Niskobudžetni segment ponovno je postao zasićen konkurentskim proizvodima Intela i AMD-a, gdje je do sada jedino Intel imao ponudu vrijednu kupnje. Sada se i AMD priključio toj igri tako što je s novim Athlonima ponudio atraktivnu opciju kupcima. Odlučili smo napraviti build za Intel i AMD procesore kojim bismo mogli jednostavno utvrditi performanse i time olakšati odabir pri kupnji. Kako bi testovi bili ujednačeni, odlučili smo se za korištenje maksimalnog broja istih dijelova u oba builda kako bismo izolirali što više varijabli i dobili zaključne performanse samih procesora i njihovih integriranih grafičkih komponenti. Dok pričamo o samim performansama, naravno, imajte na umu cijene koje se traže za navedene procesore kako biste imali kompletnu perspektivu.
Izbacivanjem nova tri Athlon procesora, AMD je povukao nenajavljen, ali očit potez, jednom kada pogledamo njihovu ukupnu ponudu, kao i ponudu konkurencije. Naime, AMD ima odgovor na Intelove procesore kroz svaki segment tržišta te se odlično drže od predstavljanja druge generacije Ryzen procesora, a serija 3000 već je na pomolu. No, ponuda staje kod četverojezgrenog Ryzena 3 kada gledamo jeftnije modele, dok Intel u toj kategoriji i dalje ima izbor procesora u ponudi. AMD je izabrao pravi trentak da napadne jer je Intelova nestašica procesora uzrokovala rast cijena, koji se najviše osjeti upravo u rangu procesora ispod 1.000 kuna. Većina AMD-ove ponude u ovom rangu zahtijeva dodatnu grafičku karticu jer nemaju grafičkih jezgri, a prvi od dva Raven Ridge APU-a, točnije Ryzen 3 2200G model, ima početnu cijenu od 750 kuna. Na tržištu se mogu naći i stariji Bristol Ridge APU procesori za AM4 platformu (A8, A10, A12), no njih vam ne bi nitko bio preporučio niti kada su izašli na tržište, a kamoli dvije godine kasnije s obzirom na to da se radi o sada već prastaroj Bulldozer arhitekturi koju je najbolje ostaviti povijesti. Athlon II x4 procesori za AM4 platformu imaju istu priču i valja ih izbjeći.
Intel s druge strane i u ovoj kategoriji ima čipova pod Celeron i Pentium brendovima koji se već tradicionalno duže vremena koriste upravo za budget buildove, a kako smo već prije testirali, četverojezgreni Pentium zajedno sa solidnom grafičkom karticom može dati veoma impresivne performanse. No, bez dodatne kartice, Intel je kao riba na suhom. Imaju svoje integrirano rješenje koje solidno radi u renderiranju operativnog sustava, no jednom kada ga poželite upregnuti na neki specifičan zadatak, brzo će vam biti jasno da je nedostatak performansi značajan. U ovom segmentu također govorimo o manjem broju jezgri, a u tom segmentu Intel i dalje pobjeđuje AMD. Kako bismo pokrili cijeli rang ponude u ovom segmentu, imamo Celeron, Pentium i Core i3 procesore osme generacije. Iako je i3 značajno skuplji i jači po performansama, dat će nam solidan uvid u performanse grafičkog rješenja koje imaju i zašto toliko ulažu u razvoj GPU segmenta u zadnje vrijeme.
Kako bismo mogli ocijeniti performanse samih procesora, odvrtili smo nekoliko benchmarka namijenjenim upravo za lakši gaming, kao i za svakodnevnu upotrebu kako kao kućno, tako i poslovno računalo. Osim procesora, gledali smo i ostatak povoljnijih komponenti koje bismo izabrali za primjeren build.
