Zakrivljeno ili ravno?
Postoje li, međutim, posebno izraženi nedostaci, odnosno mane prilikom korištenja zakrivljenih monitora? Profesionalci ih većinom ne koriste, štoviše, izbjegavaju ih jer zakrivljeni monitor donosi i iskrivljeni sliku, tako da nije osobito pogodan za bilo kakav rad koji zahtjeva preciznost prikaza.
Osim toga, zakrivljeni monitori, posebno oni velikih dijagonala, zauzimaju više mjesta na radnom stolu i nisu pretjerano pogodni za montažu na zid.
U konačnici možemo ustvrditi kako su zakrivljeni monitori prije svega pogodni za kućnu primjenu, dakle gaming i multimediju, dok u uredima i na stolovima profesionalaca većinom nisu prisutni. Pritom su neke od potencijalnih prednosti, recimo za korištenje s Office aplikacijama poput Excela, više povezane s ultraširokim formatom ili veličinom dijagonale, nego s zakrivljenošču samih monitora.
Prilikom pripreme ove teme testirali smo nekoliko zanimljivih zakrivljenih monitora kako bismo dobili najbolju moguću sliku o njihovim prednostima i manama, te stekli dojam o specifičnostima korištenja zakrivljenih monitora.
Podijelit ćemo ovdje s vama par ključnih zaključaka. Prije svega, zakrivljenost se kod ultrawide monitora velikih dijagonala podrazumijeva i na neki je način nužna. Svi monitori veći od 34 inča (a i dobar dio onih 34-inčnih) trenutno dostupni na tržištu su zakrivljeni.
Obzirom na ultraširoki format zakrivljenost svakako poboljšava korisničko iskustvo i prepručljivo je da ako kupujete 34-inčni ili veći monitor odaberete zakrivljenu varijantu. Pritom obratite pažnju na radijus krivulje. Obično je ovdje riječ o 1800R ili 2300R, a kod novijih modela nalazimo i nešto izraženiju krivulju od 1500R.
Kada govorimo o multimediji i igrama ovi monitori doista omogućuju poseban doživljaj. No, to je prije svega posljedica veličine dijagonale i ultraširokog omjera stranica, a u daleko manjom mjeri zakrivljenosti ekrana.
Najvažnije je kupiti kvalitetan monitor!
Kod 16:9 monitora s manjom veličinom dijagonale zakrivljenost se daleko manje osjeti, čak i kada su u pitanju 32-inčni modeli. Većinom je riječ o gamerskim monitorima koje ćete prije svega kupiti zbog drugih osobina i veće frekvencije osvježavanja, a najmanje zbog činjenice da su zakrivljeni.
Na kraju smatramo kako je zakrivljenost zadnja stavka na koju trebate obratiti pažnju prilikom kupnje monitora. Najvažnije je kupiti kvalitetan monitor koji cijenom i mogućnostima odgovara vašim potrebama.
Po tom pitanju ključno je gledati veličinu dijagonale, rezoluciju, prikaz boja, omjer stranica i, naročito kada su igre u pitanju, frekvenciju osvježavanja i brzinu odziva. Tek na kraju nakon što ste pronašli monitor zadovoljavajućih osobina možete odabrati zakrivljeni ili ravan model, ukoliko vam je takva mogućnost dostupna.
Međutim, sigurni smo kako će popularnost zakrivljenih monitora još više rasti, posebno s popularizacijom monitora iznimno velikih dijagonala.
Metodologija
Prvi preduvjet za sudjelovanje u našem testu bio je zakrivljenost ekrana. Dobili smo doista raznoliko društvo monitora što nas je jako razveselilo. Raspon veličina je išao od 27’’ do ogromnog 49’’, te od klasičnijih 16:9 omjera do vrlo duguljastih 21:9.
Sve smo monitore testirali i detaljno opisali, a usporedno smo ocijenili zakrivljene modele do 32 inča, dok smo velike ultrawide modele izdvojili kao posebnu kategoriju.
Testiranje zakrivljenih monitora se dakako ne razlikuje previše od uobičajenog testiranja monitora kakve provodimo od ranije. Prvenstveno smo gledali dizajn, kvalitetu izrade monitora i ergonomiju. Mogućnosti podešavanja po visini, zakretanja, dodatne opcije. Svakako je jako važna i opremljenost, kao i intuitivnost kontrola za podešavanja slike.
Kod gaming monitora posebno smo obratili pažnju na podrška za Adaptive Sync tehnologiju, brzinu odziva i brzina osvježavanja. Gaming performanse smo procjenjivali na osnovi performansi u nekoliko popularnih igara različitih žanrova (RPG, FPS, simulacije).
Kvalitetu slike smo procjenjivali pomoću nekoliko softverskih alata. Prije svega ovakvi nam alati služe da vidimo jeli osvjetljenje ujednačeno, ima li mrtvih piksela, kakav je raspon kontrasta, kakvi su prijelazi između nijansi boja, jeli tekst jasan i lako čitljiv, mijenja li se svjetlina i prikaz boja ovisno o vidljivom kutu.
Konačno dolazimo do alata koji nam služe da provjerimo brzinu odziva monitora. Ovdje smo brzinu odziva testirali pomoću testnih slika na različitoj podlozi uz korištenje dostupnih opcija za ubrzanje piksela u izborniku monitora.
Ove smo testovi proveli koristeći više različitih brzina osvježavanja (ukoliko su dostupne) kako bi vidjeli imali li razlike u performansama i dolazi li do tzv. inverse ghostinga koji se pojavljuje kada je algoriram za ubrzanje odziva piksela preagresivno izveden. Ukupne udjele u konačnoj ocjeni monitora pogledajte u našoj piti.
