Tehnologija
Pomoć u ostvarivanju ciljeva
Pametni satovi odlični su asistenti koji vam mogu olakšati stvari podsjetnicima, savjetima i praćenjem vaših navika koje možete vizualizirati te po želji promijeniti.
Možda najočitija stvar kod trenutne generacije pametnih satova je upravo u tehnologiji koju koriste. Naime, ove godine proizvođači nisu dodavali neke specijalne dodatne mogućnosti svojim satovima, već su svi odlučili usavršavati svoje modele s dizajnerskim poboljšanjima, manjim hardverskim pomacima i fokusom na softver.
To znači da ako imate generaciju stariji sat, ne bismo uložili u nadogradnju, no ako tražite dosta noviji sat, svaki model na testu ima specifične prednosti, kao i mane koje vrijedi analizirati prije nego se odlučite za kupnju, pogotovo zato jer pametni satovi sada često traže cijenu pristojnog mobitela u nekim slučajevima, a tada je teško pristati na neke kompromise. U svakom slučaju, pogledajmo što se sve promijenilo i što možete očekivati od modernih satova trenutno na tržištu od raznih proizvođača i s različitim svrhama po kojima traže kupca.
Zaslon
Prije svega, prva stvar na koju se fokusiramo kod pametnih satova je zaslon. Sve druge komponente pomažu zaslonu da vam ponudi adekvatne informacije kada su vam one potrebne, a zaslon kojim je naporno upravljati ili koji ne možete pročitati svakako bi bio velik minus.
Možda je zato očit trend da gotovo svi satovi danas, osim specifičnog Garminovog Instincta, okreću fokus prema AMOLED tehnologiji koja se pokazala vrlo atraktivnom korisnicima, a dok možda ima nešto slabije performanse baterije u usporedbi s MIPS zaslonom, veća rezolucija koja omogućuje i više podataka na zaslonu te puno atraktivniji izgled, učinili su ovu borbu vrlo jednostranom. Znajte samo da trajanje baterije uvelike ovisi o tome kakve postavke zaslona koristite, koliko je upaljen te kojim intenzitetom svijetli.
Always-On funkcija iznimno je atraktivna, no prepolovit će trajanje napunjene baterije. Dodatan detalj koji ističemo je i svjetlina do 2.000 nitsa na nekim satovima. Dok je svakako dobrodošla, i ostali zasloni s manjom maksimalnom svjetlinom su bili adekvatno čitki po danjem svjetlu, pa taj detalj ne bismo uzimali za apsolutnu odluku kod kupnje.
Materijali
Materijali izrade također zaslužuju vašu pažnju i pod time ne mislimo na premium metalne legure, već da razmislite kako sat planirate koristiti. U slučaju da ga želite koristiti za praćenje aktivnih sportova poput trčanja gdje puno mašete rukama, sat s nižom gramažom uvelike će vam olakšati nošenje za razliku od nekih čeličnih gromada koje smo imali na testu.
S druge strane, satovi sa safirnim staklom uvijek su atraktivni jer će dulje imati onaj novi izgled bez ogrebotina, no ova opcija često je zaključana iza više cijene. Također možete razmotriti i verziju koja ima malo izraženiji obrub oko zaslona koji će ga zaštititi od slučajnih grebanja u dobrom broju slučajeva. To vrijedi i za remen sata, ovisno o namjeni za koju ćete ga koristiti. Metalni i kožnati remeni generalno se ne preporučaju za sport i rekreaciju jer su manje otporni na znojenje i ne prianjaju ruci optimalno u tim uvjetima.
Za rekreaciju je najbolji gumeni ili silikonski remen dizajniran za optimalnu prozračenost ruke. Tu je uvijek dobro provjeriti ima li sat standardnu kopču kako biste mogli nabavljati remene trećih strana.
Solarno punjenje: Garminovog velikog Instinct 2X sata omogućuje beskonačno trajanje baterije ako dovoljno vremena provedete na suncu
Dodatne metrike: poput stresa mogu vas uputiti u pravom smjeru, no bitno je razumijeti koji se podaci koriste i da su prikazane vrijednosti informativne naravi, pa ih nemojte shvaćati previše doslovno
More informacija: koje dobivate nakon svake individualne vježbe sprema se, a s vremenom možete dobiti rezultate na vremenskoj crti za detaljniju analizu vašeg napretka ili potrebe za promjenom
Senzori i podaci koje dobivate
Danas svi satovi nude više manje jednake podatke o vašem vježbanju jer, kako smo rekli, nakon implementacije SpO2 senzora, nismo imali značajnih napredaka kod svakodnevnih mjerenja u koje se možete pouzdati. Od postojećih standardnih mjerenja poput GPS-a, otkucaja srca i drugih detalja, nisu svi satovi jednaki, pogotovo kada je riječ o teorijama poput potrošnje kalorija, kvaliteti sna i drugim detaljima koje smo naveli da su više informativnog karaktera.
