Od svog nastanka do danas fotoaparati su postali neizmjerno važan dio naših života. Zahvaljujući njima zabilježili smo neka od ključnih događanja u povijesti i te trenutke zamrznuli u vremenu. Iako je dugo bila rezervirana za kupce veće platežne moći, s vremenom je ta čarobna sprava došla u svačije domove. Ključan preokret dogodio se kada su se po prvi puta susreli mobilni telefon i kamera te zauvijek promijenili način na koji gledamo na fotografiju.
Pojava prvih VGA kamera na klasičnim mobitelima omogućila je svima da ovjekovječe svaki trenutak jednim pritiskom tipke. Prošlo je mnogo vremena, no osnovni je princip isti: jednim pritiskom uhvatiti neki trenutak i pohraniti ga. Iako tu mogućnost nude čak i najpovoljniji telefoni, uređaji koje smo testirali predstavljaju sami vrh ponude po performansama kamera, stoga smo odlučili testirati ih i vidjeti mogu li uistinu zamijeniti fotoaparat.
Prvi natjecatelj dolazi nam iz Južne Koreje, svima dobro znani Samsung Galaxy Note9. Njegov dvostruki sustav kamera ima dva senzora rezolucije 12 megapiksela te uz standardnu širokokutnu ima i optiku s dvostrukim optičkim zoomom. Drugi natjecatelj dolazi iz SAD-a, najmanjih dimenzija, no najvećeg srca. To je iPhone XS. Na papiru njegov je sustav kamera vrlo sličan onom u Note9, s dvostrukim kamerama opremljenim 12-megapikselnim senzorima i optikom koja nudi dvostruki optički zoom.
Treći natjecatelj dolazi iz Kine te na pozadini ima čak tri kamere sa senzorima rezolucije 40, 20 i 8 megapiksela i optiku koja ima raspon zumiranja od 0,6 x pa sve do 3 x. Sva tri telefona na papiru su impresivna, no specifikacije su nebitne ako softver ne može iskoristiti puni potencijal komponenti i upravo smo zbog toga u divljini testirali performanse svih triju telefona.
Dinamički raspon
Galaxy Note9
Dinamički raspon jedna je od vrlina sustava kamera Note9. Kod dinamičkog raspona važni su nam tamni i svijetli tonovi. U sjeni drveta s lijeve strane možete vidjeti mnoštvo detalja koji prelaze u crninu tek pri samom rubu drveta. Na vrhovima grana s desne strane vidljiva je boja listova, što je znak širokog dinamičkog raspona. Nebo je također zadržalo prirodnu plavu boju, što znači da je dinamički raspon Notea9 iznimno širok.
iPhone XS
Iako ima širok dinamički raspon, iPhone XS zaostaje za konkurentima. Na kori drveta s desne strane sjena je potpuno crna na gotovo cijeloj lijevoj polovici drveta, što uzrokuje velike gubitke detalja. U svijetlim tonovima krošnji listovi su zadržali zelenu boju, a nebo je zadržalo plavu boju. Dinamički raspon iPhonea XS je širok, no iz priloženog je očito da zaostaje za konkurencijom.
Mate 20 Pro
Dinamički je raspon Mate 20 Pro, jednom riječju, impresivan. Detalji na kori drveta s lijeve strane vidljivi su na gotovo cijeloj površini, a sjena je crna tek na samom rubu. U svijetlim tonovima količina detalja još je impresivnija, s jasno vidljivim detaljima na listovima koji su i na samim rubovima krošnji zadržali boju. Nebo je zadržalo prirodnu plavu boju, što znači da je Mate 20 Pro uspio pokriti iznimno širok raspon, od najtamnijih do najsvjetlijih tonova.
Oštrina
Galaxy Note9
Fotografija napravljena Galaxyjem Note9 generalno izgleda vrlo oštro, no fokusiramo li se na detalje poput lišća ili tablica parkiranih automobila, detalji se vrlo brzo gube. No unatoč tome, linije su vrlo čiste, osobito na detaljima poput svjetala automobila, čije su linije čiste i oštre.
iPhone XS
iPhone XS uvjerljivo je najlošiji od triju telefona po pitanju oštrine. Fokusiramo li se na svjetla parkiranih automobila, lako je uočiti da linije nisu čiste i da izgledaju grubo i stepeničasto. Taj efekt zove se aliasing i nepoželjan je na fotografijama jer uzrokuje gubitak detalja.
Mate 20 Pro
Mate je oštrinom između iPhonea XS i Galaxy Note9. Ima izraženiji aliasing od Note9, no ne u istoj mjeri kao iPhone XS, tako da zadržava više detalja, no svejedno nije na nivou Galaxyja Note9.
