Jedni od njih su svakako studenti arhitekture kojima trebaju nešto snažnija računala, zbog čega vam donosimo ovaj tekst u kojem smo detaljnije razradili kakve hardverske zahtjeve studenti arhitekture imaju od svojih prijenosnih računala.
Postoji nekoliko programa koje studenti koriste u nastavi i to su programi za 2D i za 3D oblikovanje. Što se tiče 2D oblikovanja, u prvom se redu koriste AutoCAD i Adobe alati koji služe grafičkom uređenju nacrta (poput Adobe Photoshopa ili Illustratora).
Kod 3D oblikovanja u početku studiranja najčešće korišteni program je SketchUp, a potom se studenti lagano upoznaju sa Rhinocerosom koji olakšava projektiranje složenijih formi i otvara mogućnost parametričkog projektiranja (koristeći plug in Grasshopper).
Razvijanjem BIM programa (Building Information modeling) studente se potiče na njihovo korištenje, poput Archicada ili Revita. BIM programi olakšavaju projektiranje kroz izradu detaljnijeg 3D modela koji potom generira potrebne 2D nacrte, ali i 3D model koji služi kao podloga za izradu vizualizacija.
U struci se danas prelazi na BIM sustave prvenstveno zbog praktičnosti, mogućnosti istovremenog sudjelovanja različitih sudionika u projektu, kao i mogućnosti izrade posebnog modela za pravilno održavanje i praćenje stanja objekta u budućnosti.
Osim alata za modeliranje, studente se potiče na otkrivanje alata za 3D vizualizacije poput Artlatisa, Twinmotiona i V-raya. Navedeni programi u kombinaciji sa Adobe alatima svakako su važni, s obzirom na to da je grafička prezentacija projekta u fazi studiranja, a i inače, iznimno važna.
Studenti u početku najviše problema imaju sa pokretanjem programa za 3D modeliranje s obzirom da se radi o hardverskim zahtjevnim programima.
Performanse tih programa najviše ovise o procesoru i grafičkoj kartici. Bitno je izdvojiti dobar procesor budući da se radi o često kompjuterski zahtjevnim proračunima, no i korištenju više programa istovremeno.
Grafička kartica iznimno je važna kod korištenja 3D programa - za modeliranje i vizualizacije gdje se većina proračuna oslanja na grafičku karticu. Isto tako, dobra grafička kartica pruža mogućnost kvalitetnog korištenja i drugog monitora što dodatno olakšava proces izrade.
Moramo spomenuti i količinu RAM-a koja za naše potrebe varira od 16 do 32 GB. Velika je prednost ako laptop pruža mogućnost nadogradnje RAM-a jer se tako u budućnosti mogu poboljšati njegove performanse.
Zasebna grafička kartica nije nužna ako se radi o kvalitetnoj integriranoj grafici, ali svakako je poželjna s obzirom da se većina programa oslanja na grafičku karticu. Najčešće korišteni oblik grafičke kartice upravo je zasebna zato jer pruža osjetno veću brzinu programa, što u trenutku završnih radova na projektu može imati presudnu važnost.
Isto tako, u izradi 3D modela dobra grafička kartica pruža glatku šetnju kroz model i kombiniranje različitih modela istovremeno. Bitno je istaknuti da je u izradi vizualizacija najvažnija upravo grafička kartica s obzirom na to da je ona zadužena za izračun pravilnog osvjetljenja modela i materijala što se često prikazuje i u realnom vremenu.
Kao što smo rekli, odabir pravog procesora na isti je način bitan jer je procesor zadužen za pokretanje 2D programa i izračune kod npr. parametričkog projektiranja.
Najzastupljeniji procesori su Intelovi i AMD-ovi. Marka procesora nije najbitnija, pogotovo jer se zna raditi o performansama sličnim procesorima, a cijenom vrlo različitim. Međutim, pokazalo se da su Intelovi procesori izrazito kompatibilni s Nvidia grafičkim karticama koje danas svakako vode kvalitetom.
