Tehnologija
Tehnološki temelji naše gamerske superkonfiguracije za 2025. godinu prilično su pouzdani i provjereni. Protekle godine bili smo svjedoci predstavljanja najnovijih generacija Intelovih i AMD-ovih procesora, ali po pitanju ključnih tehnoloških značajki samih hardverskih platformi, nekih važnijih novosti nije bilo.
DDR5, PCIe 5.0 i napredna opremljenost
Svako računalo visoke klase 2025. godine mora imati podršku za PCI Express 5.0, bilo da govorimo o odgovarajućem PCIe 5.0 x16 utoru za grafičku karticu, kao i većem broju dostupnih PCIe 5.0 x4 M.2 utora za NVMe diskove. Intel i AMD već nekoliko godina podržavaju ove tehnološke novotarije kod svih svojih ploča i chipseta visoke klase. Također, danas je DDR5 RAM memorija svojevrsni standard kod računala visoke klase. Danas su dostupne DDR5 memorije osjetno većih brzina poput 8.000 MHz i više. Premda AMD za svoje AM5 procesore i dalje preporučuje DDR5 memoriju brzine 6.000 MHz uz niže latencije za optimalne performanse.
Proteklu godinu su na tržištu računalnog hardvera svakako obilježila predstavljanja najnovijih generacija procesora. Intel je predstavio svoju najnoviju generaciju procesora Core Ultra temeljenu na arhitekturi Arrow Lake. S druge strane, AMD je predstavio cijelu seriju novih Zen 5 procesora, a pred kraj godine pojavio se i prvi Zen 5 procesor s famoznim 3D V-Cacheom.
Intel Arrow Lake - vrijeme promjena
Intelova nova generacija Arrow Lake procesora donijela je radikalan zaokret i posve novi pristup temeljen na chiplet dizajnu. Ovi se procesori sastoje od više chipleta (tiles) koji uključuju procesorske jezgre, grafički čip, AI čip, kao i ulazno-izlaznu komponentu. Također, Intel po prvi put koristi TSMC-ov 4nm proizvodni proces za procesorske jezgre, a Core Ultra procesori više ne podržavaju Hyperthreading.
Intel je zadržao tzv. hibridni dizajn koji uključuje moćnije i brže P jezgre (Lion Cove) i nešto energetski učinkovitije i sporije E jezgre (Skymont). Učinkovitije jezgre su sada osjetno brže nego ranije, a ukupno gledano, Intel je smanjio potrošnju energije s novom Arrow Lake generacijom procesora. Međutim, u konačnici nova Intelova Core Ultra serija nije donijela osobito impresivne performanse, a posebno je podbacila po pitanju gaming performansi. Zbog svega neki od Intelovih najnovijih procesora visoke klase, poput Core Ultra 9 285K modela, predstavljaju dobar odabir za zahtjevnu poslovnu i profesionalnu primjenu, no za gamere AMD ima nešto mnogo bolje.
Preciznije, riječ je o Zen 5 procesorima s 3D V-Cache tehnologijom, AMD-ovom inovacijom u obliku 3D V-Cache tehnologije koja donosi osjetno veću količinu brze priručne memorije (L3 cache) koja značajno poboljšava performanse u igrama.
Zen 5+ 3D V-Cache za najbolji gaming
Nadalje, s novom Zen 5 generacijom X3D procesora, AMD uvodi važnu novost po pitanju smještaja 3D cache chipleta. Sada se ovaj chiplet nalazi ispod CCD-a, odnosno ispod kompleksa procesorskih jezgri. Ovakva jednostavna promjena omogućuje značajno više radne taktove i klasičan overclocking. Na ovaj način je AMD s najnovijom generacijom 3D V-Cache procesora otklonio sve potencijalne probleme koji su pratili ove procesore u prošlosti.
Već smo spominjali kako je AMD ove godine predstavio svoju najnoviju Zen 5 arhitekturu procesorskih jezgri koja donosi dodatna poboljšanja. Ponajprije, nova generacija Zen 5 jezgri donosi do 16% poboljšani IPC (Instructions per clock), veću količinu L1 cachea i udvostručenu propusnost L2 cachea. AMD je također značajno poboljšao i optimizirao sve druge elemente procesorskih jezgri.
