Tehnologija
Svi znamo kako televizori temeljeni na OLED tehnologiji dominiraju tržištem televizora visoke klase već zadnjih 7-8 godina. Međutim, pravi uzlet OLED tehnologije u svijetu monitora dogodio se tek nedavno. Nekoliko je glavnih razloga za to, a dva su po nama ključna. Prvi razlog je svakako ekonomski. Proizvodnja OLED panela manjih dijagonala poprilično je skupa.
Trenutno dostupni OLED gaming monitori spadaju u najskuplje monitore na tržištu sa cijenom većine modela od nekih 700, pa sve do 1.000 i više eura. Međutim, još do prije koju godinu OLED monitori bi vjerojatno svojom cijenom dobrano nadmašili ovakve iznose.
Drugi, i možda još značajniji, razlog je to što način korištenja računalnih monitora uvelike povećava potencijalni rizik od nezgodnog fenomena koji predstavlja glavni nedostatak OLED tehnologije. Dakako, govorimo o pojavi trajnog burn-in-a slike.
Zašto smo tako dugo čekali na OLED monitore?
Podsjetimo se, pod pojmom tzv. trajnog burn-in-a slike podrazumijevamo zapravo trajno oštećenje pojedinih dijelova, odnosno piksela OLED panela, do kojeg dolazi uslijed učestalog prikaza istih statičnih elemenata slike na samom ekranu, odnosno elemenata iste boje ili visoke svjetline.
Posljedica su „tragovi“ prethodnih elemenata slike koji su i dalje vidljivi na ekranu u pozadini, čak i nakon što se pojavi nova slika, odnosno počne prikazivati novi sadržaj. S vremenom kod svih OLED uređaja dolazi do tzv. degradacije panela, ali je samo pitanje na koji način će posljedice takve degradacije biti vidljive kod same kvalitete slike.
Tehnološki prikaz izvedbe LCD i OLED panela koji dobro ilustrira zbog čega su OLED ekrani osjetno tanji od LCD ekrana
S obzirom da računalne monitore koristimo za prikaz dosta statičnih elemenata koji su stalno na ekranu, bilo da je riječ o raznim izbornicima operacijskog sustava i aplikacija, tekstu ili slikama, posve je jasno kako je ovdje potencijalno osjetno veći rizik od trajnog burn-in-a slike, nego što je to recimo slučaj kod televizora koje koristimo većinom za „pokretne slike“ - TV sadržaj, filmove, igre.
Treba ovdje napomenuti kako valja razlikovati privremeni i trajni burn-in. Pod pojmom trajnog burn-in-a podrazumijevamo trajno oštećenje panela koje više nije moguće ispraviti. S druge strane, proizvođači OLED panela implementirali su razne mehanizme zaštite od trajnog burn-in-a i tehnologije za otklanjanje problema privremenog burn-in-a. Tako je, primjerice, pojavu privremenog burn-in-a slike moguće otkloniti jednostavnim isključivanjem i ponovnim uključivanjem uređaja, odnosno pokretanjem tzv. „pixel refresh“ opcije koja je dostupna kod svih OLED ekrana.
OLED za gaming bez kompromisa
Zbog svega je posve jasno da su trenutno dostupni OLED monitori prvenstveno namijenjeni za igranje igara i multimediju, a ne toliko za uredski rad s računalom ili profesionalno korištenje.
Konačno, valja napomenuti i da su OLED paneli prvih generacija bili ograničeni na frekvenciju osvježavanja slike od 60, odnosno kasnije maksimalnih 120 Hz, što je osjetno manje od frekvencija osvježavanja svih modernih gaming monitora koje danas u pravilu iznose 144 Hz (sve češće 240 Hz) ili više. Tako da je i ova činjenica utjecala na relativno kasno predstavljanje OLED gaming monitora u odnosu na samu dostupnost OLED tehnologije.