Ekspozicija i dinamički zaslon
Galaxy Note9
U noćnim uvjetima Galaxy Note9 ponovno nas je impresionirao svojim dinamičkim rasponom. Na svijetlim dijelovima Note9 je zadržao impresivnu količinu detalja, dok mu u sjenama to nije pošlo za rukom, osobito u sredini kadra gdje je drvo u pozadini jedva vidljivo.
iPhone XS
Uvjerljivo najlošiji rezultat ostvario je Appleov flagship. Izgubio je sve detalje u tamnim tonovima, dok je u svijetlima uspio zadržati veliku količinu detalja. Usto, iPhone se loše nosi s jarkim izvorima svjetlosti poput ulične svjetiljke koja se nalazi u kadru, tako da su zrake svjetlosti jasno vidljive na fotografiji. Nekoliko smo puta očistili objektiv, no zrake su ostale primjetne, što je vrlo nepogodno za noćnu fotografiju.
Mate 20 Pro
Ekspozicijom i dinamičkim rasponom Mate 20 Pro je uvelike nadjačao konkurenciju. Čitav je kadar daleko bolje eksponiran, a dinamički raspon otkrio je detalje u sjenama koje nismo vidjeli na fotografijama konkurentskih uređaja.
Reprodukcija boja
Galaxy Note9
Samsungovo procesuiranje poznato je po natprosječno zasićenim bojama. Iz ovog primjera možemo vidjeti da to vrijedi i za Note9. Srećom, zasićenost nije pretjerana i fotografija i dalje zadržava prirodan izgled uz nešto dinamičniji, odnosno „življi“ izgled zahvaljujući zasićenijim bojama.
iPhone XS
Fotografije napravljene najnovijim Appleovim flagshipom imaju najnižu zasićenost boja, što im daje prirodan izgled, no isto tako djeluju pomalo sjetno u usporedbi s fotografijama konkurentskih uređaja.
Mate 20 Pro
Mate 20 Pro ima idealan omjer zasićenosti i prirodnog izgleda. Na detaljima poput lišća boje su zasićenije, što fotografiji daje dinamičniji izgled, dok elementi neutralnijih boja poput drvenih dijelova klupe zadržavaju prirodan izgledm, tako da fotografija i dalje izgleda prirodno unatoč zasićenijim bojama.
Oštrina
Galaxy Note9
Note9 u noćnim uvjetima nudi jednako impresivnu oštrinu kao i u dnevnim. Unatoč nepovoljnim svjetlosnim uvjetima, detalji poput svjetala na parkiranim automobilima imaju jasne, čiste linije. Fotografija napravljena Galaxyjem Note9 vrlo je oštra te vrijedi napomenuti da je njegov autofokus bio zamjetno brži od konkurenata tijekom testiranja u noćnim uvjetima.
iPhone XS
Iako nije impresionirao dinamičkim rasponom, daleko smo zadovoljniji oštrinom fotografije napravljene iPhoneom XS. Linije nisu čiste kao kod Note9, ali iPhone XS uspio je zadržati većinu detalja fotografije.
Mate 20 Pro
Daleko najlošiji u noćnom testu oštrine bio je Mate 20 Pro. Iako je fotografija generalno oštra, Mate 20 Pro izgubio je većinu sitnih detalja koje su i Note9 i iPhone XS uspjeli zadržati. Mate 20 Pro uvelike se oslanja na korištenje Night Modea pri noćnoj fotografiji te u automatskom načinu snimanja jednostavno nije dovoljno pouzdan kada su u pitanju sitni detalji.
Reprodukcija boja
Galaxy Note9
Noteova tendencija da pretjerano zasiti boje nastavlja se i kod noćnih fotografija, no u blažoj mjeri. Klupa i lišće na tlu izgledaju pomalo neprirodno, osobito lišće koje izgleda narančasto iako je u stvarnosti mnogo bljeđe.
iPhone XS
Iako izgleda pomalo sjetno, fotografija napravljena iPhoneom XS definitivno ima najbolje izbalansiranu reprodukciju boja. Note9, Mate 20 Pro i A6000 koji smo koristili kao referencu – svi su pretjerano zasitili boje, što je njihovim fotografijama dalo vrlo neprirodan izgled.
Mate 20 Pro
Mate 20 poveo se za Samsungovim primjerom i pretjerano zasitio boje. Iako fotografija ima vrlo dinamičan izgled, on ne odgovara stvarnom stanju stvari.
Optika
Samsung Galaxy Note9 i Apple iPhone XS imaju optiku iste žarišne duljine, što im daje mogućnost dvostrukog optičkog zumiranja. Iako je dvostruki optički zoom dovoljan za većinu scenarija, trostruki optički zoom koji nudi Huawei Mate 20 Pro daje korisniku mogućnost da se približi objektima na velikoj udaljenosti. Osim toga, Mate 20 Pro ima mogućnost peterostrukog hibridnog zumiranja bez primjetnih gubitaka kvalitete, što omogućava zumiranje na uistinu impresivnim udaljenostima.
Mate 20 Pro ima dodatnu prednost u obliku tercijarne kamere s ultraširokokutnom optikom koja daje 0,6 x zoom, odnosno ima žarišnu duljinu 16 mm, koja kameri daje vidno polje od čak 110 stupnjeva. Mogućnostima optike Huawei Mate 20 Pro uvelike nadilazi konkurenciju jer nudi mogućnost snimanja superširokih i uskih kadrova bez gubitka kvalitete.
