Nalazimo se u zlatnoj eri mobilne fotografije, no unatoč napretku u tehnologiji, ako želite ovladati fotografijom, fotoaparat je još uvijek obavezan dio opreme. Ista ta poboljšanja fotografske tehnologije omogućila su drastično smanjivanje dimenzija fotoaparata koji nude vrhunske performanse u kompaktnom kućištu. Za one koji traže ultimativnu kompaktnost postoje kompaktni fotoaparati koji u jednoj jedinici objedinjuju tijelo i optiku.

A za one koji traže veću fleksibilnost kroz odabir optike idealan je izbor mirrorless, odnosno bezzrcalni fotoaparat, koji, kao što mu ime sugerira, nema pomično zrcalo koje je ključna komponenta DSLR-a. Mirrorless fotoaparati kombinacija su kompaktnog i DSLR fotoaparata jer imaju klasični mehanički zatvarač, no nemaju zrcalo, što im drastično smanjuje dimenzije. Dimenzije mirrorless fotoaparata također ovise o samim objektivima, koji mogu varirati od najmanjih „pancake“ prime objektiva s fiksnom žarišnom duljinom pa sve do najvećih telefoto objektiva.

Upravo ta ovisnost o objektivima glavna je prednost kompaktnih fotoaparata koji u tijelu imaju integriran sklopivi objektiv, što znači da objektiv uvijek imate sa sobom. To im je, naravno, i najveća mana jer ovisite o samo jednom objektivu te pri kupnji fotoaparata morate obratiti posebnu pažnju na optiku. Ako ona ne zadovoljava vaše potrebe, fotoaparat kao cjelina bit će vam beskoristan. Unatoč svim manama, činjenica je da kompaktni i mirrorless fotoaparati svojim dimenzijama omogućavaju onima koji nisu spremni na kupnju DSLR-a da uđu u svijet fotografije visoke kvalitete.

Tehnologija

Put do vrhunske fotografije

Od najmanjeg kompakta do najvećeg DSLR-a, fotoaparati dijele iste osnovne komponente. Od senzora pa sve do sustava kontrole i baterije, svaka od komponenti utječe na kvalitetu fotografije i iskustvo korištenja. Bez obzira na vrstu fotoaparata, postoje ključne komponente na koje treba obratiti osobitu pažnju pri kupnji.

Senzor

Ključna je komponenta svakog fotoaparata senzor. Njegova je zadaća da dolazne informacije pretvori u sliku. Kod senzora najvažnije su tri stavke: veličina, rezolucija i veličina piksela, koja je omjer veličine i rezolucije.

Senzor: Ključna komponenta svakog fotoaparata je senzor, a ključne karakteristike su mu rezolucija i veličina.

Veličina senzora utječe na njegovu mogućnost prikupljanja svjetla i na dubinsku oštrinu fotografije. Senzor veće površine može prikupiti više svjetla, što omogućava korištenje nižih ISO vrijednosti i veće brzine zatvarača za jednaku ekspoziciju u usporedbi sa senzorima manje površine koji za istu tu ekspoziciju moraju koristiti više ISO vrijednosti i sporiju brzinu zatvarača, čime se riskira šum i zamućenost uzrokovana pokretom. Dubinska oštrina većeg senzora niža je od dubinske oštrine manjeg senzora, što omogućava stvaranje izraženijeg i uglađenijeg bokeh efekta, odnosno bolje odvajanje subjekta od pozadine.

Rezolucija senzora količina je individualnih piksela na fotografiji, a računa se u milijunima piksela, odnosno megapikselima, koji predstavljaju umnožak rezolucije vertikalne i horizontalne osi. Uzmimo za primjer senzor rezolucije 24 megapiksela: njegove su rezolucije osi 6000 i 4000 piksela, čijim umnoškom dobijemo 24.000.000 piksela, odnosno 24 megapiksela.

Veličina piksela omjer je veličine i rezolucije. Primjerice, Canonov APS-C senzor dimenzija 22,3 x 14,9 mm rezolucije 24 megapiksela ima veličinu piksela 13,84 µm2. Do te veličine dolazimo dijeljenjem površine 332,27 mm2 na 24.000.000 dijelova, što nam daje veličinu površine individualnog piksela od 13,84 µm2. Veći pikseli u pravilu omogućavaju bolje ISO performanse, odnosno širi raspon ISO vrijednosti.

Objektiv

Objektive dijelimo po mehanizmu i namjeni. Po mehanizmu postoje „prime“ odnosno fiksni i „zoom“ odnosno pomični objektivi. Prime objektivi imaju samo jednu, fiksnu žarišnu duljinu, dok zoom objektivi imaju promjenjivu žarišnu duljinu koja omogućava prilagodbu količine zooma. Po namjeni postoje makroobjektivi, superširokokutni, standardni širokokutni i telefoto objektivi. Makroobjektivi koriste se za fotografiranje detalja, superširokokutni koriste se za fotografiranje širokih kadrova, standardni objektivi koriste se za generalnu fotografiju, dok telefoto objektivi služe za fotografiranje na velikim udaljenostima na kojima je potrebna velika količina zooma.