Dok će svi satovi ponuditi generalno precizne podatke, mnogi vam savjetuju da pratite zone treninga koje su ipak malo više generalizirane te nude određenu varijabilnost podataka poput otkucaja srca da ostanete u istoj zoni, a ne da se brinete oko točnog broja otkucaja srca. Satovi koji specifično ciljaju sportaše često u ovoj kategoriji imaju preciznije rezultate, pogotovo ako su upareni sa senzorom koji se stavlja na prsa.
Baterija
Baterija je ogromna stavka kod satova, a njeno trajanje od sata do sata ima veliku razliku. Uglavnom razlikujemo dvije vrste satova: one koji imaju jednostavnije sustave specijalno programirane da štede bateriju i one otvorenije s brojnim aplikacijama trećih strana, no zato koriste više resursa i samim time baterija osjetno kraće traje. Veličina sata također direktno utječe na veličinu baterije, pa i o tome razmislite prije kupnje, iako savjetujemo da ne uzimate prevelik sat za svoju ruku.
Vizualizacija: postignuća za koje se trudite dat će vam novi boost za konstantan napredak u performansama i zdravlju
Metodologija
Kod ovog testa ponovno konačnu ocjenu dijelimo na pet vrlo bitnih stavki koje su korisnicima najvažnije. Prva od njih svakako je operativni sustav sata te nosi 30% ocjene. Ovdje gledamo koliko je sat kompatibilan s mobitelima, može li se lako postaviti, kako je njime navigirati na suhom kao i dok ste znojni ili mokri, mogu li koristiti aplikacije trećih strana, itd. Općenito iskustvo korištenja ide u ovu kategoriju i, naravno, teško je biti savršen ako svoje mogućnosti ograničavate samo prema vlastitom brendu mobitela.
Nakon toga gledamo bateriju koja nosi solidnih 25% ocjene i velik je teret kod konačne odluke korisnika žele li kupiti pojedini sat i kolika je šansa da će ga koristiti ako punjenje baterije postane učestali zadatak.
Senzori koje sat ima nude potencijalno ogromne količine podataka te nose 20% ocjene. Imajte na umu da neke funkcije poput mjerenja kompozicije tijela generalno nisu pouzdane kao mjerenje otkucaja srca, već se radi o informativnom sadržaju. Više nas zanimaju funkcije koje su direktno mjerljive, poput GPS preciznosti.
Mobilna aplikacija objedinjuje rad sata na pregledan način te omogućuje korisnicima dodatne funkcije koje mali zaslon sata jednostavno ne može lagano prikazati. Ova stavka po nama nosi oko 15% ocjene jer ju mnogi korisnici neće stalno koristiti, no ako ih nešto zanima, bitno je da su podaci ne samo dostupni, već i dobro organizirani. Na kraju imamo „Dizajn i ergonomiju“.
Ovaj dio ocjene nosi 10% jer je dosta subjektivan. Ovisi o tome želite li lagani sportsko fokusiran sat ili dobro dizajniran „svakodnevni“ pametni sat, a o tome ovisi i njegova ukupna masa. Bitno je da dizajn sata neće smetati, poželjno je da se staklo barem malo zaštiti i da sat ima barem pomalo skladan dizajn.
Preciznost fitness trackera
Razni mjerači tjelesne aktivnosti kao što su pametni satovi i fitness narukvice već neko vrijeme se mogu naći po izrazito atraktivnim cijenama, čime su se učinili primamljivima velikoj većini populacije – pogotovo onom dijelu koji se rekreativno ili nešto aktivnije bavi sportom i tjelovježbom. Naravno, postoje i pametni satovi čija je primarna svrha upotpuniti modni izričaj svojih kupaca, ali i oni se diče mogućnostima kao što su mjerenje otkucaja srca, zasićenosti krvi kisikom, količine i kvalitete sna, razine stresa, potrošnje energije izražene u kalorijama, itd.
No pitanje koje prirodno iskače kad se nabroje sve te mogućnosti jest kako jedan uređaj od par stotina eura može precizno mjeriti sve te podatke za koje stručnjaci i liječnici koriste nekoliko, znatno skupljih, instrumenata.
Naravno, postoji niz znanstvenih istraživanja unazad zadnjih nekoliko godina koja se upravo bave pitanjem preciznosti komercijalnih fitness trackera. Kako bi nam sve to pojasnio i pojednostavio, kontaktirali smo izv. prof. dr. sc. Vlatka Vučetića – profesora na Sveučilištu u Zagrebu na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu i kondicijskog trenera koji godinama surađuje s Lukom Modrićem. Vrlo kratko i jasno, dr. Vučetić nam je rekao da su najprecizniji mjerači oni koji pametne satove spajaju sa senzorom koji se stavljaju na prsni koš.
