predstavljalo bi najveće znanstveno otkriće u povijesti ljudske rase. Time bismo napokon bili sigurni da nismo sami u svemiru i da nemamo monopol na život, pa bismo se vjerojatno malo bolje ponašali jedni prema drugima.
Hoće li algoritmi strojnog učenja za 25 godina postati toliko pametni da sami pišu kod za programske jezike i hoće li programeri postati nepotrebni?
Nenad Crnko
Vjerojatno hoće u smislu cjelokupne izrade nekog projekta, ali mislim da će (bar ponekad) ostati potreba za “finim brušenjem” onog što odrade strojevi.
Hoće li za 25 godina administracija mrežne infrastrukture i IT sustava biti dio AI Skyneta i kakva je budućnost za admine?
Aleksandar Skendžić
Hm, možda bi na to pitanje mogao odgovoriti Arnold Schwarzenegger :-). Živimo u internetskom dobu, dobu “umreženih” sustava. Sve je povezano, od kućanskih aparata, konzumne elektronike pa sve do složenih informacijskih sustava. Internet biva svakim danom sve veći, a broj korisnika raste, već ih je sada oko 4,5 milijarde u svijetu. Skynet? Hm, 1984. godine je izgledao kao daleka budućnost, so far away...no danas, ne bih isključio da svijet ne gradi budući Skynet. Algoritmi umjetne inteligencije već se dugo vremena razvijaju, poboljšavaju i koriste. Danas različiti SND (Software Defined Network) sustavi automatizirano konfiguriraju mrežne uređaje, admini sve manje sudjeluju. Još kad se “pojača” AI dio u mrežnim sustavima....eto Skyneta. Internet i danas zna jako puno o nama, zar ne?
U kojem hardveru možemo očekivati najrevolucionarnije promjene kroz idućih 25 godina?
Slaven Pintarić
Osobno smatram da neće biti nekih posebno revolucionarnih promjena što se tiče samog hardvera, međutim očekujem kako će tehnologije poput AI-ja, odnosno umjetne inteligencije te virtualne (VR) i proširene stvarnosti (AR) u dobroj mjeri promijeniti našu svakodnevicu i način interakcije s uređajima.
Hoće li cloud gaming zadati konačni udarac igrama na fizičkim medijima i instalaciji igara općenito?
Lucija Pilić
Već nekoliko godina prodaja igara na fizičkim medijima je u padu, a razni servisi za pretplatu koji se pojavljuju sa svih strana sigurno će je u vrlo skoro vrijeme svesti na minimum, baš kao što su Netflix i Spotify sveli proizvodnju Blu-Ray-eva i CD-a na količine za kolekcionare. Što se tiče instalacije igara, radujem se budućnosti koja donosi instantnu “plati pa igraj” uslugu. Za razliku od dobrih starih vremena prije 20 godina, sad postoji paradoksalna situacija u kojoj se, ako kupiš igru na fizičkom mediju, moraš spojiti na internet da bi skinuo “day one” update i počeo igrati. Međutim, mislim da se ova blagodat cloud gaminga neće tako skoro pojaviti jer tako dobra internet infrastruktura još nije tu.
Hoće li nakon ulaska Hrvatske u punopravno članstvo ESA-e hrvatski astronauti dobiti šansu da polete u svemir, na ISS i na Mjesec? Osim toga, vidiš li mogućnost da Hrvatska jednog dana postavi svoj vlastiti satelit koji će napraviti domaće tvrtke?
Miroslav Ambruš Kiš
S obzirom na veličinu zemlje, Hrvatskoj ne trebaju sateliti. Nama je dovoljan čak i okrajak neke globalne satelitske internetske mreže. To, međutim, ne znači da u sklopu ESA-e nemamo što raditi. Naprotiv, bilo bi jako dobro da se naše IT snage okušaju na tom području gdje se proizvodi dobro i redovito plaćaju, a rizici su jedino fizikalne prirode samoga svemira. No već moje desetogodišnje praktično iskustvo, zajedno s ekipom, pokazuje da je tih problema manje od novih rješenja koje pada na pamet umu neopterećenom državnim i paradržavnim svemirskim agencijama. Prvi hrvatski satelit bit će vjerojatno neki cubesat za provjeru kakvog tehnološkog rješenja. To danas više nije tako skupo, a članstvo u ESA-i otvara mnoga vrata.
Kakva je budućnost mikrokontrolera i platformi poput Arduina i Raspberryja u svjetlu dolaska 5G-a i IoT revolucije? Hoćemo li gledati potpuno novi svijet za 25 godina čudeći se nepovezanom “srednjem vijeku” iz 2019?