Žarišna duljina udaljenost je od senzor do točke konvergencije, odnosno točke u kojoj se slika okreće unutar objektiva. Budući da se radi o udaljenosti, računa se u milimetrima i veća udaljenost označava veću žarišnu duljinu. Što je žarišna duljina manja, širi je kut gledanja, a što je žarišna duljina veća, to je kut gledanja uži. Jednostavno objašnjeno: što je veća žarišna udaljenost, jači je zoom.

Otvor blende fizički je otvor koji regulira količinu svjetla koja kroz objektiv dopire do senzora. Što je otvor blende veći, veća je količina svjetla koja prolazi, a dubinska je oštrina niža. Manji otvor blende smanjuje količinu svjetla koje prolazi te smanjuje dubinsku oštrinu. Otvor blende omjer je veličine fizičkog otvora objektiva i otvora blende. Mjerna jedinica za određivanje veličine otvora blende takozvana je f-vrijednost. Što je otvor blende veći, f-vrijednost je manja. Tako je, primjerice, otvor blende f/1,8 veći od otvora f/5,6. Kod blende također vrijedi obratiti pažnju na broj i vrstu lopatica jer one utječu na izgled pozadine kod niske dubinske oštrine.

Zaslon

Zaslon je iznimno bitan jer upravo njime dobivamo uvid u kompoziciju i uvid u parametre ekspozicije. Zaslon je osobito bitan kod fotoaparata koji nemaju tražilo jer kod njih zaslon mora imati visoku vidljivost u svim uvjetima zbog manjka redundantnosti u obliku tražila.

Rezolucija zaslona važna je radi što boljeg prikaza detalja koji mogu pomoći pri određivanju fokusa prilikom fiksnog fokusiranja. Također, viša rezolucija omogućuje vjerniji prikaz fotografije zbog manje kompresije kod pregleda. Rezolucija je također važna zbog preglednosti jer je sitan tekst na zaslonu male dijagonale teško čitljiv na zaslonima niske rezolucije.

Zaslon: Osim kvalitete prikaza, kod zaslona fotoaparata bitna je i mogućnost artikulacije.

Artikulacija zaslona važna je jer omogućava lakše snimanje iz različitih kutova u kojima je teško vidjeti sadržaj fiksnog zaslona. Minimalna razina artikulacije je nagib, dok je idealna artikulacija ona u svim smjerovima. Artikulacija koja omogućava okretanje zaslona za 180 stupnjeva odlična je za autoportretno snimanje, što je must-have za vlogging, koji je sve popularniji format sadržaja.

Osjetljivost na dodir koristan je dodatak zaslonu jer omogućava brzu promjenu fokusne točke, kao i brzu navigaciju kroz izbornike koji su često vrlo opsežni, a navigacija fizičkim kontrolama može biti prilično spora.

Tražilo

Tražila dijelimo na optička i elektronička. Optička imaju izravan pogled kroz objektiv, dok elektronička za pogled koriste podatke senzora. Prednost je optičkih tražila jednostavnost, preciznost i responzivnost, dok je prednost elektroničkih tražila pregled 100% slike vidljive senzoru, odnosno potpuna pokrivenost. Dodatna prednost elektroničkih tražila jest lakše određivanje ekspozicije i fokusa jer je samo tražilo malen zaslon, tako da na njemu dobivate isti pregled kadra kao na samom zaslonu.

Kontrole

Većina fotoaparata oslanja se na fizičke kontrole za interakciju, stoga je važno da one imaju dobar raspored i kvalitetno izrađene tipke i kotačiće koji omogućavaju brzu i pouzdanu navigaciju kroz izbornike, kao i podešavanje parametara ekspozicije. Loše izveden sustav kontrola može dovesti do krivog podešavanja parametara ekspozicije, slučajne promjene načina snimanja ili čak isključivanja fotoaparata.

Bljeskalica

U uvjetima lošeg osvjetljenja ponekad se moramo osloniti na umjetne izvore svjetla. Jedan od njih ugrađen je u fotoaparat, a riječ je, naravno, o bljeskalici. Kod bljeskalice je ključna snaga, odnosno njihov domet. Budući da se radi o udaljenosti, taj domet mjerimo u metrima. Što je bljeskalica veće snage, to ona ima veći domet, što znači da može osvijetliti udaljenije objekte.

