Tehnologija
Pametni satovi nešto teže pronalaze svoju publiku, ponajviše zato jer je teško ljudima vidjeti korist od uređaja koji pokazuje vrijeme, a ima toliki premium nad klasičnim satom samo da bi pokazivao obavijesti s mobitela koji vam je ionako u džepu
Začetak pametnih satova možemo naći prije 45 godina kada se za digitalni sat koji je svoje pozadinsko svijetlo palio ovisno o vanjskim uvjetima koje je njegov senzor detektirao. Riječ je o tvrtci Seiko koja je od tada dugo bila pionir na području satova koji su imali dodatnu funkciju osim prikaza vremena. Sljedeći je bio sat s TV prijamnikom, a nakon njega uslijedio je prvi sat koji je mogao primati poruke, MessageWatch. Pomoću FM frekvencija prikazivao je detalje iz vijesti poput vremenske prognoze i sporta, a mogao je napisati i tko vas zove.
2000. godine na tržište je izašao sat koji je imao Linux operativni sustav što ga čini prvim pametnim satom kakvima ih zamišljamo danas. Mogao se bežično povezati s računalima i telefonima, te je prvi mogao primati i čitati mailove. Nedugo zatim, u utrku se ubacuje Garmin sa Forerunner satom te lansira novo doba pametnih satova opremljenih senzorima i sve boljom tehnologijom. Cijene pametnih satova u to doba stavile su pametne satove u premium kategoriju koju je malo tko mogao priuštiti, pogotovo za sat.
Pravi boom pametni satovi doživjeli su 2013. Godine kada je Pebble izbacio ultra jeftine verzije koje su držale cijenu od oko 500 kuna. Tada su se priključili i giganti smartphone industrije (među ostalim) koji su htjeli svoje ime na novoj hit tehnologiji, jer je prodaja smartphonea u zapadnom svijetu počela stagnirati, dok je na istoku Kina žestoka konkurencija sa svojom smartphone ponudom. Tako Samsung, Sony i Motorola gotovo u isto vrijeme ponudili svoje verzije pametnih satova gdje su dizajnom probali privući kupce koji su mogli cijeniti odmak od plastičnih verzija pametnih satova.
Uspjeh je različitih brendova bio prilično neujednačen jer dok je Samsung nudio predivne OLED ekrane, neki su išli jeftinijim putem te nudili staru TFT tehnologiju, a pošto je sat i simbol stila, mnogi su se odlučili i za atraktivniji izgled. Prve generacije bile su impresivne, no imale su svojih nedostataka. Dok su neke kompanije odustale, neke su se pridružile, a neke i propale zbog nezainteresiranosti većeg dijela tržišta. Google je ovdje vidio priliku da se umiješa te je izbacio Android verziju Watch, koja je sada već u trećoj Oreo inačici. No, za razliku od pametnih satova gdje proizvođači mogu više-manje s androidom napraviti što žele, Watch verzija je napravljena po Appleovom iOS stilu. Svi satovi s Android Watch sustavom generalno izgledaju isto unutar sustava te je Google postavio jako čvrste uvjete s obzirom na kvalitetu koju pametni satovi moraju zadovoljiti kako korisnici ne bi bili odbijeni lošim iskustvom.
No, kakvu to tehnologiju današnji satovi imaju i što od njih možemo očekivati? Dotaknuti ćemo se i kineske ponude premda njihovi satovi nisu zastupljeni u našem testu jer ih nije lagano kupiti već se moraju naručiti preko interneta. Sama autonomija sata nije previše duga te nije realno očekivati više od dva dana između punjenja s obzirom na kojekakve senzore i načine bežične komunikacije koji su ugrađeni u sami sat, da ne pričamo o prostoru za bateriju. I dok se polako pojavljuju verzije s e-SIM rješenjima, neki poput Huaweia nude i utor za nano SIM karticu. Naravno, verzije s e-SIM karticama teško ćete nabbaviti kod nas, a da i kojim slučajem dođete do primjerka, samo jedan operater trenutno nudi uslugu spajanja takvih uređaja na mrežu.
Osim konekcije, satovi se moraju izboriti nudeći neke jedinstvene mogućnosti za koje pametni telefoni nisu praktični pa tako nailazimo na brdo senzora koji vam daju dodatne informacije, većinom vezane uz sport na što većina proizvođača računa kako bi opravdali kupnju. Primjerice, za vrijeme pisanja ove teme dobili smo zanimljiv upit za VIDI doktora gdje je čitateljicu zanimao optimalan sat za praćenje performansi za vrijeme plivanja kako u bazenu tako i na otvorenom. Garminov Fenix 5 naravno ima te mogućnosti out of the box, Vivoactive 3 ima mogućnost praćenja samo performansi u bazenu. Za otvoreno plivanje ćete na žalost morati izdvojiti nešto više od Vivoactivea, te mi preporučamo Garmin Forerunner 935 model koji je vrlo sličan Fenix seriji, no lakši je za nositi sa smirenijim izgledom. Omogućuje praćenje performansi i na otvorenoj vodi zahvaljujući GPS lociranju, jedinstven ekran štedi bateriju dok ostaje vidljiv, a s njime se upravlja gumbima što znači da neće poluditi jednom kada se uroni u vodu.
