Dvije godine nakon dolaska Pascal arhitekture na tržište su došle prve kartice Turing arhitekture koje predvodi upravo RTX 2080 Ti, kartica koja pomiče doslovno sve granice i donosi najnovije tehnologije na tržište grafičkih kartica.
Turbo puhalica
Asusova Turbo serija grafičkih kartica je najpovoljnija serija u njihovoj ponudi koja po niskoj cijeni donosi blago izmijenjene referentne ploče i blower hladnjake koji su obično bili rezervirani za referentne kartice. Zanimljivo je kako je sama Nvidia za svoje kartice bazirane na Turing arhitekturi odlučila odbaciti blower hladnjake i prijeći na klasične open-air hladnjake kakve su obično koristili AIB partneri na custom karticama.
Glavna prednost blower hladnjaka je činjenica da gotovo sav ugrijani zrak izbacuju iz računala kroz ispuh na stražnjoj strani kartice. Zbog toga se vrući zrak ne zadržava unutar kućišta, što je slučaj s klasičnim open-air hladnjacima, kojima je prioritet ohladiti heatsink bez obzira na smjer disipacije topline. Asusov Turbo hladnjak iznenađujuće efikasno hladi ovaj prilično vruć čip uz prosječnu radnu buku.
Ova izjava dolazi uz veliki asterisk jer smo za ostvarivanje dobrih rezultata morali izmijeniti krivulju rada ventilatora. Asusove kartice poznate su po blagim krivuljama rada ventilatora, koje u korist niske radne buke žrtvuju radne temperature. Iako se kartica na tvorničkim postavkama nije pregrijavala, radne temperature su se približavale 80 stupnjeva, što je visoka temperatura za kontinuirani rad poput višesatnog gaminga.
Kada smo overclockirali karticu također smo izmijenili krivulju rada ventilatora te je tijekom stress testiranja uz overclock kartica dosegla 77 stupnjeva, dok je kod gaminga dosegla 74 stupnja, što su vrlo dobre radne temperature.
Clockanje
Testiranje kartice ne može proći bez overclockiranja, osobito kod Nvidia kartica, koje imaju značajan overclock potencijal. Naš primjerak je dosegao +200 MHz offset frekvencije jezgre i +600 MHz offset frekvencije rada memorije. Maksimalna radna frekvencija jezgre koju smo uspjeli doseći je 2075 MHz, dok je u većini slučajeva bila oko 2025 MHz, što je vrlo dobar i ono još važnije – osjetan overclock.
Overclockiranjem memorije nismo ostvarili velike, odnosno osjetne pomake u performansama tijekom igranja, no svaki frame je bitan i upravo vas memorija ponekad može gurnuti preko čarobnog praga od 60 sličica u sekundi te je stoga dobro iskoristiti puni potencijal svih komponenti, pa tako i memorije.
Do ovih smo rezultata došli uz maksimalno povećanje power targeta, što je iznosilo 112%, tako da nismo uvelike povećali potrošnju kartice. Poigrali smo se i s naponom jezgre, no nismo došli do značajnog pomaka radnog takta, tako da smo ga vratili na zadanu vrijednost kako bi smo osigurali maksimalnu stabilnost i niže radne temperature.
RTX ON/DLSS OFF
Glavni feature RTX kartica su dvije nove tehnologije – real-time ray tracing i DLSS. Zanimljivo je kako su dvije glavne tehnologije, koje bi trebale biti glavni motivator za kupnju RTX kartica, praktički odsutne na tržištu te se samo jedna od njih pojavljuje u samo jednoj igri.
Kada se oslanjate na nove tehnologije kao silu koja će gurati vaše kartice na tržištu, trebate se pobrinuti da iste tehnologije u razumnom vremenu dožive implementaciju, no Nvidia računa kako će njezini kupci kupiti što god oni izbace na tržište, tako da se nisu trudili oko motiviranja developera da implementiraju njihove nove tehnologije.