Zen 5 procesori donose i bolju podršku za DDR5 memorije većih brzina (8.000 MHz ili više), kao i dodatne opcije za optimizaciju i overclocking (Curve Shaper). Pritom danas na tržištu ima sve veći broj brzih DDR5 memorija s punom podrškom za AMD-ove EXPO memorijske profile.
3d Cache chiplet se u drugoj generaciji X3D procesora nalazi ispod CCD-a, odnosno ispod kompleksa procesorskih jezgri. Ova jednostavna promjena omogućuje značajno više radne taktove i klasičan overclocking
S tim u vezi valja reći kako Intelovi procesori i dalje više profitiraju od brže DDR5 memorije, nego što je to slučaj s AMD-ovim. Svakako je glavni razlog u činjenici kako AM5 procesori rade optimalno kada je radni takt memorije, memorijskog kontrolera i Infinity Fabric sabirnice istovjetan (u pravilu to znači korištenje memorije od 6.000 MHz). Također, AMD-ovi X3D procesori su zbog velike količine L3 cachea daleko manje ovisni o brzini i latenciji radne memorije.
Ove smo godine također vidjeli kako sve više matičnih ploča visoke klase podržava najnovije tehnologije za bežičnu mrežu i prijenos podataka. Prvenstveno govorimo o WiFi 7 i Bluetooth 5.3 tehnologijama, kao i USB 4, odnosno Thunderbolt 4 priključcima. Ovo omogućuje iznimne brzine prijenosa podataka putem bežične veze, odnosno prilikom korištenja vanjskih uređaja poput diskova i sl. Također, ploče visoke klase danas često dolaze i s 10 Gb ili 5 Gb mrežnim LAN priključcima. U svakom slučaju, vidljiv je također trend sve većeg broja PCIe 5.0 x4 utora za NVMe diskove, što omogućuje istovremeno korištenje većeg broja trenutno najbržih consumer SSD-ova. Bez sumnje, danas je teško ploču visoke klase zamisliti bez PCIe 5.0 utora za grafičku karticu, kao i većeg broja PCIe 5.0 x4 utora za NVMe diskove.
RTX 4080 Super - Nvidijin refresh Ada arhitekture
Ono što nažalost nije tehnološki neka osobita novost (ne našom krivnjom) je svakako tehnologija na kojoj se temelji ugrađena grafička kartica, odnosno grafički procesor. Kako do kraja godine nismo dočekali najnovije grafičke čipove visoke klase Nvidijinog Blackwella i AMD-ove RDNA4, ugrađena grafička kartica RTX 4080 Super se temelji na dobro znanoj Ada Lovelace arhitekturi.
Podsjetimo se, RTX 4080 Super je zapravo dosta beznačajan refresh RTX 4080 kartica koji je Nvidia predstavila početkom 2024. godine. Tehnološki gledano, ovdje je ipak i dalje riječ o vrlo naprednoj kartici koju pogoni Nvidijin grafički procesor AD103. Ovaj grafički čip u potpunosti podržava DX 12 Ultimate, ima naprednu podršku za ray tracing, te podržava Nvidijinu upscaling tehnologiju DLSS 3.0, uključujući mogućnost generiranja frameova uz pomoć AI-ja.
Grafički procesor koji pogoni RTX 4080 Super kartice uključuje 45,9 milijardi tranzistora, a ima 10.240 shaderska procesora, kao i 320 teksturnih i 112 ROP jedinica. Osim toga, posjeduje 80 ray tracing jedinica, te 320 svojevrsnih AI jedinica koje Nvidia naziva Tensor Cores.
Osim toga, RTX 4080 Super posjeduje 256-bitnu memorijsku sabirnicu i koristi 16 GB GDDR6X videomemorije ukupne maksimalne propusnosti od 736,3 GB/s.
Svakako jedna od ključnih prednosti RTX 4080 Super kartica je DLSS 3.0 sa svojim posebnim dodatkom u obliku AI generiranja frameova. Optical flow akcelerator kod najnovijih Nvidijinih Ada grafičkih procesora zadužen je za umetanje novih AI generiranih slika, što u konačnici dodatno povećava broj sličica u sekundi, odnosno poboljšava performanse.
Osim toga, RTX 4080 Super donosi napredne multimedijalne mogućnosti uključujući podršku za hardversku akceleraciju kodiranja i dekodiranja AV1 video sadržaja.
Konačno, velika prednost RTX 4080 Super kartice je i odlična energetska učinkovitost s obzirom na vrlo razumnu potrošnju od oko 300 W.
