Tehnologija

Put do vrhunske fotografije

Od najmanjeg kompakta do najvećeg DSLR-a, fotoaparati dijele iste osnovne komponente. Od senzora pa sve do sustava kontrole i baterije, svaka od komponenti utječe na kvalitetu fotografije i iskustvo korištenja. Bez obzira na vrstu fotoaparata, postoje ključne komponente na koje treba obratiti osobitu pažnju pri kupnji.

Senzor

Ključna je komponenta svakog fotoaparata senzor. Njegova je zadaća da dolazne informacije pretvori u sliku. Kod senzora najvažnije su tri stavke: veličina, rezolucija i veličina piksela, koja je omjer veličine i rezolucije.

Senzor: Ključna komponenta svakog fotoaparata je senzor, a ključne karakteristike su mu rezolucija i veličina.

Veličina senzora utječe na njegovu mogućnost prikupljanja svjetla i na dubinsku oštrinu fotografije. Senzor veće površine može prikupiti više svjetla, što omogućava korištenje nižih ISO vrijednosti i veće brzine zatvarača za jednaku ekspoziciju u usporedbi sa senzorima manje površine koji za istu tu ekspoziciju moraju koristiti više ISO vrijednosti i sporiju brzinu zatvarača, čime se riskira šum i zamućenost uzrokovana pokretom. Dubinska oštrina većeg senzora niža je od dubinske oštrine manjeg senzora, što omogućava stvaranje izraženijeg i uglađenijeg bokeh efekta, odnosno bolje odvajanje subjekta od pozadine.

Rezolucija senzora količina je individualnih piksela na fotografiji, a računa se u milijunima piksela, odnosno megapikselima, koji predstavljaju umnožak rezolucije vertikalne i horizontalne osi. Uzmimo za primjer senzor rezolucije 24 megapiksela: njegove su rezolucije osi 6000 i 4000 piksela, čijim umnoškom dobijemo 24.000.000 piksela, odnosno 24 megapiksela.

Veličina piksela omjer je veličine i rezolucije. Primjerice, Canonov APS-C senzor dimenzija 22,3 x 14,9 mm rezolucije 24 megapiksela ima veličinu piksela 13,84 µm2. Do te veličine dolazimo dijeljenjem površine 332,27 mm2 na 24.000.000 dijelova, što nam daje veličinu površine individualnog piksela od 13,84 µm2. Veći pikseli u pravilu omogućavaju bolje ISO performanse, odnosno širi raspon ISO vrijednosti.

Objektiv

Objektive dijelimo po mehanizmu i namjeni. Po mehanizmu postoje „prime“ odnosno fiksni i „zoom“ odnosno pomični objektivi. Prime objektivi imaju samo jednu, fiksnu žarišnu duljinu, dok zoom objektivi imaju promjenjivu žarišnu duljinu koja omogućava prilagodbu količine zooma. Po namjeni postoje makroobjektivi, superširokokutni, standardni širokokutni i telefoto objektivi. Makroobjektivi koriste se za fotografiranje detalja, superširokokutni koriste se za fotografiranje širokih kadrova, standardni objektivi koriste se za generalnu fotografiju, dok telefoto objektivi služe za fotografiranje na velikim udaljenostima na kojima je potrebna velika količina zooma.

Žarišna duljina udaljenost je od senzor do točke konvergencije, odnosno točke u kojoj se slika okreće unutar objektiva. Budući da se radi o udaljenosti, računa se u milimetrima i veća udaljenost označava veću žarišnu duljinu. Što je žarišna duljina manja, širi je kut gledanja, a što je žarišna duljina veća, to je kut gledanja uži. Jednostavno objašnjeno: što je veća žarišna udaljenost, jači je zoom.

Otvor blende fizički je otvor koji regulira količinu svjetla koja kroz objektiv dopire do senzora. Što je otvor blende veći, veća je količina svjetla koja prolazi, a dubinska je oštrina niža. Manji otvor blende smanjuje količinu svjetla koje prolazi te smanjuje dubinsku oštrinu. Otvor blende omjer je veličine fizičkog otvora objektiva i otvora blende. Mjerna jedinica za određivanje veličine otvora blende takozvana je f-vrijednost. Što je otvor blende veći, f-vrijednost je manja. Tako je, primjerice, otvor blende f/1,8 veći od otvora f/5,6. Kod blende također vrijedi obratiti pažnju na broj i vrstu lopatica jer one utječu na izgled pozadine kod niske dubinske oštrine.

