Što se sve dobije za najviše 4000 kuna
Vrlo široka ponuda procesora i kombinacija hard diskova i ssd-ova i rezolucija ekrana. Samo što se baš i nismo nauživali dediciranih grafičkih kartica.
Procesori
Bez puno iznenađenja, i u ovoj kategoriji primijetili smo dominaciju Intela. Prvi pristojniji procesor koji bismo nazvali upotrebljivim i za srednje teške zadaće bio bi Pentium N3700. Njega često nalazimo u donjem spektru ponude, za otprilike do 2.500 kn. Radi se o pristojnom komadu silicija koji na četiri fizičke jezgre podržava čak i turboboost. Prednost čipa leži u niskom TDP-u od 6W, pa se N3700 može pronaći i u fanless laptopima za nečujan rad. No realno gledajući, i3 procesori za koplje su ispred, a može ih se pronaći ponekad u laptopima iste vrijednosti kao što su oni s N3700.
Pritom bi trebalo paziti i na generaciju i3 procesora. Nalazimo još i i3 4005U modele s kraja 2013. Njih bismo izbjegavali, jer se na tržištu u ovoj klasi nalazi i noviji i3 5005U procesor. Oba procesora veoma su slična, nude dvije fizičke s četiri logičke jezgre, a oba imaju maksimalni TDP od 15W. Međutim, i3 5005U može češće raditi u modu niže potrošnje, gdje se TDP spušta na 10W, što nudi veću autonomiju. Novije i3 procesore šeste generacije još nismo ugledali na našem tržištu unutar ove kategorije. Time je pak očekivati i3 procesore sedme generacije još nerealno, budući da su svjetlo dana ugledali u ovom kvartalu.
BRANDOVI: Nvidija i Intel apsolutno dominiraju laptop segmentom, ali zalutao je i jedan model s AMD brandingom
Dobra je vijest da za cijenu do 4.000 kn nalazimo i i5 procesore, pete ali čak i šeste generacije. Core i5 5200U je nešto stariji, s početka 2015. godine, s dvije fizičke, četiri logičke jezgre s turbo boostom na 2.7 GHz. Pritom je maksimalni TDP, kao i kod i3 procesora, na 15W, s najnižim TDP-om od 7.5W. Time bi autonomija trebala biti još bolja, iako je procesor osjetno snažniji. Za intenzivnije srednje klasne zadaće, i5 procesori ovog kalibra čine se kao odličan izbor, a te procesore, u kombinaciji sa zasebnim grafičkim karticama, možemo pronaći i u gaming laptopima. 6200U spram 5200U nudi veći takt, a time i bolje performanse, pa bismo, da možemo birati između ta dva procesora, svakako odabrali model s novijim čipom. Sedmu generaciju Intelovih i5 procesora također još očekujemo.
Druga je prednost novijih Intelovih čipova osjetno snažnija integrirana grafika, koja je u novijem i3 5005U s Intel HD 5500 GPU-om gotovo dvostruko jača od i3 4005U s Intel HD 4400 GPU. Kod i5 5200U nalazimo jednaki HD 5500 GPU solidnih performansi, no u novijem i5 6200U nalazimo osjetno snažniji Intel HD 520, dovoljan i za pristojniji lagani gaming.
S AMD strane priče nalazimo uglavnom dva čipa, A10 7300 i 9600P. Po performansama, A10 7300 sa svoje fizičke četiri jezgre otprilike odgovara Intelovom i5 5200U, no s nedostatkom većeg TDP-a, što rezultira ili toplijim kućištem ili jačom bukom ventilatora. Po cijeni se, međutim, nalazi nešto niže pozicioniran nego 5200U. A10 9600P se pak nalazi kao izravan cjenovni konkurent i5 6200U, a s njim dijeli jednak TDP na četiri fizičke jezgre, no nudi nešto jače performanse.
Sve u svemu, da su naši novci u pitanju, krenuli bismo rutom Intelovih procesora novije generacije, no i jači AMD čini se atraktivan, pogotovo kada uzmemo u obzir da se često nalazi u laptopima s Full HD ekranima i izdašnom količinom RAM memorije.
Ekrani
Za ove novce, teško je očekivati IPS panele odličnog kontrasta i kutova gledanja, pa je glavna stavka u ovom slučaju rezolucija. Svjetlina je također u drugom planu, budući da rijetko koji od ovih modela nudi dovoljno svjetline za rad vani pod jačim upadanjem dnevnog svijetla.
Trunku utjehe daje nam činjenica da 1280x800 ekrani ipak odlaze u prošlost, ili pak u sferu tableta i 2 in 1 modela.
ISTI, A RAZLIČITI: Gabaritima slični modeli, razliku traže u kompromisima. Teško ćete u jednom modelu dobiti i FullHD ekran i jak procesor i SSD, ali ni dvoje nije loše
Ekrani 1366x768 su pak standard, čak i za skuplje modele, a njih smatramo apsolutnim minimumom za iole normalno korištenje. Uzmemo li u obzir da je prosječna dijagonala ekrana 15,6“, 1366x768 čini se slabašnom, tj. pikseliziranom.
Slično je i sa 17-inčnim modelima, koji u ovoj klasi broje 1600x900, nudeći gotovo jednaku oštrinu koja bi se mogla smatrati minimumom.
Preferiramo, naravno, Full HD rezoluciju, koja nudi pristojnu oštrinu, no uz danak nešto kraće autonomije, što je kompromis koji smo spremni učiniti. Budući da ne očekujemo previše od ovih panela u ovoj kategoriji, primijetili smo da Full HD ekrani često nude nešto slabiji kontrast i boje spram nekih 1366x768 modela, no to svakako nije pravilo.