Usporedba ključnih QD OLED i WOLED tehnologija koje su trenutno dominantne u svijetu OLED monitora
Prema svemu navedenom, jasno je kako su postojale određene prepreke za značajniju prisutnost OLED tehnologije u svijetu gaming monitora, ali srećom, danas možemo reći da su ove prepreke većinom prevladane. Barem u dobroj mjeri. Premda OLED tehnologija nije savršena, njene su prednosti, kada je riječ o gaming monitorima, kristalno jasne. Naime, jedino nam OLED monitori mogu ponuditi nenadmašnu kombinaciju vrhunske kvalitete slike i iznimne brzine odziva.
U svakom drugom slučaju prilikom korištenja LCD monitora temeljenih na dobro znanim drugim tehnologijama (IPS, VA, TN), morat ćete pristati na određeni kompromis, bilo po pitanju kvalitete slike ili brzine odziva. S OLED-om nema potrebe za kompromisom. U kombinaciji s visokom frekvencijom osvježavanja slike, OLED gaming monitori mogu osigurati iznimne gaming performanse uz savršeno jasan prikaz bez primjetnog zamućenja slike, čak i u najbržim igrama.
Veći, širi i... sve zakrivljeniji
Pogledamo li malo neke od osnovnih osobina testiranih OLED gaming monitora, možemo zaključiti da su doista prilično raznoliki. Prva generacija OLED gaming monitora bila je dostupna isključivo u ultrawide formatu i s veličinom dijagonale od 34 inča, međutim, sada već imamo dostupne monitore i drugih uobičajenih veličina dijagonala. Što se tiče veličine i rezolucije, možemo ih zapravo podijeliti u dvije skupine. Jednu čine monitori koji koriste široki 21:9 ili superširoki format slike. Ovdje većinom imamo veličine od 34, 45 i 49 inča, te dvije dominantne rezolucije ultrawide formata: 3.440 x 1.440 ili 5.120 x 1.440 piksela.
Nasuprot tome imamo OLED gaming monitore klasičnog 16:9 formata slike, što uključuje prije svega 27- inčne modele rezolucije 1.440p. Najnovija nedavno predstavljena generacija OLED gaming monitora uključuje i 32-inčne modele 4k rezolucije.
Svi testirani monitori iskazali su se odličnom kvalitetom slike prilikom testiranja
Dosta su različiti i oblici ekrana koji se koriste kod OLED gaming monitora. Nekako su podjednako zastupljeni ravni i zakrivljeni oblici ekrana. S time da su zakrivljeni oblici isključivo prisutni kod monitora ultrawide formata. Pritom imamo monitore blage zakrivljenosti 1800R koji su većinom temeljeni na Samsungovoj QD-OLED tehnologiji, kao i znatno zakrivljenije monitore radijusa 800R koji su temeljeni na LG tehnologiji. OLED monitori uobičajenog 16:9 formata slike (27, 32 inča) u svim slučajevima dolaze s ravnim ekranom.
Već smo spominjali frekvenciju osvježavanja slike kao jedan od glavnih razloga što se OLED gaming monitori nisu u većem broju ranije pojavili na tržištu. Međutim, u posljednjih godinu-dvije iznimno brzo su razvijeni OLED paneli sa znatno većom frekvencijom osvježavanja.
Prva generacija OLED gaming monitora je tako bila ograničena na 175 Hz, no noviji modeli većinom imaju frekvenciju osvježavanja od 240 Hz. Konačno, ove godine predstavljeni su OLED gaming monitori s frekvencijom osvježavanja od 360, odnosno 480 Hz.
