U 2012. godini Microsoft je nakanio ambicioznim i drastičnim promjenama na svojem glavnom operativnom sustavu zavladati IT svijetom. Plan je bio Windowsom 8 dovesti što više korisnika na najnoviju verziju te se time konačno riješiti već tada 10 godina starog Windowsa XP. Potez je bio sve samo ne uspješan. Unatoč pompoznim i megalomanskim najavama, prodajne brojke tj. broj instalacija bili su mizerni. Nedostatak klasičnog start menija izazvao je oluju nezadovoljstva, od čega su profitirali samo developeri programa za zamjenu Start menija.
No, Windows 8 je donio mnogo toga dobroga. Windows 8 je bio jedan od optimiziranijih i stabilnijih operativnih sustava iz Redmonda, a konačno je i omogućena dobra podrška za dodirne ekrane. Tadašnji boom tablet računala je naveo Microsoft da izbaci RT verziju „osmice“, okljaštreni operativni sustav koji se mogao pogoniti na procesorima namijenjenima za mobitele i tablete, no bez ključnih funkcija, poput instalacije x86 aplikacija. Srećom, Windows RT je ukinut paralelno s prezentacijom Windowsa 10.
Ublažavanje grešaka
Nedugo nakon promašaja nazvanog Windows 8, dolazi njegov nasljednik, Windows 8.1. Iako se službeno vodio kao nadogradnja za Windows 8, slično kao Service Pack za starije verzije, promjene su bile mnogo drastičnije. Windows 8.1 je donio promjene koje su ga približile onima kojima je Windows 8 bio preradikalni pomak od Windowsa.
Iako Start meni nije vraćen, vraćen je dobri stari znanac, Start gumb, čije bi pritiskanje desnim klikom otvaralo mini-start meni s prečacima i gumbom za isključivanje. Možda i bitnije, Windows 8.1 je bio besplatna nadogradnja, prva naznaka budućnosti kojoj se okreće Microsoft. Napredak Windowsa 8.1 se vidio i na prodajnim brojkama, koje su bile osjetno veće nego za Windows 8, makar još uvijek niže od Windowsa 7. Bolje prodajne brojke se donekle mogu zahvaliti pojavom jeftinih Windows računala s predinstaliranim punim verzijama operativnog sustava. Microsoft je proizvođačima omogućio besplatne licence za uređaje s dijagonalom ekrana ispod 10.1 inča, što je izazvalo pravi boom malenih Windows računala, bilo da se radi o netbookovima, tabletima ili mini računalima jedva većima od USB sticka.
Gdje je nestao 9?
Vjerojatno znate da su već postajale verzije Windowsa čiji su nazivi počinjali s 9 – Windows 95 i 98. Upravo su oni krivci zašto se novi Windowsi ne zovu Windows 9. Kako bi se uštedjelo na vremenu, developeri aplikacija i programa su u svoj kod ubacivali provjere na kojem se operativnom sustavu pokreće aplikacija, kako bi pokrenuli dio koda zadužen za legacy kompatibilnost ili za izbacivanje greške o nekompatibilnosti softvera. Iskorišteni kod je obuhvaćao provjere za Windows 95 i 98, stoga je iskorištena provjera za Windows 9x. Kada bi se ista provjera provodila na Windowsu 9, on bi bio prepoznat kao Windows 95 ili 98. Zbog toga mnoge aplikacije ne bismo mogli pokretati ili bismo dobili prastaru verziju softwarea, namijenjenu legacy kompatibilnosti.
Microsoft je time izbacio veliku količinu kompatibilnosti legacy koda i aplikacija, no pomalo je neozbiljno očekivati kompatibilnost s aplikacijama starima 20 godina. Koliko god objašnjenje zvučalo smiješno i apsurdno, ono je itekako plauzibilno, ali i vrlo pametan potez iz Microsofta.
Zadnji Windows
Microsoft je najavio Windows 10 kao zadnju verziju Windowsa. Zvuči pomalo čudno, no to je samo tehnički točno.
U stvarnosti, Windows kao operativni sustav se prebacuje iz verzijskog updateanja, tj. većeg updatea ili novog operativnog sustava svakih par godina, u software as a service model. To bi značilo da će ostati naziv Windows 10, dok će updateovi stizati periodički u manjim paketima, umjesto jednog velikog paketa i promjene naziva sustava. Šuška se da će s vremenom biti i odbačeno Windows 10 nazivlje te će se Windows u budućnosti jednostavno zvati – Windows. Prednosti toga su velike, ne samo za korisnike, već i za Microsoft.
Korisnici koji će najviše profitirati su oni koji imaju već licencirani Windows 7, 8 ili 8.1 Njima je besplatan update omogućen do 29.7.2016. godine. Jednom kada se updatea, Microsoft tvrdi da će licenca vrijediti do kraja životnog vijeka uređaja, tj. računala. Microsoft se time nada suzbiti fragmentaciju te konačno „ubiti“ Windows XP, čija je službena podrška ukinuta još tokom 2014. godine.