Audio-in

Za snimanje videa, osim slike, važan je i zvuk. Budući da su integrirani mikrofoni loši u suzbijanju okolne buke, za dobar zvuk važno je investirati u neko od alternativnih rješenja. Jedno od njih jesu mikrofoni, koji se na fotoaparat najčešće spajaju kroz 3,5-milimetarski ulaz.

Baterija

Kao i kod svakog prijenosnog uređaja, autonomija je za fotoaparate od iznimne važnosti. Kod fotoaparata autonomija se mjeri u broju ekspozicija, odnosno snimljenih fotografija koje je moguće snimiti punom baterijom. Za video se autonomija mjeri kroz vrijeme snimanja jer je to drugačiji način korištenja koji zahtjeva prilagodbu mjerne jedinice.

Metodologija testiranja

U potrazi za najboljim fotoaparatom odabrali smo najbolje modele dostupne na našem tržištu. Odabrali smo najosnovnije pakete kako bismo vama dali slobodu odabira dodatne opreme. Mirrorless fotoaparate testirali smo sa kit objektivima, odnosno objektivima koji su dostupni kao dio prodajnog paketa uz samo tijelo fotoaparata. Kit objektive odabrali smo jer upravo oni zadovoljavaju potrebe većine korisnika te su najdostupniji i nude odličan omjer cijene i performansi.

Udjeli u testiranju za Grand Prix ocjenu:

Svaki od kadrova napravili smo u dvije ekspozicije, prva u automatskom načinu snimanja i druga u ručnom (M) načinu snimanja. Snimanjem u automatskom načinu rada dobili smo uvid u kvalitetu sustava automatske prilagodbe parametara ekspozicije. Snimanjem u ručnom načinu snimanja pokušali smo napraviti što kvalitetniju ekspoziciju kojom bismo testirali potencijalne performanse svakog od fotoaparata.

Performanse automatskog načina snimanja odredili smo usporedbom ekspozicija napravljenih u istom sa ekspozicijama napravljenim u automatskom načinu snimanja. Sve ekspozicije napravili smo kako se kaže „iz ruke“ odnosno nismo koristili stativ kako bismo dobili uvid u realne performanse fotoaparata.

Pregled testiranih fotoaparata: 

CANON EOS M50

Canonov M50 hibridni je mirrorless koji spaja dizajn DSLR-a sa dimenzijama mirrorlessa. Iako je dimenzijama veći od većine konkurentskih fotoaparata, Canon M50 i dalje je kompaktniji čak i od manjih DSLR fotoaparata.

PANASONIC LUMIX DMC-GX800

Panasonicov mirrorless fotoaparat sa micro 4/3 senzorom u srednji segment donosi zanimljivu konfiguraciju te impresivne performanse u kućištu manjih dimenzija.

SONY CYBER-SHOT RX100 III

Treća generacija popularnog RX100 donosi dva ključna poboljšanja koja uvelike poboljšavaju iskustvo korištenja ovog kompakta. Prvo poboljšanje je dodatak elektroničkog tražila dok je drugi dodatak zaslon s artikulacijom koja omogućava zakretanje za autoportretno snimanje.

SONY A6000

U svijetu mirroless fotoaparata Sonyjev A6000 stekao je legendaran status. Sony A6000 savršeni je spoj kompaktnog i DSLR fotoaparata koji u kompaktnom kućištu nudi vrhunske performanse.

CANON EOS M100

Canon EOS M10 po niskoj cijeni nudio je odličan APS-C senzor i vrlo dobru kvalitetu izrade. Njegov nasljednik M100 donosi neke ključne nadogradnje u odnosu na prethodnika, no isto tako žrtvuje neke stavke zbog kojih su mnogi voljeli EOS M10.

CANON POWESHOT G9X MKII

Canonov kompakt spaja format kompaktnog fotoaparata sa načinom korištenja tipičnim za pametne telefone. Jednostavnost glavni je adut ovog fotoaparata te će se upravo zbog nje svidjeti mnogim potencijalnim fotografima.

PANASONIC LUMIX DMC-GX80

Lumix DMC-GX80 kao glavni adut ima napredni sustav kontrole sa dva kotačića koji omogućavaju brzu i intuitivnu prilagodbu parametara ekspozicije.

PANASONIC LUMIX LX15

Osim po mirrorless, Panasonic je poznat i po odličnim kompaktnim fotoaparatima. Model Lumix DMC-LX15 ima zanimljiv spoj retro dizajna i modernih featurea koji ga čini uistinu jedinstvenim među fotoaparatima na našem testu.

SONY CYBER-SHOT RX100

Prva generacija sada već legendarnog RX100 dokazala je kako kompakti ne moraju biti inferiorni mnogo većim modelima. Iako nije bez mana, RX100 ubrzo je postao omiljenih fotoaparat mnogih, te nastavio svoje nasljeđe kroz čak šest generacija.

Tablica rezultata: