Iako rade na puno većim projektima, pažnju javnosti mladi je zagrebački startup Mindsmiths privukao brzim razvojem pametnog pomoćnika Andrije koji je u situaciji COVID-19 pandemije pružio niz korisnih odgovora u formi chatbota, čime se smanjio pritisak na telefonske brojeve službi koje su ljudi zvali, a i javnosti je omogućen brzi pristup korisnim informacijama.
Projekt je ostvaren u suradnji s Infobipom, Neosom i Oracleom. Tvrtke su to koje su članovi CroAI udruge čiji je predsjednik ujedno i osnivač Mindsmitsa Mislav Malenica, naš sugovornik u ovoj priči. Građani inače i dalje s Andrijom mogu komunicirati i slati upite na WhatsApp na broj +385 99 775 3049. No, Mindsmiths ima i puno veće i opsežnije projekte, no na početku nas je zanimalo kako je uopće nastao startup?
Vrlo vjerojatno slično kao i mnogi drugi startupi. Prije jedno godinu dana rodila se ideja koja nas je počela opsjedati. Na okupu smo tada već imali tim koji je bio spoj iskustva iz različitih industrija s uspješnim projektima na nekoliko kontinenata.
Ponekad bi nas jako frustriralo što smo imali osjećaj kako ne postoji zajednički nazivnik između tih projekata jer su se protezali od algoritama za dijagnostiku bolesti, predviđanja događanja na tržištu rada do digitalnih projekata na kojima smo testirali kako automatski organizirati velike skupine ljudi da dobro surađuju.
Sada na to gledamo kao na fazu učenja kroz koju se nadam da smo shvatili što je to što može kreirati novu vrijednost sljedećih 10 do 20 godina i gdje mi kao tim možemo biti konkurentni na svjetskom nivou. Prije otprilike 6 mjeseci zaustavili smo sve što smo do tada radili i pokrenuli Mindsmiths.“, rekao je direktor tvrtke Mislav Malenica.
Napomenuo je da je umjetna inteligencija pronašla put u naše živote i da povratka nazad nema. Na globalnom nivou promatramo utrku fokusiranu na brojne faktore koji su ključni za razvoj umjetne inteligencije, od direktnih, poput novih primjena, boljih algoritama, čipova optimiziranih za strojno učenje, do indirektnih kao što su cloud infrastruktura, connectivity, cybersecurity, prikupljanje velikih datasetova za treniranje, pravni i etički okviri.
Zanimalo nas je koja je glavna ideja iza projekta i na temelju čega je stvoren?
„Mi smo se odlučili fokusirati na nešto što smatramo da će tek postati jako bitno, a to je dizajn suživota ljudi i strojeva, organske i sintetičke inteligencije. Možemo li zamisliti život u kojem neki od naših kolega ili prijatelja nisu stvarni? Ako postoji takva mogućnost, kako osigurati da takav život bude bolji i ispunjeniji od ovog sada?
Ako ste npr. kronični srčani bolesnik, većinu vremena živite nesigurni i preplašeni jer više ne vjerujete svome srcu. Najbogatiji ljudi na svijetu mogu si osigurati stalnu medicinsku njega i pristup najboljim liječnicima na svijetu i to će ih donekle umiriti i jako podići kvalitetu njihovih života.
Ako Vam omogućimo pristup osobi koja će biti 24/7 uz Vas, koja razumije kako se osjećate, trudi se da vas umiri kad god je sve dobro, a alarmirat će liječnika prije nego se dogodi nešto doista loše, hoće li Vam biti problem ako ta osoba nije stvarna već je digitalna?
Ako ste npr. u jeku korone ostali bez posla ili vam se plaća smanjila i niste više sigurni hoćete li moći otplaćivati kredit, to može biti izrazito stresno i komplicirano. I u takvoj situaciji jako bi vam dobro došla pomoć najboljeg financijskog stručnjaka. Ako možete dobiti najbolji savjet, je li Vam problem ako dolazi od digitalne osobe?
Jedno od najvećih obećanja umjetne inteligencije je demokratizacija znanja. Dakle, znanje najboljih ljudskih stručnjaka učiniti dostupnim svima. Tvrtka Mindsmiths želi stvarati emocionalno inteligentne digitalne osobe koje će biti uz ljude u najtežim situacijama.“, objasnio je Mislav Malenica.
AI uključuje mnogo raznih tehnologija i rješenja koja imaju i različite svrhe, odnosno, bore se s drugačijim problemima. Mislava smo pitali s kojim tehnologijama u AI-u rade i na čemu se temelji platforma The Forge?
Specijalizirali smo se za rješavanje “kompliciranih” problema gdje postoji jako puno regulative, gdje su pogreške jako skupe i jako se teško automatizirano eksperimentira. Zbog toga je ključ naše platforme omogućiti u prvoj fazi digitalizaciju znanja najboljih ljudskih stručnjaka, a u drugoj fazi, kada je rješenje već u produkciji, omogućiti automatizirano usavršavanje modela na temelju podataka koji se prikupljaju.
