Rangiranje trenutne postave grafičkih kartica palo nam je na pamet ponajprije jer se na tržištu nalazi više generacija kartica, pogotovo Nvidije, koja trenutno prodaje dvije generacije, seriju 1000 i seriju 2000. AMD je također izbacio grafičku karticu Radeon VII, no sumnjamo da će zamijeniti seriju RX 500 prije nego nova arhitektura Navi bude spremna, navodno krajem 2019. godine. Nvidia je svoju seriju 2000 cjenovno stavila iznad serije 1000, a svoj potez opravdavaju novom implementiranom tehnologijom, no također priznaju da se žele rješiti ogromne količine grafičkih kartica serije 100,0 koja je ostala na skladištima nakon što je kopanje kriptovaluta prestalo biti popularno. Tako da sada imamo zanimljivu situaciju na tržištu, s ogromnim izborom kartica u raznim cjenovnim rangovima. Stoga smo vam htjeli predstaviti cijelu ponudu u usporednom testu performansi i cijena kako bi vam bilo jednostavnije izabrati idealan proizvod.
Naravno, u duhu modernih gaming očekivanja testove smo radili na QHD rezoluciji od 2560 x 1440 piksela i brzini osvježavanja od 144 Hz da bismo vidjeli maksimum koji pojedina grafička kartica može pružiti. Za test smo koristili Ryzen 2700X overclockan na 4,15 GHz, što ga pri ovoj rezoluciji čini praktički jednakim Intelovu i7 8700K u igrama jer kod rezolucija iznad FullHD-a najveći dio posla pada na grafičke kartice. Iako ćemo se dotaknuti novih Nvidijinih tehnologija u smislu isplativosti i performansi, one neće biti uključene u test jer su nove tehnologije poprilično zahtjevne za te grafičke kartice pa bi i rezultati bili drugačiji. U svakom slučaju, pobrinuli smo se da dobijete jasan pregled trenutnog stanja tržišta s detaljnim opisom pojedinog hardvera kako biste samostalno mogli donijeti pravu odluku o kupnji za vaše potrebe i želje.
Kada pričamo o tehnologiji grafičkih kartica, nemoguće ih je sve staviti u jedan koš, a sama činjenica da testiramo kartice i preko više generacija forsira nas da malo skratimo priču te objasnimo srž svake generacije i usporedimo ih s novijim pridošlicama te kako se one razlikuju.
Prije svega, imajmo na umu sve arhitekture te proizvodne procese pomoću kojih su ove grafičke kartice napravljene. Arhitektura čini glavni napredak u performansama i mogućnostima pojedinih grafičkih kartica, no proizvodni proces omogućuje im dodatna poboljšanja s obzirom na potrošnju energije, ali i performanse, kada pričamo o brzini rada jezgri grafičkih kartica.
Daj mi struje: Neke kartice trebaju dva 8 pinska konektora kako bi isporučile sve te divne FPS-ove u najnovijim naslovima
S Nvidijine strane imamo GTX 1000 seriju napravljenu na Pascal arhitekturi i 16 nm proizvodnom procesu iz TSMC tvornice. Grafičke kartice s Pascal arhitekturom su na tržište došle 2016. godine, no i dalje se smatraju solidnom kupnjom, pogotovo zato što nova serija 2000 ima višu cijenu te nije izravna konkurencija seriji 1000. Nedavno je Nvidija izbacila i novu 2000 seriju baziranu na potpuno novoj Turing arhitekturi. No to je prvi put da ova serija kartica nije izravna zamjena prošloj generaciji, iz jednostavnog razloga što je cjenovno postavljena iznad serije 1000 te se serija 1000 i dalje prodaje u velikim količinama. Serija 2000 je tako na Turing arhitekturi i novijem 12 nm proizvodnom procesu, također napravljenom u TSMC tvornici.
Turing čipovi su zanimljivi jer ne predstavljaju samo evoluciju u tehnologiji s nešto boljim performansama, već je Nvidija odlučila otići u revolucionarnom smjeru te po cijenu puno većih čipova, koje je zato i teže napraviti, odlučila uz same CUDA jezgre i ostale dijelove grafičke kartice implementirati i čip koji ubrzava obradu podataka za RayTracing zadatke kako bi se dobio što realniji grafički izgled u igrama. Konkretnije, za sada je moguće poboljšati refleksije, koje i dalje imaju vrlo velik utjecaj na performanse, no svakako su korak u pravom smjeru. Kako bi izbalansirali tu cijenu u performansama, također su implementirali i drugi novi dio čipa s njihovim Tensor jezgrama za implementaciju i obradu AI zadataka. Točnije, njihova AI implementacija daleko brže obrađuje Anti-aliasing dajući brže i bolje performanse kartici. Anti-aliasing je obrada renderiranih rubova koji mogu ispasti “kockasti” kod čistog renderiranja, pa ih AA tehnologija “zaglađuje”. AI tehnologija se “uči” od strane Nvidije te se radi za svaku igru zasebno. Nvidia AI uči na ogromnim rezolucijama kako bi igra, to jest rubovi trebali izgledati na ogromnim rezolucijama i onda te podatke implementira u nove drivere. Kada se igra koja tu DLSS tehnologiju pokrene, driver pruža te podatke grafičkoj kartici kako bi mogla igru renderirati na nižoj rezoluciji od one koju vi postavite, no zahvaljujući DLSS-u rezultat i dalje izgleda odlično, premda jezgre grafičke kartice ne trebaju tako teško raditi za isti izgled. Tako dobivate mogućnost puno veće brzine renderiranja. Kada se koristi zajedno s novim RayTracing tehnologijama, može poništiti njihov negativni utjecaj na framerate, barem u teoriji. Sve je ovo zanimljiva nova tehnologija koja podiže cijenu Nvidijinih Turing grafičkih kartica koju zapravo i ne možete iskoristiti izvan dvije-tri igre koje je podržavaju u ovom trenutku, s upitnim rezultatima. No tehnologija je potpuno nova te će trebati kako developerima igara, tako i samim inženjerima grafičkih drivera i kartica za optimizaciju te tehnologije.