Ivor Stojevski
Mikrokontroleri se koriste godinama u ugrađenim računalima, a s obzirom na njihovu zastupljenost i mogućnost, potrajat će još dosta godina. Mogućnosti mikrokontrolera poput ESP32 su poprilično velike jer na sebi sadrži Xtensa procesor (single ili dual core, 32 Bit 160/240MHz) Wi-fi i bluetooth. Wi-fi modul otvara velik broj mogućnosti spajanjem na internet. Arduino je također moćan i raširen, dok je Raspberry Pi platforma već računalo. Ne treba očekivati neki veliki “boom” u IOT svijetu, vjerojatno će se dosta toga promijeniti kroz nekoliko godina, ali sve ovisi o poluvodičkoj industriji jer oni su ti koji nam izrađuju bolje, modernije i naprednije mikrokontrolere.
Na kojim će se sve neobičnim uređajima za 25 godina moći pokretati Photoshop i After Effects?
Hrvoje Šomođi
Interakcija s aplikacijama za kreativu poput obrade fotografija, videa te 3D modeliranje i animaciju obavljat će se uglavnom glasovnom komunikacijom putem prstena, narukvice ili potkožnog čipa, ovisno o preferencijama pojedinca. AI će razumjeti i predvidjeti naše želje prema informacijama koje su joj dostupne o nama i našim navikama te stvarima koje volimo. Tako će nekome tko voli narančastu boju i cyberpunk uz izricanje naredbe “dizajniraj mi novi radni stol” AI napraviti radni stol opremljen bežičnim punjačima, naprednim WKRGB ledicama, a rubove stola ukrasiti narančastim detaljima. Sljedećom glasovnom naredbom “povećaj površinu stola” AI će moći pretpostaviti u koji dio video animacije ili 3D prostora želimo smjestiti taj stol te će nam sugerirati maksimalne korisne mjere. Naravno, tada će AI-ju, baš kao i danas, glavno obitavalište biti Cloud, no nećemo ga se morati bojati jer Cloud je samo još jedno nečije računalo. Dakle može se #haknuti
Kakva je budućnost računalnih operativnih sustava? Hoće li Windowsi napokon postati besplatni?
Vedran Vlahović
Operativni sustavi u budućnosti će biti zasnovani na pretplatničkom modelu, s tim da će se naplaćivati tek naprednije funkcije. Postoji i velika mogućnost da će Windows postati dio Office365 pretplatničkog modela te se isporučivati s Office aplikacijama i OneDrive cloud uslugom.
Kako vidiš budućnost računalne arhitekture? Hoće li silicij i dalje predstavljati temelj za izradu procesora ili nam stižu biočipovi?
Mario Šešlek
Sjećam se još kada je profesor robotike u srednjoj školi prije 12 godina rekao da je budućnost upravo u broju jezgara te da brzine neće pretjerano rasti. Gledanjem današnjih trendova, ta izreka bolje drži vodu nego ikada. Novi, manji proizvodni procesi imat će manje utjecaje na performanse pojedine jezgre, a broj „čipleta“ u jednom procesoru na koje se AMD fokusira čine se odličnim rješenjem za budućnost. Silicij definitivno ima svoje limite i, ako dođe do implementacije biočipova, morat će se uvelike promijeniti i način na koji računala rade. Drugim riječima, do toga dana ćemo se ipak još načekati, no nikad ne recite nikad.
Kakva je budućnost pametnih telefona? Hoćemo li za 25 godina imati iPhone 36 i Galaxy Note 40 ili će neki drugi uređaji preuzeti i nadograditi funkciju smartphonea?
Lara Granoša
Budućnost pametnih telefona nema kraja. Tehnologija napreduje iz dana u dan i tko zna kakvi nas sve noviteti očekuju u svijetu pametnih telefona u skoroj budućnosti. Kažu da se tehnološko znanje udvostručava svake 4 godine, tako da nije teško zamisliti da će u toliko dugom periodu od 25 godina neki novi uređaji uspješno zamijeniti i nadopuniti smartphone kakve danas poznajemo.
Kakvu budućnost vidiš za pametne satove i wearables uređaje? Na koji način mogu unaprijediti svoje sportske i pametne funkcije i nadići svoje trenutačne mogućnosti?
Martin Cvitić
Smatram da će dizajn i robusnost pametnih satova značajno napredovati u roku idućih desetak godina. Osim poboljšanja izvedbe fizičkog dijela sata, očekujem suptilniji i intuitivniji UI. Veći iskorak u tehnologiji bit će vidljiv u ostalim nosivim tehnologijama, a prvenstveno mislim na tehnologije koje se odnose na poboljšanje dijagnoze i praćenja zdravstvenog stanja pacijenta. Razvojem m-zdravstva raste potreba za tehnologijom koja omogućuje takav oblik zdravstva. Nadam se da će razni senzori koji mogu pomoći pacijentima postati svima dostupni.
Iza Kulisa
I iza novinarskog dijela, nalazi se snažan Vidi tim. Goga drži u svojim rukama sve administrativne konce, Barbara radi kao administrator velikih projekata medijske kuće Vidi, a Sanja je spona redakcije, klijenata i marketinga. Marina i Ozren marketinški su tandem koji širi glas o super člancima časopisa Vidi te se brinu da naši partneri budu zadovoljni oko marketinške suradnje. Za svaki slučaj Ozren ima profesionalni compound luk i strijele ako se pojave nezadovoljnici.