Najnovija generacija LG-evih OLED panela uključuje MLA (Micro Lens Array) tehnologiju odnosno sloj mikroskopskih leća koji dodatno poboljšava kvalitetu prikaza i maksimalnu svjetlinu
Dvoboj tehnologija - Samsung QD-OLED vs. LG WOLED
O samoj OLED tehnologiji smo već dosta pisali u posljednje vrijeme. Ukratko, OLED (Organic Light Emitting Diode) paneli sastoje se od velikog broja LED dioda koje posjeduju poseban sloj od organskih materijala koji emitira svjetlost prilikom primjene odgovarajućeg napona, odnosno električne struje. Kod OLED tehnologije nemamo zasebno pozadinsko osvjetljenje, svaki je piksel zasebno individualno osvjetljen što omogućuje praktično beskonačan kontrast, precizan i vjeran prikaz boja uz savršen prikaz crne boje, iznimno širok vidljivi kut i posve ujednačeno osvjetljenje po cijeloj površini ekrana.
Trenutno se svi dostupni OLED gaming monitori temelje na jednoj od dvije najmodernije OLED tehnologije - Samsungovoj QD-OLED tehnologiji ili LG-evoj OLED tehnologiji, odnosno WOLED panelima. Samsungova QD-OLED tehnologija je nešto novija i pojavila se 2022. godine, dok LG već godinama proizvodi WOLED panele koji su zadnje dvije godine doživjeli znatna tehnološka unaprjeđenja. Obje ove OLED tehnologije su nam dobro poznate iz svijeta OLED televizora.
Svi trenutno dostupni OLED paneli temelje se na nestandardnoj strukturi piksela koja se razlikuje od standardne RGB strukture kod LCD monitora, što onda dovodi do lošije čitljivosti teksta unutar Windowsa
Samsungova QD-OLED tehnologija je nešto naprednija i donosi kombinaciju svih pozitivnih osobina OLED-a s Quantum Dot tehnologijom za prikaz boja. QD-OLED tehnologija omogućuje višu maksimalnu svjetlinu svake pojedine boje, prikaz šireg spektra boja (100% DCI-P3) i općenito „čišći“ i živopisniji prikaz boja pri visokoj svjetlini. Samsung je ovo postigao nešto drugačijom strukturom QD-OLED panela pri čemu se koristi plavi OLED organski materijal za osvjetljavanje piksela koji sadrže crvene i zelene slojeve Quantum Dot čestica.
S druge strane, LG-eva WOLED (WRGB OLED) tehnologija uključuje dodatni bijeli podpiksel kako bi se povećala svjetlina, međutim, ovaj podpiksel blijedi tijekom vremena, posebno pri visokim svjetlinama, što rezultira gubitkom sjaja i svjetline boja. Međutim, novije generacije LG-evih Evo panela u kombinaciji s MLA (Micro Lens Array) tehnologijom značajno su povećale maksimalnu svjetlinu.
Sve brži i napredniji OLED paneli
U trenutku dok pišemo ovaj tekst, možemo govoriti o nekoliko generacija OLED gaming monitora koji su temeljeni na Samsungovim i LG-evim tehnologijama. Što se tiče Samsungovih QD-OLED panela, imamo prvu generaciju 34-inčnih ultrawide monitora s frekvencijom osvježavanja slike od 175 Hz. Nakon njih pojavili su se prošle godine 49-inčni monitori s frekvencijom od 240 Hz koji posjeduju unaprijeđene QD-OLED panele druge generacije s ponešto izmijenjenom strukturom piksela kako bi se poboljšala čitljivost teksta. Konačno, početkom ove godine Samsung je predstavio treću generaciju QD-OLED panela veličine dijagonale od 27 i 32 inča s dodatnim poboljšanjima po pitanju maksimalne svjetline i frekvencijom osvježavanja od 360 Hz.
Kada govorimo pak o monitorima temeljenim na LG-evoj OLED tehnologiji, imamo prvu generaciju koja uključuje 27-inčne OLED gaming monitore s frekvencijom osvježavanja od 240 Hz, te 45-inčne zakrivljene modele. Nakon toga slijedi druga generacija s poboljšanim OLED panelima koji donose višu maksimalnu svjetlinu, a uključuje zakrivljene 800R 34 i 39-inčne monitore.