Htio bih napomenuti da u 16 godina koliko se bavim umjetnom inteligencijom još uvijek nisam naišao na problem koji je bilo moguće riješiti isključivo treniranjem modela na temelju postojećih podataka, a pogotovo u industrijama poput zdravstva i bankarstva.
Zbog toga smo veliki naglasak prilikom izrade platforme stavili na fazu digitalizacije znanja ljudskih stručnjaka. Riječ je o cloud rješenju koje se može postaviti i na public i na private cloud. Infrastruktura se oslanja na kubernetes za lakši deployment i skaliranje. Većina komponenti su provjereni open source sustavi povezani kroz python, javu ili go.
Dijelove koji zahtijevaju modeliranje u nečemu što je čitljivo i razumljivo čovjeku najčešće radimo u obliku Bayesovih mreža jer su super za ručno modeliranje na početku, ali i treniranje u kasnijim fazama. Za one modele koji mogu biti black box, koristimo neuronske mreže. Mi smo više PyTorch nego Tensorflow ekipa.“
Za Mindsmiths startup je specifično da ima izrazito multidisciplinarni tim. Ali od kojih se stručnjaka doista sastoji startup i zašto je bitan takav pristup koji ne uključuje samo inženjere?
„Pristup ovisi o tome što želite postići. Mi se ne natječemo na polju infrastrukture ili algoritama. Svoje područje doživljavamo kao dizajn u umjetnoj inteligenciji. Mi smo 60:40, inženjeri vs neinženjeri. Među ovima drugima imamo psihologe, sociologe, novinare, ekonomiste, pravnike te stručnjake za sadržaj, vizualni dizajn i korisničko iskustvo.
Pitanje koje si postavljamo je tko je ta digitalna osoba kojoj želimo udahnuti život te kako ona stvara vrijednost u životima ljudi oko sebe. Naša metodologija podrazumijeva dubinsko istraživanje specifičnih situacija, potreba i motiva ljudi koji se u tim situacijama nalaze te međusobne odnose svih relevantnih strana.
Zato obavljamo strukturirane intervjue, slobodne razgovore, misaone eksperimente, a radimo i undercover istraživanja. Služimo se tehnikama audio i video snimanja, i često nakon samo jedne Knowledge Discovery runde imamo desetke sati snimljenog materijala. Trik je u tome da dođemo do što veće količine kvalitetnih informacija koje nam pomažu dobro razumjeti situaciju, ali opet, ne previše jer bi nas to paraliziralo.
Nakon faze istraživanja slijedi faza sintetiziranja znanja, zatim karakterizacija naše nove digitalne osobe i tek onda na red dolaze inženjeri.“, objasnio nam je Mislav Malenica. Tvrtka inače traži slične profile kao i ostali AI projekti. Osnovne specijalizacije su na područjima poput infrastrukture, backend-a, rada s podacima, strojnog učenja i rada s ljudskim ekspertima.
„Biramo stav ispred iskustva, jer problemi koje rješavamo traže neke nove vještine, a to zahtijeva određeno odricanje prije nego osoba dovoljno ovlada područjem i metodologijom rada kako bi mogla aktivno doprinositi.“
Razvoj pomoćnika Andrije
Kao povod za priču o Mindsmihts AI startupu poslužio je virtualni pomoćnik Andrija. Kako je nastao Andrija i koliko je trajao njegov razvoj?
„Prva verzija Andrije nastala je u otprilike 4 tjedna intenzivnog rada u partnerstvu četiri tvrtke iz udruge CroAI: tvrtka Infobip je osigurala komunikaciju putem WhatsAppa, tvrtka Neos se pobrinula za skaliranje i sigurno upravljanje podacima, tvrtka Oracle Hrvatska je donirala cloud infrastrukturu, a tvrtka Mindsmiths je izradila Andriju. Stručni dio osigurao je prof. Branko Kolarić u ime Ministarstva zdravstva, a cijeli projekt je na kraju lansiran u organizaciji Ministarstva uprave.
U trenutku kada smo počeli raditi na Andriji, najveći problem bio je strah od preopterećenosti zdravstvenog sustava. U tim trenucima npr. broj upućenih poziva na broj 113 bio je višestruko viši od onoga na što su zdravstveni djelatnici uspijevali odgovoriti, a broj zabrinutih građana koji nisu znali kako procijeniti svoju situaciju i ponašati se stalno je rastao.
Andrija je u trenutku lansiranja imao dvije ključne vještine. Prva je pomoći osobi da analizira svoju situaciju i objasniti joj kako se u takvoj situaciji najbolje ponašati. Druga je prikupiti informacije o simptomima od što više korisnika kako bi pomogao epidemiolozima u što bržem otkrivanju novih žarišta jer se na temelju toga može planirati raspored zdravstvenih djelatnika i resursa diljem zemlje.
