Senzor srca
Senzori koji se koriste za mjerenje rada srca u satovima su, prije svega, neprecizni. Dok su neki točniji od drugih, niti jedan neće doći blizu primjerice mjerača otkucaja koji se stavlja na prsa. Sukladno tome, rezultate mjerenja koje sat očitava ne uzimajte doslovno, nego kao “otprilike” mjeru.
Zato svi satovi danas koriste zone treninga poput mirovanja, zagrijavanja, itd. Tako imaju veći prostor za mjerenje unutar zone, a vama i dalje daju podatke bitne za rekreaciju i ujedno su vrlo čitki i kod kratkog pogleda u sat.
Naravno, neki senzori su bolji od drugih, a ogromnu ulogu u njihovim performansama igraju i algoritmi koje proizvođači razvijaju za svoje satove kako bi bolje očitali stvarne vrijednosti. U testovima satova, oni su generalno precizni, no često im dugo treba da primijete pad rada srca nakon naporne faze treninga te se na vrijednosti senzora gledajte kao na neku prosječnu vrijednost, radije nego 100% točan broj.
Sat koristi i druge parametre poput GPS-a da bi što točnije izmjerio brzinu, uspon i slične detalje. No, razvoj satova i senzora ne staje te neki proizvođači poput Samsunga i Applea razvijaju preciznija mjerenja do te razine da se spominje EKG kvaliteta očitanja rada srca.
No proizvođači, kao i stručnjaci, vrlo su jasni kada kažu da je to mjerenje više referenca nego stručno precizno mjerenje te se ne bi trebalo gledati kao prava mjera ni u kojem slučaju.
Ostali senzori
Naravno, samo senzor srca nije dovoljan, te su satovi često opskrbljeni nizom drugih senzora. Garmin ih primjerice jednostavno zove ABC senzori, a tu spadaju akcelerometar, visinomjer, barometar, žiroskop u sva tri smjera kretanja, digitalni kompas te drugi senzori poput senzora ambijentalnog svjetla i topline koji generalno pomažu u radu sata.
Tako sat postaje moćna jedinica za praćenje vaših performansi, a na temelju gibanja sata, programi mogu sami prepoznati i vježbe koje trenutno radite kako bi automatski započeli mjerenje. Sve to se bilježi i kasnije koristi za prikaz detaljnih performansi tijekom dana ili izvozi u druge aplikacije.
NFC čip sa druge strane omogućuje beskontaktu komunikaciju koju proizvođači koriste za omogućavanje beskontaktnog plaćanja. Proces aktivacije nije kompliciran, a Google Pay podržava sve više domaćih banaka, dok će za ostale usluge trebati koristiti posrednika poput Revoluta kako bi plaćanje NFC-om funkcioniralo.
Sučelje
Svaki operativni sustav radi drugačije, a to se ovdje jasno vidi s obzirom na to da dobar dio proizvođača razvija vlastite sustave. Neki rade putem touchscreena, neki upravljanje kombiniraju s fizičkim gumbima, dok su oni namijenjeni sportu fokusirani ekskluzivno na gumbe kako bi se njima moglo lakše upravljati za vrijeme rekreacije.
Ovdje uvelike pomaže i sam dizajn sučelja jer on određuje zadovoljstvo korištenja. Samsung je primjerice svojim zakretnim prstenom oko zaslona odlično riješio to pitanje.
S druge strane, Garmin jednostavno ima toliko opcija i postavki, pogotovo u Fenix kategoriji, da vam ne preostaje drugo nego naučiti sve kontrole te gdje se što nalazi. Naravno, imate mogućnost postavljanja kratica kako ne biste morali uvijek kopati po svim mogućnostima da dođete do onoga što najviše koristite.
Aplikacije
Aplikacije također uvelike utječu na otvorenost sustava. Osjetljiv je to balans jer otvaranjem sustava automatski se komplicira i njegov rad, što ima negativan utjecaj na bateriju. Tako je primjerice Googleov WearOS vrlo otvoren sustav s velikim izborom aplikacija, no opterećuje procesor te trajanje baterije često nije idealno.
S druge strane, Huawei je razvio sustav za svoje GT satove koji su gotovo u potpunosti zatvoreni te imaju mali broj opcija, no trajanje baterije višestruko je duže zahvaljujući tome.
Aplikacije poput onih za plaćanje otvaraju nove mogućnosti satu, a povezivanje s raširenim appovima za praćenje rekreacije svakako je plus koji će mnogi korisnici tražiti pri kupnji sata za sebe, pogotovo ako se bave sportom. Nativne aplikacije često rade bolje, no možda nemaju sve podatke koje vi želite.
Trajanje baterije
Baterija je jedna od kontroverznih točaka pametnih satova. Morate se pomiriti s tim da ćete sat kojega aktivno koristite morati puniti svaki ili svaki drugi dan. Neki su izdržljiviji po tom pitanju, no jednom kada upalite GPS, brzo će stati u korak s konkurencijom.
Proizvođači su pak vrlo optimistični oko trajanja baterije te je računaju ako sat koristite bez Always-On mogućnosti, što se naravno nama ne dopada jer je to jedna od prvih funkcija koje uključimo, odmah pored 24-satnog mjerenja otkucaja srca.
No, ako pametan sat želite koristiti samo kao sat, vrijeme trajanja baterije uvelike se razlikuje od sata do sata, no punjenje svakih par dana vam ne gine, pogotovo jer ne savjetujemo da baterija padne ispod 15% iz istih razloga kao i kod svih drugih uređaja: smanjuje joj se ukupni životni vijek.
Metodologija testiranja
Satove smo ocijenili iz više kutova. S obzirom na to da ih je gotovo nemoguće usporedno testirati sa stajališta performansi gdje bi se dobili precizni podaci, većina ocjena je subjektivna i temelji se na našem iskustvu s navedenim uređajima.
Ipak, pratili smo specifične karakteristike koje smatramo da su nužne za kupca. Tako je najveći dio od 30% ocjene otpao na sam operacijski sustav koji i odvaja jedan sat od drugoga. Bitna je njegova responzivnost, jednostavnost navigacije kao i izgled. Gledali smo i ukupne mogućnosti izbora prilagodbe sata korisniku i instalaciju aplikacija treće strane.
Zatim slijedi baterija koja će mnogo značiti onima koji nisu u mogućnosti uvijek biti pored punjača. Nosi 20% iako je teško odrediti točno trajanje s obzirom na to da uvelike ovisi o postavkama sata kao i rekreaciji korisnika. Mi smo uvijek držali Always-On funkciju zaslona uključenom.
Pod mogućnostima sata koje nose također 20% ocjene, uvrštavamo ekstra dodatke poput NFC plaćanja, bežičnog punjenja, WiFi-ja, verzija Bluetootha koje se koriste i ostale mogućnosti povezivanja poput ANT+ sustava. Nakon toga slijedi dizajn koji je vrlo subjektivan, no stvari poput gumbi koje vire iz kućišta i smetaju prilikom biciklizma svakako bi bile minus.
Zaslon koji nije laminiran ima inferiorne performanse te se također razlikuje od konkurencije. Tu su i materijali, pri čemu oni plastični ipak zaostaju za metalnima. Na kraju imamo samu preciznost senzora i pri tome ne mislimo samo na otkucaje srca.
GPS je također jedna od vrlo bitnih stavki koja se, poput otkucaja srca, gleda otprilike i onda algoritam poravnava rezultate. GPS ipak uvelike ovisi o anteni koja je implementirana, kao i otvorenim pogledom prema nebu, naime, drveće će brzo degradirati signal.
