Što istaknuti, a što žrtvovati
Mobilne tehnologije najbrži su rastući segment korisničkog hardvera, a novi modeli ostavljaju nas zapanjenima kada se pogleda napredak unazad godinu do dvije.
Pričati o flagship modelima uvijek je uzbudljivo iskustvo, no pogledamo li kako stoje niži mid-range modeli, mogli bismo se iznenaditi. Nema više TN zaslona niskog osvjetljenja, a bez obzira na materijal izrade, svi proizvođači žele da i jeftiniji mobiteli izgledaju što više nalik premium modelima.
Naravno, postoji limit s obzirom na što sve mogu staviti u takav mobitel te on neće biti idealan u baš svakom pogledu. O cijeni puno ovisi i “brand recognition”, to jest svojevrstan porez na brend.
Tako će Samsung često imati malo slabije brojeve u rezultatima od nekog manje poznatog brenda koji se tek želi istaknuti svojim mogućnostima. No i dalje će mnogi izabrati Samsung jer je brend kojem se vjeruje.
Stoga, ako želite performanse, svakako savjetujemo da pogledate sveukupno tržište, ali ako ciljate na jednostavnost i mogućnost brzog servisa, prepoznatljiviji brendovi će u cijenu imati uračunatu i takvu pristupačnost.
Cjenovni rang koji smo odabrali bazirali smo na trenutnoj isplativoj ponudi mobitela za koje možemo reći da će po hardverskim specifikacijama potrajati nekoliko godina bez da postanu previše spori ili da vam brzo ponestane memorije, iako će taj aspekt ipak više ovisiti o vašem korištenju.
Naravno, ovi uređaji imaju hardverske limite u smislu aplikacija koje mogu vrtjeti te, dok će sam Android sustav raditi bez problema i surfanje netom ili društvenim mrežama neće biti problem, rekacije mobitela neće biti toliko brze kao kod bržih i skupljih modela.
Osim atraktivnog vanjskog izgleda, savjetujemo da pogledate i što se nalazi ispod haube kako biste bili sigurni u dobre dugoročne performanse brže reakcije mobitela. Neki od važnijih aspekata su procesor, točnije vrste jezgri koje koristi, te tip memorije za pohranu koji će imati značajan utjecaj na brzinu.
Naime UFS 2.0 ili kasnije verzije flash pohrane imaju zadovoljavajuće performanse, dok stariji eMMC 5.1 standard već pokazuje svoje godine u smislu performansi. Također pogledajte rezultate u tablici gdje imamo šarenu listu procesora.
Kako dolaze s integriranom CPU i GPU kombinacijom, ponekada brži procesor neće imati toliko dobre gaming performanse zbog slabijeg grafičkog sustava. Radna memorija ili RAM više-manje svodi se na količinu pri čemu smatramo da će 4 GB RAM-a biti dovoljno za sljedećih nekoliko godina, no dodatna memorija, iako nije nužna za rad, može rezultirati boljim ukupnim performansama.
Razlike u brzinama, kako 4G, tako i WiFi mreže mogu također dolaziti do izražaja, no s obzirom na brzine kod nas, nećete moći maksimalno iskoristiti 4G prijenos, dok bi samo najbrža optika mogla biti limitirana WiFi-jem u ovim mobitelima i to ne značajno.Pa pogledajmo onda kakva se sve tehnologija našla u našim mobitelima i koje su razlike među njima.
Procesor je prvi dio hardvera koji ćemo proći i na koji trebate obraćati pažnju želite li imati uređaj koji će brzo reagirati na vaše upute. Također ima značajan utjecaj na potrošnju baterije pri radu, kao i na zagrijavanje mobitela. Brži se procesori i griju brže, stoga jednom kada se mobitel počne zagrijavati, brzine jezgri padaju kako se ne bi pregrijale.
Pogledajmo što treba gledati kod jezgri procesora pri kupnji. Prvo, svi procesori temelje se na istom ARM standardu za jezgre te svaki proizvođač može “nadodati” nešto svoje da poboljša performanse. Primjerice Qualcomm dodatno pojačava grafičku komponentu te će često voditi u tom aspektu, dok se recimo Samsungov Exynos fokusira na performanse samih procesorskih jezgri.
