Threadripper linija procesora tako preuzima brojne tehnologije serverskih EPYC procesora, no uz nekoliko specifičnih limita, a ponuđeni su po nižoj cijeni za one koji obavljaju kritične zadatke u limitiranom vremenu. Enkodiranje videa gotovo je brže nego trajanje samog videa. Upravljanje ogromnim 3D objektima u stvarnom vremenu nema nikakvih zastajkivanja. O obradi čistih podataka da i ne pričamo, a dok se god programi mogu skalirati na sve jezgre koje Threadripper nudi, u performansama mu po cijeni nema ni približno ravnog. Naravno, dolazi na vlastitoj platformi i za cijenu se ne pita, no predviđeno je da ga kupuju studiji i firme koje ga mogu tjerati puno radno vrijeme svaki dan.
Kako bismo isprobali rad na ovakvom računalu, dobili smo ekskluzivna prava da na njemu isprobamo ogroman 3D objekt, a to je 3D mapa kompletnog Dubrovnika. Tvrtka Vektra iz Varaždina kreirala je za potrebe HBO serije Game of Thrones 3D model Dubrovnika kako bi se lakše montirali njihovi impresivni digitalni setovi. Ovakvo računalo s Threadripperom idealno je za obradu ovakvih ogromnih količina podataka.
No, samo procesor ne priča cijelu priču. Na testu imamo kompletan sustav upakiran u Thermaltakeovo ogromno kućište kojim slave 20 godina rada. Kako bismo bolje dočarali veličinu, glavni segment u kojem se nalazi matična ploča veličine je prosječnog mid-tower kućišta, no podosta je dublji od standarda. Zatim imamo dva dodatka koji povećavaju ukupan kapacitet te dižu mogućnosti sustava na novi nivo. Kućište je spoj aluminija i stakla, preglednost je maksimizirana, a brzo i lagano možete otvoriti svaku stranu kućišta te pristupiti komponentama.
Sustav napaja PSU od 1000 W, a tu je i komplementarni RGB ventilator u vlastitom odjeljku u koji možete npr. pospremiti višak kablova. Dok je sustav došao s jednim NVMe SSD diskom, kompletan desni odjeljak standardno dolazi kao veliki kavez za diskove koji se mogu adekvatno hladiti. Naravno, u slučaju da koristite nekoliko SSD diskova koje možete montirati i iza matične ploče, ovaj odjeljak može poslužiti i za instalaciju većeg toka za vodeno hlađenje; pritom pumpu i rezervoar možete držati podalje od kritičnih dijelova. Kako je sve u staklu, prilike za RGB su beskonačne.
TRX40 matična ploča
Threadripper procesor se nalazi na vlastitoj platformi, specifičnoj za seriju 3000 Threadripper procesora. Socket za ove procesore nosi naziv sTRX4, dok je naziv čipseta TRX40. Matična ploča u ovom sustavu je ASUS-ov ROG Strix TRX40-E Gaming. Dok bismo svi trebali razumjeti da je „gaming“ žargon popularan među kupcima hardvera, ponovno moramo naglasiti da je gaming zadnja stvar na listi mogućnosti ovakvoga sustava. Sve na ovoj ploči pokazuje pravu snagu i izdržljivost za duge radne sate sustava, kao i svega mogućeg na trenutnim tehnologijama.
Tako se ploča npr. razbacuje specifikacijama poput 8 podržanih DDR4 keksa brzine do 4666 MHz, i to u Quad-channel konfiguraciji, 8 stražnjih + 1 prednji USB 3.2 Gen 2 konektor. To su, drugim riječima, USB utori gdje svaki postiže do 1 GB/s brzine. Na ploču stanu i tri M.2 PCIe 3.0x4 brza SSD diska. Naravno, ugrađen je i WiFi 6-AX 200. Svi PCIe utori podržavaju po 16 PCIe 4.0 linija, s četvrtim utorom koji ima pristup jednoj liniji. Dok ove PCIe linije idu direktno u procesor, dobar dio ih ide preko TRX40 čipseta.