Konačno, imamo treću generaciju gaming monitora temeljenih na najnovijim LG-evim WOLED panelima koja se tek nedavno pojavila ili se tek treba pojaviti na tržištu. Ovi paneli donose izmijenjenu RGWB strukturu piksela i višu maksimalnu svjetlinu. Najavljeni modeli OLED gaming monitora temeljenih na ovoj najnovijoj generaciji LG-evih panela uključuju 32-inčne modele s 240 odnosno 480 Hz, 27-inčne modele s 480 Hz, te ultrawide 45-inčne zakrivljene monitore s 165 ili 240 Hz frekvencijom osvježavanja slike.
Svi OLED monitori posjeduju odgovarajući izbornik za odabir željenog standarda prikaza boja
Super opremljeni high end igrači
Svakako jedna od značajnih osobina OLED gaming monitora koje smo testirali je vrhunska opremljenost i odlične ergonomske osobine. Ovi su monitori namijenjeni igrama i multimediji, pa tako primjerice gotovo svi posjeduju ugrađene zvučnike. Modeli velikih dijagonala također dolaze sa zasebnim daljinskim upravljačem koji omogućuje jednostavno podešavanje svih postavki i parametara slike.
Nadalje, posjeduju veliki broj USB priključaka, uključujući USB-C priključke s podrškom za prijenos video signala, prijenos podataka i punjenje drugih uređaja. Istaknimo i napredne mogućnosti prikaza slike u slici (PiP) i slike pored slike (PbP), te posebno zanimljivo kod nekih modela, KVM funkcionalnost koja vam omogućuje upravljanje dvaju računala s jednom kombinacijom miša i tipkovnice.
Zahvaljujući naprednoj OLED tehnologiji, svi OLED gaming monitori ističu se odličnim gaming performansama
Osim toga, svi modeli posjeduju i neku vrstu RGB osvjetljenja za dodatnu vizualnu atrakciju, s time da Philipsovi modeli imaju Ambiglow sustav LED-ica sa stražnje strane monitora, po uzoru na Ambilight kod Philipsovih televizora.
Dosta je zanimljiva situacija po pitanju dostupnih videopriključaka kod ovih monitora. Čovjek bi očekivao da ovako skupi monitori najviše klase imaju videopriključke s podrškom za najnovije standarde prijenosa video signala. Međutim, to nije baš uvijek slučaj.
Primjerice, neki modeli su još uvijek ograničeni na HDMI 2.0 priključke, a tek OLED monitori novije generacije imaju HDMI 2.1 videopriključke. Također, posve su izostali DisplayPort priključci temeljeni na najnovijem 2.1 standardu. Uvelike su prisutni isključivo DisplayPort 1.4 priključci koji zahtijevaju korištenje kompresije (DSC) za prikaz visokih rezolucija u kombinaciji s velikim frekvencijama osvježavanja slike. Istina, ovo u većini slučajeva, ukoliko koristite modernu grafičku karticu, ne predstavlja osobiti problem, no HDMI 2.1 je od ključnog značaja ukoliko želite neki od ovih monitora koristiti s novijim igraćim konzolama.
Mat ili glossy ekran - što odabrati?
U vezi s tim imamo kod OLED gaming monitora nešto što možemo nazvati percepcijom slike uvjetovanom izvedbom površine ekrana. Ovdje razlikujemo mat površine s posebnim antirefleksivnim slojem koje osjetno smanjuju refleksiju okoline, no utječu na doživljaj prikaza boja i općenito ponešto smanjuju jasnoću prikaza te pridonose efektu tzv. „zrnatog ekrana“ koji se ponajviše očituje prilikom prikaza jednobojnih površina.
S druge strane, imamo sjajne (glossy) ili polusjajne (semi-glossy) površine koje donose nešto dojmljiviji prikaz boja bez neželjenog efekta „zrnatog ekrana“. Dakako, sjajna površina ima svoj nedostatak u obliku osjetno izraženijih refleksija okoline na površini ekrana. Većina monitora koji koriste QD-OLED tehnologiju ima polusjajnu površinu ekrana, dok su monitori s LG-evim WOLED panelima većinom u mat izvedbi.