Povoljno: Cilj nam je vidjeti koliko ovi procesori mogu sami po sebi ponuditi korisniku
Nov Athlon redefinira jeftini gaming svojom impresivnom Vega 3 grafikom
Test build: Intel vs AMD
Kućišta
Kako su ITX ploče generalno dosta skuplje od klasičnih ATX i microATX modela, uzeli smo jeftino microATX kućište. U njega nećemo stavljati teške komponente, pa čvrstoća nije od iznimne važnosti, a sjajnu plastiku svi volimo vidjeti. Ono što bismo naveli kao važno su svakako USB portovi sprijeda te vam savjetujemo da pogledate kućište koje ih ima barem dva, po mogućnosti USB 3.0 standarda, no onda već idete u skuplje vode. Naš odabir za MicroATX kućište, MaviaTec Mini ATX, ima sve što trebamo, uključujući i nešto cable management prostora zahvaljujući izbočenim stranama kućišta. Dolazi s jednim ispušnim ventilatorom, a i krov je perforiran kako bi topli zrak mogao izlaziti. Naši buildovi samo s procesorima proizvode toliko malo topline da je zaseban gumb za gašenje stražnjeg ventilatora dobrodošao jer nismo primijetili da utječe na temperature, a savršeno tihi rad je uvijek dobrodošao. AMD ploča koju koristimo, nažalost, ima standardne ATX dimenzije, što znači da nam treba i veće kućište koje će gotovo u potpunosti zjapiti prazno. Pri ruci smo imali Antec P8, kućište koje naravno ne spada u kategoriju povoljnog te savjetujemo da za ovakav build ipak nađete nešto u rangu 100 – 200 kuna. Samo imajte na umu veličinu ploče na kojoj je procesor jer, naravno, manje ploče bez problema stanu u veća kučišta.
RAM
Za RAM memoriju uzeli smo također jeftinije kekse Transcend 2666MHz, 16GB bismo naravno savjetovali kao idealnu količinu memorije, pogotovo jer i grafička komponenta ovih procesora zahtijeva dodatnu količinu RAM memorije. Za Intelov procesor brzina i nije toliko značajna iznad nekih 2400 MHz, no AMD će vam svakako biti zahvalan za svaki Herc ekstra. Korištenje memorije u single ili dual channel sustavu ima minimalan utjecaj, pogotovo kod slabijih procesora, stoga se ni time ne morate zamarati.
Napajanje
Nakon kućišta, pokušali smo naći adekvatno napajanje za naš sustav. Iako procesori sami po sebi troše oko 30W – 55W ovisno o modelu, novi standardi zahtijevaju sve više utora za napajanje koje starija slabija napajanja možda neće imati. Tako dok tražite napajanje, rekli bismo da ako ne namjeravate nadograđivati, zapravo i nemate neku donju granicu koliko slabo napajanje može biti, no limitirajte se na minimalno 200W. Bitno je da napajanje osim 24 pina glavnog utora u matičnu ploču ima i 8-pinsko dodatno napajanje za matičnu ploču, kao i ekstra osam pinova za PCIe kartice, za slučaj da vam se grafička nađe u rukama. Mi smo uzeli LC Power Bronze 450W, klasično napajanje za uredska računala koje će biti i više nego dovoljno, a po vrlo povoljnoj cijeni.
Matična ploča
Matične birajte prema procesoru koji vam treba. Smatramo da su u ovom rangu dovoljni i osnovni čipseti adekvatne generacije za procesor, pogotovo jer je i inače teško naći ploču koja je zapravo jeftinija od samog procesora. Voljeli bismo savjetovati manje ploče da ne bacate toliki prostor, no proizvođači za manje dimenzije vole dodatno naplaćivati. Za AMD smo koristili MSI B450-A PRO ploču, a kod kupnje možete naći i povoljnije jer je ova više fokusirana na mining. Intelova strana iskoristila je MSI H310M Pro-VDH, ploču manjih dimenzija i adekvatnih specifikacija te atraktivne cijene, pogotovo za svrhu koju smo joj namijenili.