Huawei također ima vlastite Kirin procesore, dok Meditatek ima fokus na povoljnije procesore sa minimalnim dodacima. Dakle, kada gledate procesore, umjesto samih naziva, lagano možete provjeriti kakve se jezgre koriste.
Sam broj jezgri nije ključan u računanju performansi, a svi ionako koriste standardno osam jezgri. ARM procesori koriste takozvanu big.LITTLE arhitekturu za optimizaciju rada procesora. To znači da jedan dio jezgri ima bolje performanse te troši više baterije, dok je drugi dio jezgri fokusiran na pozadinske zadatke i dizajniran je da troši što manje baterije.
ARM štedljive jezgre naziva Cortex-A5X, dok su oni fokusirani na performanse pod oznakom Cortex-A7X. Drugi broj označava generaciju pa tako imate Cortex A53, 55, 57 te A72, 73, 75, 76, itd. No procesori namijenjeni jeftinijim uređajima, poput Snapdragona 630, imaju implementiranih svih osam Cortex-A53 jezgri što se u konačnici osjeti na performansama i u svakodnevnom radu.
Neki proizvođači A53 jezgre dijele u dvije skupine, one sa bržim i sporijim frekvencijama, no generalno će performanse, točnije onaj brzi odaziv na vaše naredbe uvijek patiti kod ovakvih procesora. Idealan procesor svakako bi bio onaj koji ima dvije do četiri (više je bolje) Cortex-A73 jezgre kako bi imao dovoljno snage za brz odaziv, ali i obrađivanje zahtjevnijih aplikacija.
Svakako gledajte i frekvenciju tih jezgri jer je razlika u ovim razinama (1,5 – 2,5 GHz) prilično značajna što se vidi i u rezultatima. Svaki proizvođač ima svoje optimizacije, no ovi brojevi zajedno s rezultatima naših testova bit će vam odlične smjernice.
Više od samo procesora
Grafička komponenta također igra veliku ulogu u broju frameova koje mobitel izbacuje te hoće li primjerice prelazak po izbornicima i scrollanje “štekati” ili će prijelaz biti gladak. Ogromnu ulogu ima i u 3D aplikacijama i njihovim performansama.
Samsung, Huawei i MediaTek koriste ARM-ove grafičke jezgre koje se također mogu podijeliti po brojevima u Mali G51, G52, G71, G72, G76, itd. Viši broj označava i više i brže jezgre, no sve moderne jezgre podržavaju H265, iliti HEVC format u dekodiranju i enkodiranju, kao i VP9 koji koristi Google na Youtubeu pa se ne morate brinuti oko performansi pri reprodukciji multimedije.
Ovdje se od ostatka odvaja Snapdragon sa svojim Adreno grafičkim sustavima koji začetke imaju u AMD-ovoj Radeon grafičkoj tehnologiji. Generalno rečeno, Snapdragonovi procesori često imaju nešto bolje grafičke performanse od konkurencije u sličnom cjenovnom rangu zahvaljujući jedinstvenom grafičkom rješenju.
No na testiranju se istaknuo novi Mediatekov Helio G90T, procesor viših mid-range performansi koji se fokusira na gaming mobitele. Qualcomm je također izbacio gaming procesor u obliku Snapdragona 730G, no na temelju naših testova izgleda da Mediatekov procesor pobjeđuje u performansama.
Dublja analiza pokazuje kako je to točno, ali pod cijenu potrošnje. Naime Mediatekov procesor troši puno više baterije što je i razlog zašto Redmi Note 8 Pro ima tako veliku bateriju, a i sami su to potvrdili.
Snapdragon 730G je nešto slabiji, ali ima bolju podršku za napredne fotoaparate na mobitelima, kao i daleko štedljiviju arhitekturu sustava. Dakle kod grafičkog sustava možete se voditi brojem verzije kao i brojem jezgri koje su implementirane u rješenje, zajedno sa rezultatima naših testova u 3D kategoriji kako biste pronašli optimalan uređaj za sebe.