8K gaming: san ili java?
Istraživanje granica i tjeranje moderne tehnologije do njezina maksimuma najzanimljiviji su dijelovi našeg posla. Stoga nam je, čim je u redakciju stigao 8K televizor Samsung Q900R, sinula ideja da najmoćnije grafičke kartice današnjice isprobamo u 8K gamingu. Izbor je, jasno, pao na najnoviji Radeon VII sa 16 GB HBM2 videomemorije i najbržu grafičku karticu trenutno dostupnu na tržištu: Nvidijinu RTX 2080Ti. Ideja je bila spojiti ih na 8K televizor i provjeriti gaming performanse u native 8K rezoluciji. Nimalo lak zadatak s obzirom na više od 33 milijuna piksela. Službeno obje kartice podržavaju 8K rezoluciju, no putem ovih kartica native 8K na testnom QLED 8K televizoru nismo uspjeli dobiti. Trenutno je teško točno utvrditi u čemu je bio problem. Istina, bili smo osuđeni na HDMI 2.0b priključke na karticama i televizoru, probali smo svašta, ali nismo bili sretne ruke. No nismo odustali. Pribjegli smo drugom triku s tehnologijama DSR (Dynamic Super Resolution) i VSR (Virtual Super Resolution) kod Nvidije i AMD-a. Ove se tehnologije u osnovi oslanjaju na korištenje supersamplinga, pri čemu kartica nazivno renderira nekoliko puta veću rezoluciju od one koju monitor podržava, pa se potom ta rezolucija skalira na rezoluciju monitora. Na ovaj način efektivno smo testirali Radeon VII i RTX 2080Ti na rezoluciji od 8192 x 4320 piksela u AAA hitovima Battlefieldu 5 i Star Wars Battlefrontu 2.
4k gaming na upscaleu: Dvije najmoćnije grafičke kartice isprobali smo na 8K televizoru. Iako nismo uspjeli dobiti normalnim putem 8K output do TV-a, uživali smo u 4K gamingu s Battelfield 5 i Starwars Battlefront 2 naslovima. Uz upscale na 8K posebno nas je impresionirao HDR
Pokazalo se kako ni s najmoćnijim karticama današnjice 8K gaming uz pristojan broj sličica jednostavno nije moguć. Performanse nisu dovoljne za ugodno igranje, osim, dakako, ako ne koristite 3D prikaz s vrlo malom razinom detalja, ali čak ni tada nećete uživati u nekom visokom framerateu. Ništa čudno s obzirom na to da 8K rezolucija zahtijeva renderiranje čak 4 puta više piksela od 4K rezolucije, što je, dakako, ogromna razlika. S druge strane, 4K gaming s uključenim HDR-om na ogromnom 65-inčnom televizoru stvarno izgleda izvrsno. Kvaliteta upscalinganog 4K prikaza na 8K rezoluciju televizora i više je nego dobra, a i performanse koje nam mogu ponuditi dvije najmoćnije grafičke kartice su dostatne za 4K gaming na ultra detaljima. Na kraju možemo zaključiti kako 8K gaming s trenutno dostupnim grafičkim karticama u najnovijim igrama nije realna opcija. Sigurni smo kako će najnovije generacije grafičkih čipova donijeti daljnji skok u performansama. Hoće li biti dovoljno za 8K gaming? Vidjet ćemo!
Ray tracing ili 16 GB HBM2?