Novi čipset, kao i na X570 matičnim pločama, zahtijeva aktivno hlađenje, te se ventilator nalazi na ploči ispod metalnog hladnjaka s RGB osvjetljenjem. No, osim toga imamo još dva aktivna hladnjaka koji održavaju VRM komponente na zadovoljavajućoj radnoj temperaturi, a nalaze se na gornjoj lijevoj strani ploče, gdje možete pronaći i VRM hladnjake. Protok zraka preko VRM komponenti vrlo je bitan, no limitiran je jer će se, kao i u našem slučaju, dobar dio korisnika odlučiti za snažno vodeno hlađenje. Hladnjak vodenog hlađenja s tri 120 mm ventilatora može obaviti posao jer ipak procesor koji koristimo ima TDP od 280 W.
No, prije samog procesora, spomenimo i da je sustav naoružan sa 128 GB DDR4 memorije. Uz to, popunjeno je samo pola slotova pa u slučaju potrebe za nadogradnjom uvijek možete „ubaciti“ još 128 GB RAM-a. Kako smo spomenuli, koristimo četiri keksa po 32 GB, a pravilnom instalacijom (u točne utore) dobivate Quad Channel standard, što znači da računalo istovremeno koristi do četiri keksa za ogromne brzine radne memorije.
Radeon Pro W5700
Na kraju, tu su procesor i grafička kartica: dvije najbitnije komponente sustava koje zajedno nude ogromne količine snage za korisnike koji je, naravno, mogu iskoristiti. Grafička kartica ovdje je najnovija AMD kartica za radne stanice, Radeon PRO W5700, koja predstavlja najnoviji AMD-ov ulaz u Pro tržište. Kod ove kartice AMD se posvetio primarno boljoj optimizaciji rada, te se hvale s oko 40 % boljim učinkom kartice po potrošenom vatu električne snage.
Kartica je opremljena najnovijom RDNA arhitekturom, te ju je najlakše usporediti s RX5700 karticom koja je namijenjena standardnim korisnicima, no Pro model je dosta brži što se tiče radnog takta, zajedno s još nekim specifikacijama koje karticu poboljšavaju u profesionalnom radnom okruženju. Dok kartica nije snažna kao Radeon Pro WX 9100, zamjenjuje WX 8200 kao i WX 7100, a zahvaljujući novoj arhitekturi, 7 nm proizvodnom procesu i novoj GDDR6 radnoj memoriji, performanse nove kartice za istu cijenu daleko su bolje.
AMD je ovu karticu fokusirao na razvijanje performansi specifično za 3D renderiranje kao i profesionalni VR. Dok je kartica limitirana na 36 Compute Unita, ima otključano svih 64 Rendering Output Unita koji će ubrzati upravo obradu 3D scena. Naravno, tu je i kompletan Radeon Pro softver kojega AMD ubrzano razvija kako bi privukao još više profesionalnih korisnika, te se hvali godišnjim rastom performansi samo na temelju novih ažuriranja njihovih Drivera. Uz to, fizičke karakteristike kartice također su optimizirane za rad u usko stisnutim kućištima servera i workstationa.
Tako imamo jedan „Blower“ ventilator koji standardno dolazi i s gaming verzijama kartica, no utori za napajanje pomaknuti su na stranu kartice jer se tako lakše povezuju u paralelnom buildu s većim brojem kartica koje sve trebaju solidan snop žica za rad. Straga, kartica se malo promijenila te ima pet Mini DisplayPort 1.4 izlaza i jedan USB-C izlaz. Tako se maksimizira broj monitora, te dok USB C podržava šesti monitor, specifično služi za korištenje VR headseta. AMD je potvrdio da TDP od 205 W uračunava potrošnju VR headseta jer headseti sada koriste taj jedan utor za sve podatke, napajanje, kao i izvor video signala u jednoj žici.
Ovim pristupom možemo vidjeti kome su ovakve kartice namijenjene, a kako bi zadržali nižu cijenu, nemaju ECC mogućnost na radnoj memoriji. Radna memorija također je zadržana na 8 GB GDDR6, što nekima neće biti dovoljno.
Ryzen Threadripper 3990X
Najimpresivnija komponenta ovoga sustava svakako je AMD-ov flagship Threadripper procesor. Podsjetimo, Intel i AMD izbacili su specifične procesore kako bi zadovoljili sve veće „Prosumer“ tržište. Riječ je o korisnicima, od pojedinaca do firmi, koji žele bolje performanse od mainstream ponude te su za njih spremni platiti, no nemaju potrebe za serverskim platformama i vrlo visokim cijenama koje s njima dolaze. Interesa u ovom segmentu očito ima jer je AMD sada na trećoj generaciji te ne pokazuje znakove zaustavljanja. Naravno, bilo je zabavno gledati njihova predstavljanja jer bi uvijek iz rukava izvukli neke do sada neviđene specifikacije, okrećući priču te tjerajući Intel da ih pokuša sustići.
Tajna AMD-ovog uspjeha je u samom dizajnu njihovih Ryzen čipova. Dok je dosadašnja ideja razvoja procesora bila temeljena na jednoj velikoj cjelini, AMD je svoje procesore interno razdijelio na više manjih komada. Centralni dio je glavni I/O čip koji je otisnut u 12 nm proizvodnom procesu te ne utječe previše na konačne performanse procesora, a 12 nm proces je jeftiniji te nudi veći uspjeh kod printanja. Same jezgre procesora ne čine jednu veliku cjelinu, već se radi o odvojenim čipovima gdje svaki zasebno ima do osam ZEN jezgri, tiskanih na najmodernijem 7 nm proizvodnom procesu.
AMD je tako dobio vrlo visoku razinu uspješnog tiskanja pojedinih čipova smanjujući količinu škarta i samim time spuštajući cijenu konačnog proizvoda. Razvio je i solidnu interkonekciju svih dijelova sustava kako bi se minimizirala nastala kašnjenja radi razdvojenih komponenti, što je bio nedostatak prijašnjih Threadripper modela radi velikog broja NUMA jedinica, koje su sada svedene na jednu, što svim jezgrama daje jednako brz pristup podacima. Ovdje, s druge strane, dolazimo do daljnjih problema. Naime, Windows 10 sustav pristojno će se ponašati s procesorima do 64 jezgre.
Nakon toga, počet će ih dijeliti u više skupina s po 64 jezgre. Ovdje problem postaje taj da aplikacije kojie nisu programirane da prepoznaju skupine mogu raditi sa samo pola jezgri odjednom. Naravno, bolje programirane aplikacije imat će pristup svim jezgrama. Problem je specifično u Windowsima, a rješenje je vrlo jednostavno: trebaju vam Windowsi 10 „Pro for workstations“ koje će magično sve jezgre strpati u jednu cjelinu. S druge strane, teško je očekivati da će obični korisnici imati pristup tolikim jezgrama.
Dakle, ispod Threadripper metalnog heatspreadera nalazi se veliki I/O čip s čak osam CPU čipova oko njega. Sve to diže TDP procesora na ugodnih 280 W, a hladnjaci za njega trebaju biti jednako impresivni. AMD savjetuje da konfiguracija koju koristimo ima veliki vodeni hladnjak koji će procesor održavati na savršenoj radnoj temperaturi. A sada malo više o samim specifikacijama. Dakle, procesor ima 64 fizičke jezgre s omogućenim multithreadingom tako da OS vidi 128 slobodna threada.
Osnovna brzina procesora sa svim jezgrama je 2,9 GHz, a boost ide sve do 4,3 GHz. Ne zaboravimo da je, kao i većina ostalih Ryzen procesora, u potpunosti otključan te ga možete overclockati, naravno, ako ga možete i adekvatno hladiti te ga hraniti s dovoljno električne energije. Svaka jezgra ima 64 K L1 memorije, 512 K L2 memorije, dok je L3 međuspremnik zajednički za sve jezgre te ima 256 MB memorije. Ako nađete odgovarajuću matičnu ploču, ovaj Threadripper sustav podržava do 512 GB memorije, dok većina matičnih ploča za njega ipak ide „samo“ do 256 GB. Kažemo „samo“ jer se to na kraju svede na svega 2 GB po jezgri, što je praktički i minimum za bilo koji ozbiljniji sustav.
Čemu služi Threadripper i kako smo ga testirali?
Već smo spomenuli nebrojeno puta da ovaj procesor nije namijenjen za gaming koliko god branding želio da bude. Matična ploča ima „Gaming“ oznaku te je puna RGB-a, kao i kućište u kojem smo ga dobili. Sve to izgleda veselo, ali na kraju dana postoji limit: koliko skupo gaming računalo može biti prije nego specifične komponente računala prestanu išta značiti. No, jednom kada krenete u profesionalne vode, vapit ćete za svakom jezgrom i gigabajtom memorije više. Snimanje videa primjerice u 4K rezoluciji na mobitelu već zauzme ogromne količine prostora.
Nešto profesionalnija kamera brzo će zahtijevati ogromne količine vrlo brze pohrane ako posao želite obavljati u realnom vremenu. Prijenos podataka unutar računala može vam skratiti posao ponekad puno više nego performanse samog procesora. Srećom, PCIe 4.0 standard omogućuje da i SSD diskovi s ogromnim brzinama budu instalirani na računalo, da ne spominjemo vojsku standardnih SSD i HDD diskova za pohranu i arhiviranje vaših radova.
Dakle, čim se bavite produkcijom multimedije u „RAW“ formatima, ogromna snaga računala skratit će vaš posao za višestruke vrijednosti. Ako ste ikada morali enkodirati video, mogućnost da se 4K video obradi brže od samog trajanja videa mnogim će kreatorima uštedjeti posao koji može trajati i cijelu noć na standardnom high-end računalu. Rad na području arhitekture, 3D modeliranja i testiranja simulacija, druga je grana koja će često moći iskoristiti sustav do maksimuma, ovisno o programu koji se koristi.
Bitno je ovdje spomenuti da ova grana, kao i kod obrade multimedije, koristi sve aspekte sustava, od radne memorije, preko procesora, do grafičke kartice. Ovisno o programu, svaki specifični zadatak unutar programa može koristiti procesor ili grafičku karticu da ubrza računanje i ponudi rezultat, pa je dobro balansiran sustav vrlo bitan, no morate također poznavati i program kojim se služite kako biste mogli znati koje komponente ugraditi u sustav. Tako, primjerice, Adobeov Lightroom koristi procesor za konačan eksport fotografija, njihovo učitavanje i dobar dio drugih komandi, no jednom kada slike editirate i uređujete, glavni dio posla prebacuje se na grafičku karticu.
Blender, program za 3D modeliranje i renderiranje, također ima mogućnost korištenja svih aspekata sustava te korisniku omogućuje u dosta dijelova da izabere koje komponente koristiti i do koje mjere, no bez problema će zauzeti 100 % Threadrippera i grafičke kartice da što prije obavi zadatak. I dalje će neke zadatke grafička kartica brže obaviti, bez obzira na to koliko procesor bio moćan, ako se specifični zadatak može lakše obaviti s GPGPU računanjem. Ovdje do izražaja dolazi i specifičan setup Radeon Pro grafičke kartice, pogotovo kada je vrijeme za renderiranje i vizualizaciju 3D objekata.
No, ovdje ovakvom sustavu nije kraj. Mnoge kompanije imaju veliki broj podataka za svakodnevnu obradu, pa Threadripper može pokazati svoju snagu upravo na takvom radnom mjestu. Iako se ne može nazvati „Pro“ verzijom, svakako je namijenjen i za radne stanice koje će manjim kompanijama i te kako pomoći pri obradi velike količine podataka. Dodatno će zasjati ako vaš posao ima potrebu za brojnim PCIe 4.0 linijama koje nude ogromne performanse prijenosa podataka.
Naravno, nama je performanse ovakvog procesora najbolje prikazati benchmarcima. Na kraju dana, brojni benchmarci napravljeni su kao standardizirani test profesionalnih alata koje kompanije koriste za ozbiljan rad, a mogu pokazati pravu snagu sustava. Odvrtjeli smo i koji gaming benchmark, no rezultati naravno neće biti impresivni kao kod „nabrijanih“ Ryzen mainstream procesora. Blender 3D ima vlastiti set benchmarka koje možemo usporediti i s prošlom serijom Threadrippera, čisto ako bi se vidjela generacijska razlika, a 3D renderiranje procesorom bitno je kada specifične efekte grafička kartica ne podržava, ili kada memorija grafičke kartice jednostavno nije dovoljna za renderiranje scene.
Iznenadili biste se koliko radne memorije treba za renderiranje profesionalne 3D grafike, u što smo se i sami uvjerili pokušavajući učitati 3D model Dubrovnika. Naime, ako vas još uvijek sjećanje o Game of Thrones seriji služi, za nju je kompletan Dubrovnik mapiran, što sam file čini teškim dobrih dvadesetak GB. Kompletan 3D model ima u 3D prostoru 88.332.900 točaka koje se međusobno povezuju licima iliti vidljivim površinama. Tih lica u ovom modelu ima 176.589.652 te predstavljaju ukupan Dubrovnik u 3D prostoru. Uz sam model, naravno da treba uračunati i vrlo detaljne slike koje se stavljaju preko 3D objekta kako bi ga iz sivog modela pretvorile u stvarni izgled grada.
Nikada dovoljno memorije
Naravno, prva stvar koju smo htjeli napraviti je otvaranje objekta u 3D alatu Blender kako bismo vidjeli o čemu se tu radi. Došli smo do zanimljivog problema: 128 GB radne memorije nije dovoljno za otvaranje ovakvog modela. Radna memorija jednostavno se napuni te program ne može pokrenuti model. Nakon što smo pokušali s još par alata, pala je odluka da se iskoristi specijalni alat čija je upravo glavna svrha smanjenje broja detalja 3D objekta bez uništenja njegove originalne strukture.
Ovakvi alati vrlo se često koriste u gotovo svim granama 3D modeliranja jer želite da originalni model bude što detaljniji, pa ga lagano kasnije smanjujete prema potrebi posla. To je kao da fotografirate u RAW formatu te svaka slika ima i preko 50 MB, no jednom kada je objavite na Internetu, idealno bi bilo smanjiti je i ispod 1 MB da ne bi usporavala web stranice. Postupak smanjivanja 3D modela zato je iskoristio sve jezgre sustava i višesatni rad obavio daleko brže. Naravno, rezultati Threadrippera uvelike ovise o programu koji se na njemu vrti. Umanjeni model lagano se otvorio na računalu; kod rada s njim nema nikakvog čekanja, čak i kada objekt gledamo kroz Cycles engine, a Threadripper brzo skače u akciju kada ga Blender upregne.
Naravno, kako bismo mogli pokazati konkretne brojeve u usporedbi s drugim sustavima koji rade u 3D renderiranju, Open Blender Benchmark nudi set popularnih benchmarka zajedno s listom najboljeg hardvera za posao. Brzina renderiranja u Cyclesu na ovom Threadripperu tako je završila u top 4 % svih rezultata, a od Threadrippera su brže samo Nvidia Titan grafička kartica i njen Quattro ekvivalent.
