Optika i elektronika
Osnovni princip rada fotoaparata svima nam je poznat, no da bismo ovjekovječili neki trenutak, slika mora proći kroz niz komponenti koje nam omogućavaju da ih zauvijek pohranimo na svoje uređaje.
Vrste kamera
Kod pametnih telefona kamere dijelimo na tri vrste prema njihovoj optici. Prvu vrstu čine standardne širokokutne kamere kojima su opremljeni svi telefon u koje je ugrađena kamera. Kod telefona žarišna duljina optike iznosi između 25 i 30 milimetara, što omogućava fotografiranje širokokutnih fotografija bez distorzije uzrokovane optikom niske žarišne duljine.
Drugu vrstu čine telefoto kamere, koje nude mogućnost optičkog zumiranja, odnosno zumiranja bez gubitka kvalitete fotografije. Žarišna duljina optike telefoto kamera iznad je 50 milimetara, a o duljini je ovisna i razina zumiranja. Treća vrsta kamera jesu ultraširokokutne kamere, koje omogućavaju snimanje vrlo širokih kadrova. Snimanje širokih kadrova dolazi s negativnim učinkom distorzije uzrokovane optikom kratke žarišne duljine.
Žarišna duljina optike ultraširokokutnih kamera telefona ispod je 20 milimetara. Također postoje monokromatske kamere, koje se koriste kao dopuna standardnim širokokutnim kamerama, a uloga im je povećanje količine detalja. Senzori monokromatskih kamera snimaju isključivo crno-bijele fotografije te zbog toga nemaju široku primjernu kod pametnih telefona.
Rezolucija senzora
Svi su čuli za megapiksele, no mnogi ne znaju što su oni. Megapiksel je mjerna jedinica koja označava broj milijuna piksela, u ovom slučaju broj piksela senzora. Naprimjer, senzor rezolucije 24 megapiksela s omjerom 3:2 može napraviti fotografiju rezolucije 6000 x 4000 piksela. Pomnožimo li rezoluciju na osima, dobit ćemo 24.000.000 piksela, odnosno 24 megapiksela. Što je rezolucija viša, to je veća definicija fotografije te je moguće uhvatiti više sitnih detalja.
Veličina senzora
Od same rezolucije važnija je veličina površine senzora jer ona ima veći utjecaj na kvalitetu fotografija. Visoka veličina senzora omogućava hvatanje više svjetla, što rezultira fotografijama s manje šuma. Drugi efekt velikog senzora izraženiji je bokeh, odnosno bolje zamućivanje pozadine, što omogućava bolje odvajanje objekta od pozadine. Veličina senzora računa se kao obrnuti omjer, odnosno veći broj označava manji senzor. Senzor veličine 1/1,7“ veći je od senzora veličine 1/2,5“.
Otvor blende
Na otvor blende možemo gledati kao na zastore na prozoru. Što ih više otvorimo, to će više svjetla proći kroz prozor. Dakle, veći će otvor blende omogućiti većoj količini svjetla da dopre do senzora. Velik otvor blende usto omogućava i izraženiji bokeh efekt, no i uže fokusno područje. Otvor blende također je obrnuti omjer, kod kojeg niži broj označava veći otvor blende. Naprimjer, otvor blende f/1,5 veći je od otvora blende f/5,6.
Žarišna duljina
Žarišna duljina udaljenost je između senzora i točke konvergencije objektiva. Ukratko, mjesto na kojemu se slika u objektivu okreće naopako zove se točka konvergencije i njena udaljenost od senzora bitna je za određivanje vidnog polja. Što je žarišna duljina veća, to je vidno polje uže, odnosno jači je zoom. Što je ona kraća, zoom je slabiji te je šire vidno polje. Žarišna duljina objektiva određuje njegov tip, koji može biti ultraširokokutan, širokokutan ili pak telefoto. Žarišna duljina mjeri se u milimetrima.
Optička stabilizacija
Kako blagi pomaci telefona pri fotografiranju ne bi negativno utjecali na krajnje rezultate, brine se optička stabilizacija. Optička stabilizacija omogućava kameri da se kreće nezavisno od samog telefona kako bi se spriječio negativan učinak blagih pomaka uređaja. Krajnji cilj optičke stabilizacije jest pružiti otpor smjeru kretanja telefona te usporiti promjenu smjera kamere kako bi isti taj pomak bio manje primjetan. Optička stabilizacija osobito je važna u lošim svjetlosnim uvjetima u kojima se koriste niže brzine zatvarača te je daleko veća mogućnost negativnog utjecaja pokreta na fotografije.
Metodologija testiranja
Za potrebe testiranja fotografije smo izradili u automatskom načinu snimanja na svim trima telefonima jer je upravo automatski način snimanja najčešće korišten na pametnim telefonima. Pritom smo isključili automatsku prilagodbu postavki kako bismo dobili što bolji uvid u same performanse kamera.Za referencu smo koristili Sonyjev mirrorless fotoaparat A6000 s kit objektivom 16-50 mm. Fotoaparat smo koristili u načinu snimanja Intelligent Auto kako bismo dobivene rezultate mogli što bolje usporediti s testiranim mobitelima.