AMD s druge strane također primarno ima grafičke kartice iz 2016. godine koje su namijenjene mainstream korisnicima po relativno pristupačnim cijenama. Riječ je o RX 500 seriji grafičkih kartica koje su postale ekstremno popularne za vrijeme kopanja kriptovaluta te se uvijek tražila kartica više zahvaljujući njihovim odličnim performansama. Godinu kasnije, 2017., AMD je izbacio novu grafičku karticu na novoj Vega arhitekturi koja je donijela brojna poboljšanja, no unatoč intenzivnom marketingu na kraju nije mogla konkurirati Nvidijinim karticama, ponajprije cjenovno. Najveći razlog je implementacija skupe HBM memorije koja uz ogromne performanse također i puno košta, a samo je jedan dio Vega grafičke kartice. Naravno, eksplozija kriptovaluta osigurala je prodaju i ovih kartica, no glavna “gaming” scena teško je, uz vrlo nepovoljnu cijenu, do njih mogla doći. Performansama se mogla mjeriti s Nvidijinom GTX 1080, uz malo slabije performanse i veću potrošnju električne energije, pa time i topline i buke. Glavni problem bile su vrlo male količine kartica pri izlasku na tržište, ponajprije zbog komplicirane implementacije HBM memorije, kao i njihova teška dobavljivost. Sada je AMD izbacio novu Radeon VII grafičku karticu, baziranu na poboljšanoj Vega arhitekturi s dvostruko više HBM memorije druge generacije. Mišljenja o novoj kartici su podijeljena jer radi se o čipu koji se bazira na već poznatom čipu koji se koristi u profesionalne svrhe te ga AMD naziva MI60 za “deep learning” akceleraciju. Malo je modificiran za nas obične korisnike, ponajprije softverskim smanjivanjem double-precision performansi, ali i zadržavanjem čak 16 GB HBM2 memorije.
Model čipa: AMD Radeon VII stigla je u zanimljivom paketu s postoljem u koje su ugradili model GPU čipa
Prvo biste pomislili kako je to odlično, no prema izjavama se čini kako četiri čipa HBM2 memorije koju ova kartica koristi itekako utječu na njezin ukupni trošak, koji je teško opravdati za gaming unatoč rekordnim brzinama te memorije. Radeon VII također bi trebao konkurirati Nvidia RTX 2080 modelu s obzirom na njihovu jednaku cijenu. I dok su performanse slične, AMD-ova ponuda nema mogućnosti poput RayTracinga u stvarnome vremenu niti ničega sličnog AI DLSS tehnologiji koje, iako nisu trenutno implementirane u postojeće igre, predstavljaju smjer u kojem će se one razvijati te je time teško opravdati cijenu kartice s gaming perspektve. AMD je, s druge strane, oslabio double precision floating point performanse na “samo” četvrtinu njihove profesionalne kartice, što znači da bi ova kartica mogla biti idealna za kreatore specifičnih 3D i znanstvenih zadataka, no omjer cijene i performansi ostaje upitan.
Vodeno hlađenje: Jedna od kartica na testu, iChill verzija 1070 imala je vodeno hlađenje čime je omogućila konstantno nisku temperaturu i uz zahjevniji gaming
Prevelike zalihe
Na kraju dana, završetak groznice kopanja kriptovaluta ostavio je ogroman broj neprodanih kartica kako kod Nvidije, tako i kod AMD-a te obje kompanije (Nvidia je tako i rekla) čekaju da se stariji modeli kartica prvo prodaju kako bi uistinu počeli prodavati nove serije kartica. Vjerujemo kako će to potrajati još nekoliko mjeseci, no sa skorim izlaskom Nvidijine GTX 1660 nadamo se da AMD-ova Navi arhitektura uistinu izlazi ove godine, inače će imati problema s konkurentnosti svojih proizvoda. Tako se na tržištu sada nalaze kartice prošle i nove generacije, prigodno podijeljene u cjenovne rangove te je naš cilj pokazati vam kolike performanse možete dobiti od svake.
Dodatno hlađenje: Dok je 1070 dobila vodeno hlađenje, Radeonka 590 s dodatnim je cijevima i većim ispuhom pokušala doskočiti projektu hlađenja kartice
Metodologija testiranja
Grafičke kartice testirali smo na AMD platformi, točnije Ryzen 2700X procesoru overclockanom na stabilnih 4,15 GHz. Uz njega imamo i 16 GB dual channel DDR4 RAM memorije brzine 3000 MHz, kao i ASRock X470 Taichi Ultimate matičnu ploču. Kartice smo testirali s najnovijim driverima za Nvidiju i AMD na popularnim gaming naslovima, kao i standardnim benchmark testovima, čije rezultate možete jednostavno usporediti. Omjer performansi i cijene je, naravno, veoma važan s obzirom na to da se ne radi o specifičnoj kategoriji, već o svim karticama lako dostupnima na našem tržištu. I potrošnju energije smo naveli kao važan čimbenik jer utječe na grijanje kartice te samim time i buku koju aktivno hlađenje proizvodi. Svi testovi vrćeni su na novom AOC-ovom AGON monitoru QHD rezolucije od 2560 x 1440 piksela i maksimalne brzine osvježavanja od 144 Hz. Podržava i FreeSync 2 tehnologiju, no nju smo ostavili isključenu, kao i HDR.
Pregled modela
iChill Accelero Hybrid S - GTX 1070
U tablici možete detaljno vidjeti sve specifikacije kao i performanse testiranih grafičkih kartica. Kako biste ju povećali, jednostavno na nju kliknite, a za punu veličinu, otvorite sliku u novoj kartici ili prozoru.