Testiranje performansi
No, prijeđimo sada na testove. Neke stvari koje ćemo vidjeti jasno ukazuju na ono što svi znamo, a to je superiornost AMD-ovih integriranih grafičkih rješenja. S druge strane, Intel vodi u performansama samog CPU-a, što se još više ističe jednom kada AMD nema brojčanu nadmoć jezgri. Kako bismo dobili temeljnu usporedbu s kontroliranim uvjetima, odvrtjeli smo PCMark 10 benchmark. On fokusirano testira sustav kroz zadatke osnovnog svakodnevnog korištenja, kao i za tipičan rad na računalu u uredskom okruženju. Tu se gleda responzivnost sustava i brzina učitavanja programa, kao i surfanje webom. Naravno, kada gledamo proizvode oba proizvođača, vidimo da se oni nadmeću, no ipak ne žele napraviti proizvod puno bolji od konkurencije kako ne bi zaprijetio prodaji skupljih modela. S obziro na to da su AMD modeli izašli kasnije, AMD je imao prilike prilagoditi svoju ponudu konkurenciji.
Koji odabrati: Činjenica da je AMD-ova ponuda najštedljivija s 35W TDP-a iznenađuje, no Intel i dalje vodi po čistim CPU performansama
Pohrana i hlađenje
Što se pohrane podataka tiče, svakako preporučamo SSD. Cijena im pada nevjerojatnom brzinom te se kreću otprilike kuna po gigabajtu i za bolje modele, što je do prije godinu-dvije bilo praktički nemoguće. Mi smo koristili Silicon Power A55 SSD od 256GB prostora.
Hlađenje procesora koje ovdje spominjemo bez ikakvih će problema odraditi hladnjak koji uz njega dobijete te u ovoj kategoriji smatramo da nije potrebno izdvojiti ništa više.
PCMark 10: svakodnevno korištenje
Tako u PCMark 10 benchu najniži rezultat ima i najjeftini procesor, Intelov Celeron G4900. Riječ je o procesoru s dvije jezgre i četiri threada koji također ima i Intelovu UHD 610 grafičku komponentu. Ovaj procesor postigao je ukupno 2.448 bodova, a dok je generalna upotreba imala solidne performanse, “content creation” povukao je procesor dolje u bodovima. Nešto bolji od njega bio je Pentium Gold g5400t. T model ima nešto niži radni takt od standardnog g5400, koji će inače imati malo bolje rezultate. Pentium g5400t tako ima rezultat od 3004 boda (g5400 imao bi oko 3300 bodova). Od Celerona je marginalno bolji u svakom pogledu, a pogotovo u “content creation” kategoriji gdje dobiva gotovo duplo više bodova. Celeron ima 1280 bodova, dok Pentium tu vrijednost diže do 2017 bodova. Naravno, on koristi i bolju UHD 610 integriranu grafiku. Zatim imamo AMD Athlon 220GE procesor koji na ovom testu dobiva 3386 bodova. I dok je malo slabiji od Pentiuma po performansama jezgri, spašava ga ujedno i najimpresivniji dio, Vega 3 GPU koji diže content creation na iznad 2500 bodova. Nakon njega slijedi Athlon 240GE koji, kako već znamo, ima potpuno istu grafičku komponentu, no diže performanse procesorskih jezgri za 100 MHz. Ta razlika vidljiva je u bodovima u obliku 3460 bodova te se svi dijelovi rezultata dižu za mali broj bodova. Imajte na umu da iz ovih procesora overclockanjem možete izvući do 3,9 GHz performansi koji će imati osjetno poboljšanje, barem po broju bodova benchmarka. Overclockanjem do te razine dobit ćete oko 3650 bodova. Zadnji na listi i prvi po performansama je Intelov Core i3-8100. Na benchmarku pobjeđuje s 3839 bodova sveukupno, dok content creation raste na oko 2900 bodova. Četiri fizičke jezgre daju mu prednost nad ostalim procesorima, no integrirana kartica značajno ga koči, što ćemo vidjeti u nastavku. I3 procesor stoga je puno bolje uzimati ako planirate kupiti i grafičku karticu.