Memorija i pohrana također su vrlo bitne za performanse sustava. Uz količinu memorije i brzina je ogroman faktor u rezultatima testova, ali i osjećaju kod korištenja mobitela. Sustav će pametno kontrolirati zauzeće radne memorije iliti RAM-a pa nije neuobičajeno odmah imati popunjeno i više od 5 GB ako ste uzeli mobitel od 8, iako niste ništa pokrenuli.
Sustav unaprijed učitava podatke koje često koristite kako bi optimizirao svoj rad. Sukladno tomu manje radne memorije bit će manje korišteno i punjeno unaprijed što znači da će se podaci vući iz sporije pohrane.
Još ako tehnologija od koje je napravljena pohrana ima slabe performanse, dobivate uistinu spor sustav unatoč jakom procesoru pošto on čeka na potrebne podatke. Stoga svakako preporučujemo barem 4 GB radne memorije te, ako se mobitel nudi u više opcija sa više memorije, svakako savjetujemo bolju opciju.
Doći do točnih specifikacija pojedinih modela radne memorije u mobitelima nije tako jednostavno, no performanse se vide na temelju kopiranja u testovima koje smo odradili. Performanse pohrane zato su vrlo jasne i dijele se na dvije značajne tehnologije.
Ona sporija i starija nosi naziv eMMC 5.1 te se nakon nje na tržištu pojavila UFS 2.0 memorija, nakon nje UFS 2.1, a danas čak UFS 3.0 na trenutnim flagship modelima. Ovo je bitna stavka jer su performanse iz različitih tehnologija ogromne.
Primjerice eMMC 5.1 ima brzinu čitanja podataka iz memorije 120 – 140 MB/s dok UFS diže tu brzinu preko 300 MB/s i time osigurava puno brže učitavanje svih podataka i aplikacija u sustavu, a time i njihovu responzivnost, kao i responzivnost cijelog mobitela.
Rekli bismo da je u vašem interesu uzeti uređaj sa UFS pohranom. Kada pričamo o samoj pohrani, smatramo da je 64 GB sasvim dovoljno memorije. Većina vaše pohrane bit će slike i videa koje snimite, a Google ionako nudi besplatno spremanje vaših slika i videa na svom cloud servisu i time osigurava dovoljno prostora aplikacijama.
Već uobičajeno svi mobiteli omogućuju proširenje memorije MicroSD karticama sa čijim ćete se performansama, cijenama i veličinama iznenaditi ako ih dulje vrijeme niste kupovali. Samo imajte na umu da kartica svakako sadrži “A2” standard printan na njoj kako bi optimalno radila s modernim uređajima.
Zabljesni me bojama
Zasloni su također važan faktor kod kupnje mobitela jer ćete ipak s njima imati apsolutnu interakciju. Srećom, svi mobiteli sada dolaze s IPS tehnologijom zaslona koja osigurava solidne kutove gledanja te s kutom samo pada razna svjetline koja je najjača direktno ispred ekrana.
Imate li priliku uzeti mobitel sa AMOLED zaslonom kojih se našlo i na ovom testu, razlika je uistinu velika, pogotovo sada kada su Android, ali i velik broj aplikacija počeli dolaziti sa night mode načinom rada gdje su se tradicionalno bijele pozadine sada prebacile u crne.
Osim što su prikladnije za oči, kod AMOLED zaslona značajno smanjuju potrošnju baterije te ističu atraktivnost te tehnologije. I IPS zasloni mogu koristiti ovakav način rada, no zaslon nikada neće imati prave crne boje AMOLED-a, već će one biti tamnosive zbog načina na koji IPS zasloni funkcioniraju.
Jedna stvar na koju trebate paziti su rezolucije zaslona. Osobno ne bismo išli ispod FullHD rezolucije što znači da kraći “krak” ekrana mora imati minimalno 1080 piksela. Ekrani postaju sve viši pa sa standardnih 1920 piksela sad idu i preko 2500 piksela, ovisno o omjeru zaslona.
Naravno tanji rubovi znače i atraktivniji izgled, no radije provjerite tehnologiju stakla kako biste znali koliko je otporno na padove. Dodatna maska je apsolutno potrebna unatoč svemu. Kamere dobivaju najveći fokus kod novih mobitela, a ako dobijete novi mobitel sigurno ćete prvo pogledati kakve su fotke.