Ukoliko monitor koristite u jače osvjetljenoj prostoriji s dosta izvora osvjetljenja nasuprot monitoru, mat ekrani su bolji odabir. S druge strane, ako većinom monitor koristite za igranje u mračnijoj prostoriji, sjajni ekrani izgledat će bolje i bit će prikladniji za ovako korištenje.
Ovdje moramo naglasiti da kod većine QD-OLED monitora nema polarizacijskog filtera ispod površine ekrana, što onda utječe na percepciju crne boje i tamnih nijansi koje djeluju sivkasto u jače osvjetljenim prostorijama. Također, najnovija generacija Samsungovih QD-OLED panela (primjer: Samsung G60SD) ima dodatno poboljšan antirefleksivni sloj koji znatno smanjuje refleksije u odnosu na QD-OLED panele prethodnih generacija.
Nadalje, posebnost OLED monitora svakako je i nešto lošija čitljivost teksta. Posljedica je to nestandardne strukture samih piksela kod OLED panela što, posebno u kombinaciji s ClearType opcijom u Windowsima, uzrokuje pojavu „sjena“ različitih boja i drugih anomalija ispod teksta ili drugih sličnih elemenata poput izbornika i sl. Ovaj problem možete riješiti isključivanjem ClearType opcije, no tada ste suočeni s „nazubljenim“ i manje „glatkim“ prikazom slova. Koliko će vam ova posebnost OLED ekrana smetati u svakodnevnom radu je dosta individualno, no činjenica je da OLED monitori nisu najpogodniji za čest rad s uredskim dokumentima i sl.
Većina monitora posjeduje RGB osvjetljenje čije efekte detaljno možete podešavati putem izbornika monitora ili pripadajuće aplikacije pojedinog proizvođača
Maksimalna svjetlina - nije sve tako jednostavno
Nema nikakve sumnje da maksimalna svjetlina utječe na prikaz slike, posebno HDR sadržaja. Proizvođači OLED monitora pritom ovdje često u specifikacijama navode tipičnu održivu svjetlinu prilikom uobičajenog korištenja, maksimalnu održivu svjetlinu kod prikaza HDR sadržaja i maksimalnu vršnu svjetlinu za HDR način korištenja. Zašto je tome tako?
Svi OLED ekrani su u principu ograničeni prilikom prikaza svjetline po cijeloj površini ekrana. Povezano je to s onom pričom o degradaciji OLED panela i potencijalnom riziku od burn-in-a slike.
Zbog toga svi OLED ekrani imaju zaštitni mehanizam odnosno tehnologiju prozvanu ABL (Automatic Brightness Limiter) koja zapravo smanjuje maksimalnu svjetlinu ovisno o prikazanom sadržaju na ekranu. Ovakve promjene svjetline ekrana znaju biti dosta neugodne i jasno vidljive, posebno ukoliko koristite monitor za uobičajeni rad s tekstom, statičnim slikama ili za pregledavanje web stranica.
Zbog toga kod pojedinih modela imate opciju pod nazivom Uniform Brightness koja efektivno limitira maksimalnu svjetlinu, te smanjuje mogućnost česte promjene svjetline po cijeloj površini ekrana.
Što se tiče pak HDR-a i igara tu ste jednostavno ograničeni vrstom prikazanog sadržaja i koliko je ABL algoritam agresivno podešen da obavlja svoju zadaću. U pravilu kod HDR-a ovo nije toliko primjetno, međutim činjenica je da OLED gaming monitori ne mogu dosegnuti maksimalne održive vrijednosti svjetline uobičajene za neke od monitora koji su temeljeni na drugim tehnologijama. Treba reći da proizvođači za HDR navode maksimalne vršne vrijednosti svjetline (Peak Brightness) izmjerene na vrlo malom dijelu ekrana od primjerice 3 ili 10% što povezujemo s terminom APL (Average Picture Level). S obzirom na način na koji funkcionira distribucija potrošnje energije kod OLED panela, ukoliko je samo mali dio ekrana osvjetljen (malen APL) na tom dijelu je moguća veća potrošnja i samim time veća svjetlina.