Optika i elektronika
Osnovni princip rada fotoaparata svima nam je poznat, no da bismo ovjekovječili neki trenutak, slika mora proći kroz niz komponenti koje nam omogućavaju da ih zauvijek pohranimo na svoje uređaje.
Vrste kamera
Kod pametnih telefona kamere dijelimo na tri vrste prema njihovoj optici. Prvu vrstu čine standardne širokokutne kamere kojima su opremljeni svi telefon u koje je ugrađena kamera. Kod telefona žarišna duljina optike iznosi između 25 i 30 milimetara, što omogućava fotografiranje širokokutnih fotografija bez distorzije uzrokovane optikom niske žarišne duljine.
Drugu vrstu čine telefoto kamere, koje nude mogućnost optičkog zumiranja, odnosno zumiranja bez gubitka kvalitete fotografije. Žarišna duljina optike telefoto kamera iznad je 50 milimetara, a o duljini je ovisna i razina zumiranja. Treća vrsta kamera jesu ultraširokokutne kamere, koje omogućavaju snimanje vrlo širokih kadrova. Snimanje širokih kadrova dolazi s negativnim učinkom distorzije uzrokovane optikom kratke žarišne duljine.
Žarišna duljina optike ultraširokokutnih kamera telefona ispod je 20 milimetara. Također postoje monokromatske kamere, koje se koriste kao dopuna standardnim širokokutnim kamerama, a uloga im je povećanje količine detalja. Senzori monokromatskih kamera snimaju isključivo crno-bijele fotografije te zbog toga nemaju široku primjernu kod pametnih telefona.
Rezolucija senzora
Svi su čuli za megapiksele, no mnogi ne znaju što su oni. Megapiksel je mjerna jedinica koja označava broj milijuna piksela, u ovom slučaju broj piksela senzora. Naprimjer, senzor rezolucije 24 megapiksela s omjerom 3:2 može napraviti fotografiju rezolucije 6000 x 4000 piksela. Pomnožimo li rezoluciju na osima, dobit ćemo 24.000.000 piksela, odnosno 24 megapiksela. Što je rezolucija viša, to je veća definicija fotografije te je moguće uhvatiti više sitnih detalja.
Veličina senzora
Od same rezolucije važnija je veličina površine senzora jer ona ima veći utjecaj na kvalitetu fotografija. Visoka veličina senzora omogućava hvatanje više svjetla, što rezultira fotografijama s manje šuma. Drugi efekt velikog senzora izraženiji je bokeh, odnosno bolje zamućivanje pozadine, što omogućava bolje odvajanje objekta od pozadine. Veličina senzora računa se kao obrnuti omjer, odnosno veći broj označava manji senzor. Senzor veličine 1/1,7“ veći je od senzora veličine 1/2,5“.
Otvor blende
Na otvor blende možemo gledati kao na zastore na prozoru. Što ih više otvorimo, to će više svjetla proći kroz prozor. Dakle, veći će otvor blende omogućiti većoj količini svjetla da dopre do senzora. Velik otvor blende usto omogućava i izraženiji bokeh efekt, no i uže fokusno područje. Otvor blende također je obrnuti omjer, kod kojeg niži broj označava veći otvor blende. Naprimjer, otvor blende f/1,5 veći je od otvora blende f/5,6.
Žarišna duljina
Žarišna duljina udaljenost je između senzora i točke konvergencije objektiva. Ukratko, mjesto na kojemu se slika u objektivu okreće naopako zove se točka konvergencije i njena udaljenost od senzora bitna je za određivanje vidnog polja. Što je žarišna duljina veća, to je vidno polje uže, odnosno jači je zoom. Što je ona kraća, zoom je slabiji te je šire vidno polje. Žarišna duljina objektiva određuje njegov tip, koji može biti ultraširokokutan, širokokutan ili pak telefoto. Žarišna duljina mjeri se u milimetrima.
Optička stabilizacija
Kako blagi pomaci telefona pri fotografiranju ne bi negativno utjecali na krajnje rezultate, brine se optička stabilizacija. Optička stabilizacija omogućava kameri da se kreće nezavisno od samog telefona kako bi se spriječio negativan učinak blagih pomaka uređaja. Krajnji cilj optičke stabilizacije jest pružiti otpor smjeru kretanja telefona te usporiti promjenu smjera kamere kako bi isti taj pomak bio manje primjetan. Optička stabilizacija osobito je važna u lošim svjetlosnim uvjetima u kojima se koriste niže brzine zatvarača te je daleko veća mogućnost negativnog utjecaja pokreta na fotografije.
Metodologija testiranja
Za potrebe testiranja fotografije smo izradili u automatskom načinu snimanja na svim trima telefonima jer je upravo automatski način snimanja najčešće korišten na pametnim telefonima. Pritom smo isključili automatsku prilagodbu postavki kako bismo dobili što bolji uvid u same performanse kamera.Za referencu smo koristili Sonyjev mirrorless fotoaparat A6000 s kit objektivom 16-50 mm. Fotoaparat smo koristili u načinu snimanja Intelligent Auto kako bismo dobivene rezultate mogli što bolje usporediti s testiranim mobitelima.