Proizvođači to također znaju pa će dati sve od sebe da vas njima privuku na neki način, no naših nekoliko jednostavan pravila lako će vas provući kroz marketinške fore do najboljih performansi.
Prvo, mobiteli većinom imaju minimalno dvije kamere jednostavno zbog trenda. Pogledate li specifikacije, vidjet ćete da je druga kamera često “depth” naziva. Drugim riječima, nju ne možete vi koristiti, već ju koristi sustav za poboljšanje slika u “portret” načinu rada.
No naši testovi nisu pokazali neke razlike i kada taj dodatan senzor prekrijete pa smatramo kako je on tu samo kako bi mobitel atraktivnije izgledao te ovu kameru možete apsolutno ignorirati. Glavne su kamere često one na kojima je fokus te se novi trendovi na njih koncentriraju.
Senzori sa 12 do 15 megapiksela često su starije generacije od kada su izbačeni veći, 48 do 64 megapiksela. Naime ovi senzori standardno ne rade tako velike slike, već “spajaju” susjednih četiri piksela u jedan veći kako bi imali superiorne rezultate konačne slike i u zahtjevnijim svjetlosnim uvjetima.
Tako 64 megapikselni senzori imaju 16 megapikselne rezultate, osim ako vi ne specificirate da želite velike slike. Sukladno tomu 48 megapikselni senzori proizvode 12 megapikselne slike superiorne kvalitete. Osim glavnih senzora, dodaju se i oni manje korišteni, no često dobro dođu kada ih imate.
Ultraširoke kamere su najčešće najkorisnije za slikanje okoline iz bliza, no očekujte iskrivljene rezultate sa zamućenim rubovima jer su senzori u ovom cjenovnom rangu često maleni sa malo megapiksela, a trebaju pokriti veću površinu.
Osim širokih, imamo i zoom kamere koje približuju subjekt od 2 do 5 puta te nam također otvaraju nove mogućnosti slikanja. Zahtijevaju iznimno mirnu ruku te često nemaju dobre večernje performanse, a fokusiranje je nešto sporije.
U zadnje vrijeme nailazimo i na macro leće koje se specijaliziraju za fotografiranje subjekata koji su iznimno blizu leće, te samim time maleni, poput recimo bubamare, ili ako želite uvećati neki drugi detalj do ogromnih razmjera.
Metodologija
Testiranje smo podijelili u dva dijela: jedno je benchmark kojime možemo jasno usporediti sve uređaje na testu bez utjecaja ljudskog faktora na rezultate. Izabrali smo mješavinu testova samog procesora, 3D performansi grafičke komponente te svakako performansi radne memorije kao i pohrane.
Imajte na umu da su rezultati vrlo detaljni te se razlika do 5 % može ignorirati s obzirom na to da testiranje na istom uređaju često može dati različite, ali slične rezultate. Također će temperatura imati utjecaj na performanse, dok su ovi mobiteli svi testirani na svježih 21 °C.
Kod kamera smo gledali veći broj slika, od onih snimljenih po noći, do onih dnevnih, uredskih kao i “selfie” performansi. Same performanse odnose najveći postotak bodova sa 40 %. Kamere i zaslon su po nama podjednako bitni jer prioritet pak ovisi o kupcu koja mu je od te dvije kategorije važnija te svaka odnose po 20 %.
Performanse baterije ovise o više toga od samog kapaciteta baterije. Ovisno o verziji Androida, vašem specifičnom korištenju i aplikacijama koje se vrte, baterija će se drugačije trošiti iz dana u dan. U svakom slučaju, velika većina korisnika morati će baterije puniti svakodnevno te razlike nisu toliko zamjetne u samim performansama, pa im zato dodjeljujemo 10 % ocjene.
Naposljetku imamo dizajn gdje gledamo kvalitetu izrade jer se ipak plastična pozadina puno lakše grebe, a atraktivna maskica koja ponegdje dolazi s mobitelima svakako je plus u ovoj kategoriji koja također odnosi 10 % ukupne ocjene.