Dedicirana grafika
Pomalo smo ostali iznenađeni time da je cijena 940M pala na oko 3.000 kn. Time je dostupan i nešto pristojniji gaming ako ne očekujemo Full HD rezoluciju. Geforce 920M pak nudi nešto slabije performanse, no ipak bolje od integrirane grafike na procesoru. Često se nalazi u kombinaciji s Pentium procesorom, koji pak zna biti preslabašan za moderne igre. Time se neki gaming i ne može očekivati, makar se radilo o dediciranoj grafici.
AMD grafika u ovoj klasi nudi nešto bolje performanse od očekivanih za cijenu, no ipak, nije ni to dovoljno za ozbiljniji gaming.
Naša bi preporuka svakako bila tražiti 940M grafiku, koja može koliko-toliko zadovoljiti neke osnovnije gaming potrebe, bez probijanja budžeta. Na tržištu se pak nalazi i GTX10x0 serija grafičkih, no one su za ovu kategoriju još nedostupne, budući da trenutno nalazimo modele jače od GTX1060, bez naznaka za neke lower end modele.
Operativni sustav
Kad je riječ o OS-u, stvarno nema pravila. Pune Windows 10 Home (single licence) možemo pronaći i na modelima jeftinijim od 2.000 kn, dok nalazimo na tržištu i laptope u vrijednosti preko 6.000 kn bez ikakvog OS-a. Predinstalirani Windows svakako je prednost, no to opet ovisi o preferencijama korisnika. Nekima će Windows 7 biti atraktivniji, no možemo vam samo poželjeti sreću u potrazi za kompatibilnim driverima, budući da sve više proizvođača ne izdaje drivere za tako stari Microsoftov OS. Možete krenuti i rutom besplatnih OS-a, poput Ubuntua, koji nalazimo i predinstaliran na nekim Dellovim modelima.
No riječ upozorenja: predinstalirani Windowsi često nose i veću količinu bloatwarea, često u formi nepotrebnih programa i promocija. Svakako preporučujemo ulaganje od oko 30 minuta, te brisanje svakog od njih, kako bi se rad laptopa osjetno ubrzao.
Radna memorija
Nema puno filozofije – više je bolje. Konačno se polako počinjemo rješavati mizernih 2 GB RAM memorije u ovoj kategoriji, pa njih nalazimo samo u najjeftinijim modelima s Atom procesorima, ili pak u Windows tabletima. 4 GB RAM memorije sve se više pokazuje kao minimum za upotrebu računala s više programa odjednom, dok je 8 GB RAM neki optimum. 16 GB RAM memorije također možemo pronaći za najviše 4.000 kuna, gdje više služi kao začin za oplemenjivanje AMD laptopa. 4 GB RAM-a može se pak pronaći i u mnogo skupljim modelima, što je ipak pomalo nelogično.
UPGRADE: Rijetki modeli nude jednostavni upgrade RAM memorije, ali i dva popunjena SO-DIMM slota
Rado bismo rekli da ne treba brinuti oko 4 GB RAM-a, te da se lako ubaci još jedan modul od 4 GB, no većina modela ne nudi lagan način za upgrade, što je bio slučaj nekad. Danas se češće mora odvrnuti cijeli donji dio laptopa, dok se nekoć trebao samo ukloniti jedan vijak koji drži malena vratašca RAM-a. Time su današnji laptopi nešto tanji i čvršći. U najgorem slučaju, neki modeli imaju trajno instalirani RAM na matičnu ploču, čime se ikakav upgrade čini nemogućim. Ako razmišljate o naknadnom upgradeu RAM memorije, svakako se savjetujte s Googleom, te provjerite jesu li SO-DIMM slotovi dostupni korisniku.
Pohrana
U najnižem dijelu ponude nalazimo eMMC memorije, koje variraju od 32 do 64 GB. U suštini, radi se o memorijama koje su više predviđene za mobitele i tablete nego za računala. Prema performansama, često znaju biti i ispod 5.400 rpm HDD-ova, no srećom, ne nalazimo ih tako često u konvencionalnim laptopima. Kao minimum se postavlja klasičan HDD kapaciteta 500 GB, što je sasvim pristojna količina pohrane, no nedovoljno brzo za 2016. godinu.
Kao nekakav prosjek postavlja se 1 TB HDD, koji se u ponudi također može pronaći i u mnogo skupljim modelima. Ne nudi nikakve bolje performanse prema 500 GB HDD-a, ali logično je, nudi dvostruko više pohrane.
HDD VS. SSD : Odavno je poznata prednost SSD-a nad HDD-om, no kao i kod RAM-a, upgrade ne mora biti ovako jednostavan
Dobra je vijest da možemo pronaći i modele s SSD-om, no s pomalo tijesnih 128 GB. Performanse će time biti par kopalja iznad HDD opremljenih modela, no pohrane će zasigurno nedostajati. Za instaliranje OS-a i ključnih programa definitivno će biti mjesta, no za medijsku kolekciju, preporučujemo nabavku eksternog hard diska koji se može naći za parsto kuna.
Kao što smo učinili za RAM memoriju, preporučujemo da se informirate o tome koliko je komplicirano rastaviti laptop, te u njega ubaciti SSD umjesto HDD-a. Preostali se HDD onda može ubaciti u eksterno HDD kućište, dostupno za manje od 100 kn.