Zaslon

Zaslon je iznimno bitan jer upravo njime dobivamo uvid u kompoziciju i uvid u parametre ekspozicije. Zaslon je osobito bitan kod fotoaparata koji nemaju tražilo jer kod njih zaslon mora imati visoku vidljivost u svim uvjetima zbog manjka redundantnosti u obliku tražila.

Rezolucija zaslona važna je radi što boljeg prikaza detalja koji mogu pomoći pri određivanju fokusa prilikom fiksnog fokusiranja. Također, viša rezolucija omogućuje vjerniji prikaz fotografije zbog manje kompresije kod pregleda. Rezolucija je također važna zbog preglednosti jer je sitan tekst na zaslonu male dijagonale teško čitljiv na zaslonima niske rezolucije.

Zaslon: Osim kvalitete prikaza, kod zaslona fotoaparata bitna je i mogućnost artikulacije.

Artikulacija zaslona važna je jer omogućava lakše snimanje iz različitih kutova u kojima je teško vidjeti sadržaj fiksnog zaslona. Minimalna razina artikulacije je nagib, dok je idealna artikulacija ona u svim smjerovima. Artikulacija koja omogućava okretanje zaslona za 180 stupnjeva odlična je za autoportretno snimanje, što je must-have za vlogging, koji je sve popularniji format sadržaja.

Osjetljivost na dodir koristan je dodatak zaslonu jer omogućava brzu promjenu fokusne točke, kao i brzu navigaciju kroz izbornike koji su često vrlo opsežni, a navigacija fizičkim kontrolama može biti prilično spora.

Tražilo

Tražila dijelimo na optička i elektronička. Optička imaju izravan pogled kroz objektiv, dok elektronička za pogled koriste podatke senzora. Prednost je optičkih tražila jednostavnost, preciznost i responzivnost, dok je prednost elektroničkih tražila pregled 100% slike vidljive senzoru, odnosno potpuna pokrivenost. Dodatna prednost elektroničkih tražila jest lakše određivanje ekspozicije i fokusa jer je samo tražilo malen zaslon, tako da na njemu dobivate isti pregled kadra kao na samom zaslonu.

Kontrole

Većina fotoaparata oslanja se na fizičke kontrole za interakciju, stoga je važno da one imaju dobar raspored i kvalitetno izrađene tipke i kotačiće koji omogućavaju brzu i pouzdanu navigaciju kroz izbornike, kao i podešavanje parametara ekspozicije. Loše izveden sustav kontrola može dovesti do krivog podešavanja parametara ekspozicije, slučajne promjene načina snimanja ili čak isključivanja fotoaparata.

Bljeskalica

U uvjetima lošeg osvjetljenja ponekad se moramo osloniti na umjetne izvore svjetla. Jedan od njih ugrađen je u fotoaparat, a riječ je, naravno, o bljeskalici. Kod bljeskalice je ključna snaga, odnosno njihov domet. Budući da se radi o udaljenosti, taj domet mjerimo u metrima. Što je bljeskalica veće snage, to ona ima veći domet, što znači da može osvijetliti udaljenije objekte.

Audio-in

Za snimanje videa, osim slike, važan je i zvuk. Budući da su integrirani mikrofoni loši u suzbijanju okolne buke, za dobar zvuk važno je investirati u neko od alternativnih rješenja. Jedno od njih jesu mikrofoni, koji se na fotoaparat najčešće spajaju kroz 3,5-milimetarski ulaz.

Baterija

Kao i kod svakog prijenosnog uređaja, autonomija je za fotoaparate od iznimne važnosti. Kod fotoaparata autonomija se mjeri u broju ekspozicija, odnosno snimljenih fotografija koje je moguće snimiti punom baterijom. Za video se autonomija mjeri kroz vrijeme snimanja jer je to drugačiji način korištenja koji zahtjeva prilagodbu mjerne jedinice.