Tip panela i boje
Slijedeća bitna stvar za razmisliti je svakako tip panela koji koristite. Postoji nekoliko opcija te svaka ima svoje prednosti i mane, no ako odete dovoljno visoko sa cijenom naravno mane nekog tipa panela su umanjene.
Prvi je TN panel. To je i najstariji tip panela koji se široko koristi te mu je jedina prednost brzo osvježavanje i responzivnost na promjene boja. Sa druge strane ima brojne minuse, gdje je “dubina boja” uglavnom vrlo niska, kutovi gledanja su jako uski gdje se pod kutem gube boje, ali i svjetlina zaslona.
Sadržaj također izgleda isprano, a na velikim panelima i ako zaslon gledate ravno, rubovi počnu gubiti boje i svjetlinu. Smatramo da ovakve panele treba apsolutno izbjegavati, osim ako ste ekstremni profesionalac u FPS gamingu koji ne može bez 300 fps brzine osvježavanja niti vidjeti neku igru.
Drugi tip panela je IPS. On je popravio mnoge nedostatke TN matrice, boje ostaju konstantne pod svim kutovima, no kod jeftinijih panela se gubi svjetlina kada gledate pod kutom. Veliki paneli tako mogu patiti od “vinjetinga” gdje je sredina zaslona najsvjetlija, a rubovi su malo tamniji.
Ovi paneli imaju odličnu reprodukciju sRGB spektra te su idealni za većinu korisnika. Jedina mana im može biti niski kontrast, odnosno razlika između bijelog i crnog piksela nije velika.
Treći po popularnosti je i VA panel. Oni su generalno najbolji jer preuzimaju kvalitetu reprodukcije boja od IPS panela pod svim kutovima, a kontrast crne i bijele im je tri puta veći od IPS panela šti se uistinu dobro vidi kod direktne usporedbe. Svjetlina panela također je često visoka, no to ovisi uvelike i o modelu kojega kupite.
Dolaze i sa visokom brzinom osvježavanja te su na prvu idealan odabir. No, imaju veliku manu, a to je ogroman gubitak svjetline kada ne gledate direktno u zaslon. Dapače efekt vinjetinga je vrlo izražen kod jeftinijih panela, pogotovo kada govorimo o većoj dijagonali.
Neki proizvođači poput HP-a sa svojim Omen monitorima rješili su taj problem sa WVA tehnologijom, iliti Wide VA matricom pa su njihovi 32 inčni zasloni sasvim u redu. Drugi proizvođači zato izbacuju zakrivljene monitore.
Kako zakrivljeni monitori idealno imaju kompletnu površinu usmjerenu u oko, neće se pojavljivati vinjeting. Razlog zašto postoje zakrivljeni monitori je samo kako bi se sakrio ovaj efekt, kako na VA tako i IPS panelima.
Osim tipa panela, imamo i “dubinu” boje u bitovima. Jednostavno gledano, dubina boje označava koliko nijansi crvene, zelene i plave svaki piksel može prikazati. 6-bitni paneli imaju 64 x 64 x 64 boje, 8-bitni paneli imaju 256 x 256 x 256 boja, dok 10-bitni paneli mogu prikazati 1024 x 1024 x 1024 boje.
Tu se monitori koriste još jednim trikom, takoreći FRC-om. Kada kupujete monitor pažljivo gledajte piše li 8-bitni panel ili 8-bitni (6 bit + FRC). FRC je tehnika koja lošijim panelima prividno daje mogućnost prikazivanja boja koje zapravo ne može prikazati “muljanjem” prijelaznih nijansi.
Za svakodnevnog korisnika, idealan je čisti 8-bitni monitor, no ako je cijena značajna, možete uzeti i 6-bit + FRC monitor sa nekom drugom boljom značajkom. Viša razina prikazanih boja može vam smanjiti maksimalan fps koji zaslon može prikazati.
Ostale tehnologije
HDR
HDR je jedna od razvikanih tehnologija koje proizvođači vole lijepiti, no mi vam nudimo direktan i vrlo jasan savjet: HDR je samo marketinški trik, niti jedan monitor koji cilja svakodnevnog korisnika ne može ga realno prikazati, te je ukupan rezultat samo razočaranje.
Svakako gledajte maksimalnu svjetlinu panela, no HDR opcija nije vrijedna kupnje. Za pravi HDR treba vam ili OED zaslon, ili HDR1000 VESA standard kojeg naravno monitori nemaju. Sve ovisi o pozadinskom osvjetljenju, gdje bi cijela pozadina trebala biti puna zasebnih LED-ica.
No, monitori većinom imaju rasvjetu samo po rubovima monitora i to samo na dvije suprotne strane. Tako kada je “HDR” uključen, dobiti ćete u najbolju ruku ružne ili neprimjetne efekte, a u najgoru će se jasno vidjeti kako monitor pokušava prigušiti svjetlinu četvrtine monitora. HDR nije niti će biti atraktivna kupnja još nekoliko godina za monitore.
Flicker-Free
Monitori imaju opciju smanjivanja svjetlosti, svi to znamo. No, kako to postižu je mnogima nebitna stavka. Mnogi monitori do prije par godina nisu smanjivali svjetlost, već je izvor svjetlosti samo počeo treperiti velikom brzinom, do razine da je zaslon izgledao prigušeno.
Zapravo je rasvjeta u pozadini palila gasila na 100% i 0% snage. To je osjetljivijim očima izazvalo bol i suzenje. Flicker-free oznaka kupcu naznačuje da se ne koristi paljenje-gašenje, već se izvor svijetla zapravo prigušuje. Naravno, to je plus kod monitora, no ne bismo specifično tražili model koji ima ovu mogućnost.
Anti-Blue Light
Plavo svijetlo monitora pokazalo se štetnim u smislu da daje očima dojam danjeg svijetla pa korisnici koji rade do kasnih sati često imaju problem zaspati nakon korištenja standardnih zaslona. Filter plavog svijetla nije ništa drugo, već prigušivanje plavog pod-piksela do neke razine pa kompletna slika dobiva žući izgled koji navodno manje napinje oči. Ovaj efekt vrlo lagano se postiže i softverski te ga Windowsi 10 imaju standardno. Jednostavno se ne isplati tražiti monitor specifično iz ovog razloga.
FreeSync i G-Sync
Ove tehnologije koriste se za sinkronizaciju rada grafičke kartice i monitora. Ako kupujete novo računalo i monitor, ili barem noviju grafičku, savjetujemo da uzmete FreeSync 2 monitor jer tehnologiju mogu iskoristiti Nvidia i AMD. G-Sync monitori značajno su skuplji te ih može iskoristiti samo Nvidia, a razlike u performansama su zanemarive te obje tehnologije postižu isti rezultat.