Dakle, za izuzetno precizne informacije o frekvenciji srca, sportaši i rekreativci će senzor koji se stavlja na prsa spojiti sa svojim pametnim satom na zapešću, a dr. Vučetić dodaje da kod svakog sportaša s kojim radi inzistira na tome.
Rezultati: koje dobivate u aplikaciji generalno su dobro opisani, a mnogi omogućuju i izvoz podataka u aplikacije trećih strana
S druge strane, preciznost i očitanja pametnih satova koji mjere frekvenciju srca na zapešću se s vremena na vrijeme podudaraju s podacima mjerača koje stavljamo na prsa, kaže dr. Vučetić.
Međutim, važna je razlika u tome da tijekom tog istog treninga će frekvencije srca očitane na pametnom satu koji mjeri na zapešću i pametnog sata koji je spojen na senzor koji je pričvršćen na prsa imati odstupanja i više od 10%, što može iznositi i preko 15 otkucaja srca u minuti, napominje profesor Vučetić. Drugim riječima, pametni satovi mogu biti precizni kao senzori za prsa, koji se generalno smatraju točnijima, ali ne mogu to raditi konzistentno.
Trčanje: generalno nudi odlične rezultate pri mjerenju performansi, no kod njega je dosta bitna ukupna masa sata radi udobnosti. Naš Luka dobio je zadatak trčati sa svim testnim satovima kako bismo dobili autentične podatke i usporedili ih u VIDILABU
Dodatno nam je objasnio da najveća greška koju korisnici pametnih satova mogu činiti po pitanju postavljanja tvorničkih postavki za ritam srca jest da namjeste formulu za izračun maksimalnih vrijednosti na „220 – dob godina“, jer to u stvarnoj uporabi uvelike varira od osobe do osobe zbog niza različitih faktora.
Za primjer tog problema, profesor Vučetić nam je naveo kako je trenirao dva vrhunska triatlonca slične dobi i jednom je maksimalni broj otkucaja bio 210, a drugom oko 170 otkucaja srca u minuti. Problem se onda javlja kada se kontrolira i analizira intenzitet treninga i vrijednosti frekvencije srca jer ako su obojica imala u nekom treningu 160 otkucaja srca u minuti, jednom bi to ukazivalo na trening srednjeg intenziteta (75% od maksimuma), dok je drugom to vrlo blizu njegova maksimuma – skoro 95% od maksimalne vrijednosti frekvencije srca, iako su obojica vrhunski triatlonci.
Slična kompleksnost problematike nastaje i kod mjerenja potrošnje energije tijekom treninga. Kalorična potrošnja ovisi o intenzitetu treninga, razini kondicijske pripremljenosti neke osobe i dužini trajanje određene aktivnosti, ispričao nam je dr. Vučetić.
Dodatne funkcije: Garminu su uvijek išle za rukom, a primjer crvene ili bijele lampice, osim osvjetljenja, može se koristiti i za vrijeme rekreacije kako bi vas vidjeli drugi sudionici prometa
Zatim smo ga upitali o potencijalnim razlikama u potrošnji između vježbi kao što su trčanje i trening snage u teretani (dvije vrste tjelovježbe koje smo redovito koristili u našem testu). Tu nailazimo na dodatan problem jer, kako nam je ukazao profesor, treninzi u teretani variraju ovisno o tome kako su programirani – ukoliko se radi o treninzima s velikim brojem ponavljanja, a nižim kilažama koje koristimo, sat će u većini slučajeva registrirati veću potrošnju kalorija u odnosu na trening jakosti gdje dižemo uistinu velike kilaže na vježbama kao što su čučanj ili bench press i slično, ali s manjim brojem ponavljanja i većim pauzama.
Naravno, bitan dodatak toj informaciji je da će se tijelo umoriti i od takvog treninga, ali na drugačiji način. U kontekstu toga, profesor Vučetić nam je rekao da vježbanje u teretani uistinu može potrošiti isti broj kalorija kao i trčanje na traci, ali da to uvelike ovisi o tome kako je trening planiran i programiran.
Mikrofon i zvučnik: danas nisu novost, a omogućuju i obavljanje poziva putem sata, pogotovo ako nabavite LTE verzju
Mjerenje potrošnje koje sat očitava u toj situaciji također ovisi i o algoritmu te kako je on isprogramiran u pametnom satu. Fitness trackeri danas nude desetke ili stotine oblika rekreacije i kod svake računaju potrošnju kalorija i još neke parametre poput otkucaja srca. Ako dođe do odstupanja u tim mjerenjima između satova ili aktivnosti, moguće je da su drugačije postavljeni ti algoritmi, napominje dr. Vučetić. Ipak, zaključuje da je „bilo koji monitoring srčane frekvencije koji ljudi koriste pohvalan“ i da pozitivno utječe na njihovo zdravlje.