Grafička komponenta procesora
Nakon testa općeg korištenja računala, prebacili smo se na lagani gaming. Niti jedan od ovih procesora neće moći pružiti iznimne rezultate u gamingu, inače ne bi bilo razloga da na tržištu imamo grafičke kartice koje koštaju i preko 10.000 kuna. No, ako se držite free-to-play naslova te, i dalje vrlo popularnih, MOBA igara, ovakvi procesori bit će sasvim solidni. No, koji se najviše isplati uzeti, pogledajmo u sljedeća tri 3DMark Benchmarka. To su Night Raid, Sky Diver i Cloud Gate, namijenjeni slabijim kućnim računalima, integriranim grafikama i laptopima. Night Raid tako redom daje procesorima sljedeće rezultate: Celeron g4900 dobiva 2678 bodova, Pentium g5400t dobiva 3157 bodova, zatim slijedi i3 s 4702 boda, a nakon njega dolaze AMD Athloni s po 4973 boda za 220GE i 5047 za 240GE. Rezultatom su blizu jer, podsjetimo se, imaju razliku od svega 100 MHz. Kada pričamo o bodovima, Intelovi procesori dobivaju više bodova s CPU strane, dok Athloni daleko vode s integriranom grafikom, koja je i najbitnija za solidne gaming performanse. Rezultati druga dva benchmarka imaju vrlo sličnu priču te je njihove rezultate najbolje pogledati u tablici. Rezultati ovakvih benchmarka daju solidnu sliku stanja performansi, no nemojte ih ekskluzivno gledati za gaming, jer bodovi CPU-a utječu na završni rating, dok u pravim igrama procesor neće previše značiti ako čip jednostavno nema potrebne grafičke performanse.
Što je s gamingom?
Zato smo se odlučili za solidan gaming test u obliku nekoliko igara koje možda nemaju vrhunsku grafiku, no ponudit će vam zadovoljavajuće performanse s obzirom na integrirane GPU čipove. Od igara to su naravno DOTA2, LoL, War Thunder te PUBG za dobru mjeru. Tako imamo miks žanrova, ali i enginea kako bismo mogli utvrditi performanse koje nam igre mogu pružati.
Klasična MOBA
DOTA 2 testirana je na FullHD rezoluciji, ali minimalnim postavkama i svi su procesori u ovim uvjetima igrivi. Celeron g4900 daje nam i do 60 fps-a dok god se ništa ne događa na ekranu. No, jednom kada nekakva akcija krene, računajte na oko 40 fps-a. Pentium g5400t podiže fps na oko 70 sve dok ne krene akcija, no brzo pada do oko 40 fps-a jednom kada se nešto počne zbivati. I3 8100 već može držati igru iznad 60 fps-a te bismo se usudili reći da je igriva i na malo višoj kvaliteti postavki. Athlon 220GE konstantno je držao fps iznad 60 te ovisno o sadržaju na zaslonu skakao do 110 fps-a. Za kompetitivno igranje ostavili bismo ove postavke, no casual igrači mogli bi podići kvalitetu za jednu razinu. 240GE ima vrlo slične rezultate, možda koji fps više u prosjeku jer ih ipak dijeli svega 100 MHz.
DOTA 2 može biti pokrenuta i sa poprilično slabim računalom, no grafika prima značajan udarac
Sve što vam treba: Izgled ovakvog builda neće očarati, no povoljno možete doći do solidnog računala za svakodnevan rad kojega nećete čekati
Zahtjevnija PC verzija
PUBG je možda najzahtjevnija igra, ne samo zbog enginea, već zato jer je bitno na vrijeme opaziti neprijatelje u daljini te vam niska kvaliteta grafike direktno smanjuje kompetitivnost. S projekom od 9 fps-a u PUBG-u, Celeron definitivno neće pružati zadovoljavajuće iskustvo, pogotovo jer smo morali spustiti rezoluciju na 720p kako bismo se uopće mogli micati, postavljajući standard testa za ostale procesore. Pentium g5400t diže performanse te igra funkcionira na 15 fps-a prosjek uz značajna “kočenja” tu i tamo. I dalje ga ne možemo preporučiti za ovu igru kao kompletan setup. S i3-8100 procesorom već možete pošteno igrati s frameovima oko 30 fps-a jer četiri fizičke jezgre ipak pomažu kod ove igre, kao i brža integrirana komponenta. Tako dolazimo i do novih Athlon procesora. Athlon 220GE ima u prosjeku malo bolje performanse od i3 procesora, svega nekoliko fps-a, no s druge strane, 8100 je 65W čip, dok Athloni troše svega 35W. 240GE sa svojih 100 MHz više ne daje značajno bolje rezultate, frame-dva više od slabijeg modela, no mogli bismo reći da je unutar granica pogreške. Tako niti jedan od ovih procesora ne bismo mogli preporučiti za PUBG gaming jer vam za ovu igru ipak treba nekakva grafička kartica.