Problem ovdje predstavljaju i zagrijavanje i potrošnja energije. Tako su primjerice OLED gaming monitori među prvim monitorima na tržištu koji posjeduju aktivno hlađenje, odnosno ugrađeni ventilator.
Također, zanimljivo je da Samsung kod svoje najnovije generacije QD-OLED panela koristi naprednu tehnologiju toplovodnih cijevi za što bolje hlađenje panela i sprečavanje rizika od burn-in-a slike.
Burn-in slike – je li strah opravdan?
Problem trajnog burn-in-a slike smo već naveli kao ključni nedostatak OLED monitora. Tako kod svih OLED monitora imamo dosta opcija namijenjenih smanjenju rizika od pojave burn-in-a.
Prvo što bismo svakako preporučili vlasnicima OLED monitora jest da ih ne ostavljaju uključene ukoliko trenutno ne rade za računalom. Pritom svi modeli imaju tzv. screensaver opciju koja efektivno smanjuje svjetlinu ekrana čim detektira kako nema promjene sadržaja na ekranu. Potom kod svih monitora imamo posebnu funkciju koja će vas upozoriti kada se monitor neprekidno koristi 4 ili 8 sati. Nadalje, imamo opciju poput auto logo brightnessa koja, kad detektira pojavu stalno prisutnih elemenata na ekranu poput loga ili nekih izbornika, smanjuje njihovu svjetlinu.
Zanimljiva je i opcija pixel orbiter. Ovdje se radi o tome da se sam prikaz na ekranu blago pomiče gore, dolje, lijevo, desno, kako bi se postigla ravnomjerna potrošnja svakog pojedinog piksela. U izborniku monitora možete podesiti interval učestalosti korištenja ovih opcija kako vam ne bi previše smetale pri radu.
Konačno, imamo opciju pixel refresh koju već dobro poznajemo iz svijeta televizora i koju je poželjno provesti nakon određenog vremena rada monitora (4 do 8 sati). Pritom monitor nećete moći koristiti nekoliko minuta, sve dok se ne završi ovaj proces. Što točno radi pixel refresh? Prema LG-u, ova opcija „automatski otkriva potencijalnu degradaciju pojedinih piksela povremenim skeniranjem i kompenzira prema potrebi“.
Pixel refresh može otkloniti problem privremenog burn-in-a slike, no s trajnim burn-in-om ni ovaj proces neće pomoći.
Premda su noviji OLED paneli daleko manje podložni trajnom burn-in-u slike, jasno je da kod OLED monitora treba daleko, daleko više obratiti pažnju na održavanje uređaja u top formi, nego što je to slučaj kod monitora temeljenih na drugim tehnologijama.
S tim u vezi, iznimno je važan i podatak o jamstvenom roku uređaja, te pokriva li jamstveni rok potencijalnu pojavu burn-in-a slike.
Odlična Asusova aplikacija Display Widget nudi veliki broj naprednih opcija za podešavanje svih mogućnosti monitora
Isplati li se kupiti OLED monitor?
Nakon višetjednog druženja s OLED gaming monitorima, moramo reći da su opravdali naša nemala očekivanja. Po pitanju tehnologije, trenutno su nekako podjednako zastupljeni OLED gaming monitori temeljeni na Samsungovoj QD-OLED i LG-evoj WOLED tehnologiji. Pritom je QD-OLED tehnologija dominantna kod ultrawide modela, posebno većih (49 inča), dok su recimo 27-inčni modeli većinom bazirani na WOLED tehnologiji. Premda postoje određene razlike između ovih OLED tehnologija, pri čemu je QD-OLED nešto naprednija varijanta, ovo vam ne bi trebalo biti posebno važno prilikom odabira monitora.