Nakon lansiranja Andrije, broj poziva na 113 pao je za više od 25%. Na temelju tih ohrabrujućih rezultata išlo se u razvoj novih vještina. Prva je bila razumljiv pregled aktivnih mjera, nakon toga je Andrija počeo davati upute i zaposlenicima i posjetiteljima domova za starije, zatim je počeo odgovarati na pitanja i korisnicima koji žele ući ili izaći iz Hrvatske.
Trenutno se radi na tome da Andrija na temelju prvih istraživanja koja se objavljuju diljem svijeta može procijeniti kolika je šansa da netko tko se zarazi oboli od teškog oblika bolesti.“
Koje tehnološke specifičnosti možete otkriti o pozadinskom razvoju asistenta Andrije?
„Ključni problem u izradi Andrije bili su vrlo kratki rokovi, mnogo nepoznanica i situacija koja se mijenjala iz dana u dan. To nije zbunjivalo samo građane već i struku jer su informacije koje su dolazile iz različitih dijelova svijeta često bile kontradiktorne. Naš zadatak je bio tu gomilu informacija pretvoriti u nešto što će biti razumljivo i korisno krajnjem korisniku.
Andrijinu procjenu stanja korisnika izveli smo simulirajući da umjesto s Andrijom razgovarate s prof. Brankom Kolarićem. Tijekom naših istraživanja pokazalo se da prof. Kolarić ne gubi vrijeme na pitanja o gomili simptoma, već je usmjeren na to kako se osoba s druge strane osjeća i kako joj može pomoći.
Kako niti prof. Kolarić nije mogao preko telefona dijagnosticirati COVID-19, to nismo ni mi pokušali. U fazi prije lansiranja, Andrija je testiran na 500 korisnika i radilo se na modelima sve dok nismo postigli efekt da korisnici kažu: pomogao mi je, smirio me, osjećam kao da postoji plan, razumijem da je situacija ozbiljna, ali ne paničarim itd.
Sama interakcija s Andrijom može izgledati vrlo jednostavnom, ali to je iz dva razloga. Prvi je što je i interakcija s ljudskim ekspertima s kojima ste se mogli čuti preko telefona izgledala vrlo jednostavno, a drugi je što Andrijin zadatak nije bio impresionirati već na što jednostavniji način pomoći korisnicima.
Andrija je do sada skupio preko 14,000 ocjena od strane korisnika i njih 87% je izjavilo kako im je Andrija pomogao.“ Na kojim sveobuhvatnijim projektima trenutačno radite i što nam možete o njima otkriti? „Radimo na nekoliko zanimljivih digitalnih osoba čiji zadatak će biti uz ljude u osjetljivim situacijama. Najviše mogu ispričati o Megi koja brine o kroničnim pacijentima koji boluju od visokog tlaka, jer već ima i neke odlične rezultate.
Megi u ovom trenutku boravi u laboratoriju Specijalne bolnice Magdalena koja je jedna od vodećih kardiovaskularnih ustanova u ovom dijelu Europe. Putem messaging aplikacije Telegram, Megi svakodnevno vodi brigu o 40 pacijenata u njihovim domovima.
Prati kako se osjećaju, podsjeća ih na terapiju, razrađuje plan mjerenja tlaka za njih kako bi liječnici mogli dobiti što bolji uvid u stanje pacijenta i djelotvornost terapije. Ako dođe do povišenog tlaka ili nekakvih tegoba, Megi može procijeniti je li vrijeme za alarmiranje liječnika ili možda čak i za odlazak na hitnu.
Rezultati nakon nekoliko mjeseci testiranja pokazuju da se pacijenti o kojima brine Megi puno bolje osjećaju, da je liječniku na temelju prikupljenih informacija puno lakše donijeti kvalitetnu odluku, te da će se pacijentima koji su pod ovakvim stalnim nadzorom puno brže odrediti efikasna terapija.
Brzina je ovdje bitna, jer visoki tlak sam po sebi nije odmah alarmantan, ali duža izloženost visokom tlaku jest. Postoje naznake da bi Megi uskoro trebala izaći iz laboratorija i kroz domove zdravlja postati dostupna i puno većem broju pacijenata.“
Kako je organizirana podjela posla u tvrtki, jesu li timovi međusobno izmiješani na projektima ili imate inženjerske/timove psihologa, sociologa odvojene?
„Timovi su izmiješani na projektima jer upravo njihovim zajedničkim naporima i pogledima iz različitih kuteva možemo stvoriti vrijednost. Primijetili smo da inženjeri pozitivno utječu na kreativce i obrnuto, stvorili smo doista jedinstvenu kulturu u kojoj se različitosti cijene i svatko poštuje individualnu ekspertizu svojih kolega.“