PUBG je rekordno neigriv sa ovim sustavom, no i developeri su toga svjesni pa preporučamo da probate emuliranu mobilnu verziju
Za svaki PC
League of Legends dobro je poznata MOBA igra, idealna za one sa slabijim računalima jer je po dizajnu jednostavna za pokretanje. Svi procesori moći će bez problema pokrenuti FullHD rezoluciju na “High” postavkama, a svi rezultati mogu se nazvati igrivima. Tako g4900 drži u prosjeku iznad 50 fps-a, s tu i tamo padom na nižih 40 fps-a. G5400t pak zadržava oko 60 fps-a s padom do oko 50. I3 8100 ima solidne performanse u ovom naslovu gdje bez problema drži većinom fps oko 90. Naravno, kako igra teče viđamo taj broj i u sedamdesetima, no na kratke trenutke. Sve u svemu, i3 je sasvim dovoljan za ovu igru u FullHD-u, no s druge strane Athlon 220GE, kao i 240GE, može pružiti slične performanse za poprilično nižu cijenu. Ovdje već s visokim framerateom polako dolazimo i do minusa CPU-a kod AMD-a te ga overclock jezgri može dodatno podići za solidnih 100 fps-a u većini slučajeva, no ta vrijednost će padati ovisno o tome što vam je na zaslonu.
I u zraku, i na kopnu
War Thunder je zadnji naslov koji smo probali, a njihov veliki izbor gaming modova, kao i vrhunska grafika (ako ju možete pokrenuti) mami igrače, zajedno s činjenicom da je F2P naslov. Nažalost, pokazao se malo prekompliciran za većinu naših procesora te se tako letenje svelo na 720p “low” kvalitetu, što nikome neće biti previše zabavno, pogotovo pod tridesetak fps-a koliko dobivate s Celeron g4900 procesorom. Pentium fps diže na “igrivih” četrdeset fps-a, no ta cifra će varirati ovisno o modu i zbivanjima na ekranu. I3 8100 napokon pod niskim postavkama i 720p omogućuje igranje od oko 60 fps-a, no igra neće vizualno biti previše atraktivna. Athloni 220GE i 240GE jako su blizu međusobno, no bez problema drže korak s i3 procesorom s oko 60 fps-a, ovisno o modu igre i sadržaju na ekranu. Overclock procesora daje dodatan boost, što definitivno stavlja procesore u vodstvo nad Intel konkurencijom.
War thunder još jedan besplatan naslov sa kojim se većina isprobanih procesora mučila, a grafika pri tome nije bila impresivna
Zaključak
Kako smo vidjeli po testovima, Vega grafičke komponente u Zen procesorima odlična su kombinacija koja diže vrijednost ovih procesora u rang Intelove ponude koja košta duplo više, a i troši dosta više energije. AMD je ove Athlone uspio složiti tako da imaju TDP od 35W, što je impresivno s obzirom na njihovu povijesnu zahtjevnost električne energije. Ako slažete računalo za lagani gaming, svakako vam preporučamo Athlone.
No, što ako u budućnosti planirate nadogradnju? I na to pitanje smo odgovorili spajanjem procesora s novom GTX 1660Ti i analiziranjem performansi. Očekivano, Intelovi procesori, barem Pentium i i3, pokazali su ovdje zube te dobili nešto bolje rezultate. Naravno, ovoj kartici navedeni procesori su bottleneck te bismo svakako preporučili nešto poput GTX 1650 kartice kao realističniju opciju.