Jednostavno nema loših OLED gaming monitora. Niti sporih. S obzirom na iznimnu brzinu odziva, koja je glavna odlika OLED tehnologije, razlike između OLED monitora po pitanju gaming performansi se svode na brzinu osvježavanja slike.
Međutim, svi redom omogućuju vrhunske gaming performanse, nude impresivan prikaz HDR sadržaja, te su pritom izvrsno opremljeni uz brojne napredne mogućnosti.
Zapravo nam je vrlo teško od testiranih modela posebno izdvojiti neke. Što se tiče same brzine, Samsungov G60SD je svakako najbrži testirani monitor zahvaljujući prije svega superbrzom osvježavanju slike od 360 Hz. S druge strane, 49-inčni modeli superširokog formata, poput Philipsovog 49M2C8900L, donose jednu posve novu dimenziju modernim igrama.
Asusov PG34WCDM je pak vjerojatno najkompletniji i najsvestraniji OLED gaming monitor, ali i najskuplji.
Visoka cijena svakako je još uvijek glavna prepreka većoj popularnosti OLED gaming monitora, pri čemu su danas cijene osjetno povoljnije nego ranije.
Osim cijene, potencijalni rizik od trajnog burn-in-a slike, nešto manja održiva maksimalna svjetlina i problemi sa čitljivošću teksta ostaju glavne prepreke široj popularnosti OLED monitora. Zbog toga su OLED monitori prije svega primarno namijenjeni igranju, te gledanju filmova i drugog video sadržaja, te zasad nisu toliko prikladni za profesionalnu uporabu ili svakodnevni rad s uobičajenim aplikacijama. Istaknimo također da su svi testirani monitori primarno namijenjeni korištenju s računalima i nisu toliko pogodni za korištenje s igraćim konzolama. U pravilu su za konzole OLED televizori daleko bolji i isplativiji odabir.
Nadajmo se da će nove generacije OLED monitora otkloniti neke ključne nedostatke ove tehnologije i omogućiti nam daleko svestranije OLED monitore pristupačnije svima.
Philipsov softver za podešavanje svih opcija monitora iz Windowsa zove se Smart Control i prilično je funkcionalan, iako samo sučelje djeluje pomalo zastarjelo
Kako smo testirali
Sve monitore smo testirali pomoću testnog računala koje se sastojalo od AMD-ovog procesora Ryzen 5 5600X, 16 GB radne memorije i grafičke kartice najnovije generacije Nvidia RTX 4060 Ti. Na računalu smo instalirali Windows 11 Pro, te su svi monitori testirani s odgovarajućim upravljačkim programima preuzetim sa stranice proizvođača. Prije testiranja podesili smo optimalnu kvalitetu prikaza pomoću izbornika svakog monitora, te provjerili koliko su kvalitetne softverske aplikacije za podešavanje slike svakog proizvođača.
Prilikom testiranja koristili smo testne slike i uobičajeni set softverskih alata kao što su Eizo monitor test, testove sa stranice lagom.nl i monitor test sa stranice flatpanelshd. Ove alate smo koristili za provjeru kvalitete prikaza boja, ujednačenosti osvjetljenja, brzine odziva, vidljivog kuta i drugih ključnih parametara svakog monitora. Također smo prilikom ocjene svakog monitora u obzir uzeli kvalitetu izrade, ergonomiju, opremljenost i dodatne gaming opcije.
Kako bismo provjerili kako u praksi funkcionira VRR tehnologija i općenito dobili dojam performansi u igrama, koristili smo dvije igre: Far Cry 6 i Cyberpunk 2077. Kvalitetu HDR prikaza testirali smo u igrama i prilikom reprodukcije testnog video sadržaja.
Konačno, potrošnju energije svakog monitora u SDR i HDR načinu korištenja mjerili smo pomoću pouzdanog redakcijskog mjerača potrošnje.