Trenutno je jedina igra na tržištu koja podržava nove tehnologije DICE-ov Battlefield V, koji podržava samo DXR odnosno, real-time ray tracing. Ostale ćemo naslove, čini se, morati pričekati, a komponente u RTX karticama će dotad skupljati prašinu.
Taman za 4K
Uz nove tehnologije dobili smo i standardni rast performansi od oko 20% u odnosu na model GTX 1080 Ti. Upravo je ta razlika dovoljna da RTX 2080 Ti postane prva kartica za koju sa sigurnošću možemo reći da je sposobna za 4K gaming u 60 sličica u sekundi. Tijekom testiranja odigrali smo desetak novih AAA naslova i u svima ostvarili prilično visoke framerateove.
Oni manje optimizirani poput Ubisoftovog Assassins Creeda tražili su nas da se spustimo s najviših postavki kvalitete grafike kako bismo ostvarili framerate od 60 sličica u sekundi. Na nižim rezolucijama poput 1440p nismo uspjeli pronaći naslov koji bi uz najviše postavke grafike u prosjeku radio na manje od 60 sličica u sekundi, tako da, ako ste 2K gamer koji želi karticu koja može pokretati apsolutno sve bez kompromisa, upravo je ovo kartica za vas.
Na tržište su nam došli prvi 4K monitori s frekvencijom osvježavanja od 144 Hz, no za njih ćete morati investirati u barem dvije ovakve kartice.
Kako izgleda RayTracing?
Ray tracing, kao što samo ime govori, prati zrake svjetlosti i njihovu interakciju s virtualnim objektima te se koristi za stvaranje vjernih refleksija. Ova tehnologija se jako dugo koristi u filmskoj industriji, no ne koristi se u stvarnom vremenu, već se individualni frameovi ponekad renderiraju danima i upravo u tome je snaga tehnologije koju je Nvidia implementirala u svoje kartice.
RTX kartice imaju mogućnost praćenja zraka u stvarnom vremenu, što je nužno za videoigre, koje se također izvode u stvarnom vremenu. Dosad je korištena tehnologija zvana SSR, odnosno „screen space reflections“, koja je predviđala što bi se trebalo nalaziti u refleksiji, ne znajući što je zaista s druge strane. Pogledate li navedeni primjer, u sceni gdje ne koristimo ray tracing u odrazu lokve ne vidimo drugi kamion, jer SSR ne zna da je s druge strane kamion, već samo radi horizontalni flip sadržaja kako bi stvorio iluziju refleksije. Isto vrijedi za drugi primjer u kojemu SSR ne zna da se s druge strane nalazi tramvaj, već nam daje generički odraz.
Razlike u razinama DXR kvalitete u Battlefieldu V prilično su niske, a veće su razlike primjetne samo kod prelaska s High na Medium razinu, u kojoj gubimo neke sekundarne refleksije poput onih na obrubu poklopca prtljažnika ili kromiranih detalja pragova. Ono što je definitivno primjetno je utjecaj na performanse jer Ultra razina DXR-a u odnosu na isključeni DXR donosi gubitke performansi preko 50%, ovisno o rezoluciji. Čak i najniža Low razina donosi gubitke preko 30%, pa je očito kako je ova tehnologija još u povojima.
Zaključak
Asus RTX 2080 Ti Turbo odlična je kartica, koja odličnom kvalitetom izrade i vrlo dobrim performansama dokazuje kako još uvijek vrijedi investirati u karticu s blower hladnjakom. No koliko god dobar posao Asus napravio dizajnom ploče i hladnjaka, budućnost ove kartice, kao i svih RTX kartica, leži u podršci developera koji će morati surađivati s Nvidijom kako bi u svoje igre implementirali real-time ray tracing te DLSS. Rast u performansama je pohvalan, no rast cijene bit će neoprostiv sve do onoga dana kada korisnici RTX kartica budu mogli iskoristiti tehnologije koje su skupo platili.