Valja spomenuti da AMD procesori upareni sa AMD Radeon grafičkim karticama pružaju isto dobre rezultate i otvaraju dodatne mogućnosti personalizacije postavki sustava. Odabrani procesor, neovisno o proizvođaču, svakako mora sadržavati više jezgri - 6 ili više i brzinu takta od minimalno 3.0 GHz kako bi se osigurao neometani rad programa.
Studenti na prvoj godini studiranja nisu dužni nositi laptop na fakultet jer se većina zadataka obavlja ručno, kako bi usvojili određene navike u izradi nacrta. Na kasnijim godinama laptop postaje neodvojiv dio opreme studenta arhitekture.
Shodno tome, student je dužan nositi laptop sa sobom, što naravno otvara temu težine laptopa. Laptopi spomenutih performansi često su teži od običnih laptopa radi veličine i količine hardvera, a isto tako i punjač laptopa je često većih dimenzija s obzirom da takve komponente zahtijevaju snažniji izvor napajanja.
Baterija pri punom korištenju programa često traje 1-2 sata pa je tako nošenje i punjača obavezno. Ovakvi laptopi za sada su osuđeni na veće težine. Stoga, osim pravog laptopa, isplati se uložiti i u dobru torbu.
Desktop računala zahvalna su za rad kod kuće jer otvaraju mogućnost korištenja snažnijih komponenti pri njihovoj punoj snazi, a to dodatno olakšava i ubrzava rad. Također, velika je prednost i mogućnost nadogradnje po potrebama pojedinca. Mana desktop računala, s druge strane, svakako je nemogućnost mobilnosti s istim, što ponovo vuče za sobom potrebu za dodatnim laptopom.
Laptopi od primjerice 1.000 do 1.500 eura svakako su dobar odabir jer gotovo uvijek sadrže sve potrebne elemente za pokretanje potrebnih programa. Uz pravilno održavanje student ne bi trebao imati potrebe mijenjati ga za vrijeme školovanja.
Uz povoljne financijske mogućnosti nadogradnja laptopa svakako nije na odmet, ali nije nužna. Bitna stavka kod laptopa je i hladnjak za laptop, budući da je pregrijavanje čest problem. Hladnjak nije nužan za rad na fakultetu, s obzirom da se većina hardverski zahtjevnog posla obavlja kod kuće pa se tako može razmotriti i veći, snažniji hladnjak.
Veličina ekrana također je bitna. Malo veći ekran pruža mogućnost multitaskanja i boljeg pregleda sučelja sa alatima. Pokazalo se da je optimalna veličina ekrana oko 15". Dok su veći ekrani praktični radi preglednosti, njihova je mana veća težina laptopa.
Kvaliteta ekrana također je bitna, s obzirom na to da su boje bitan faktor procesa izrade, kao i završnog grafičkog uređenja. Vrijedi razmotriti kvalitetnije ekrane, ali uz pravilno postavljene profile boja na ekranu i oni jeftiniji rade dobar posao. Laptopi sa zaslonom na dodir i 360 zaslonima postaju popularni jer zamjenjuju potrebu za grafičkim tabletima. Manjkavost je takvih uređaja, iz studentske perspektive - cijena, koja uz poželjne komponente može preći i 2.000 eura.
S druge strane, tableti nažalost nemaju dovoljnu snagu za pokretanje potrebnih programa pa tako nisu ni zastupljeni među studentima. Njihova prednost je mogućnost digitaliziranja skica i manipulacija grafikama kroz ručne preinake i brzo slaganje kolaža.
Međutim, valja spomenuti da se studente u početku ipak potiče na analogni pristup crtanju i skiciranju jer je to nešto brže i razvija percepciju kod studenata, a ona je iznimno važna.
Također valja napomenuti razlike između MacOS i Windows računala, koje su osjetne. Osim što neki od programa nisu podržani na obje platforme, bitno je istaknuti i razliku u dizajnu korisničkog sučelja što ponekad otežava učenje i suradnju među studentima sa različitim operativnim sustavima.
Apple računala imaju veliku prednost u kvaliteti komponenti i dizajnu, međutim ne daju mogućnost nadogradnje i ne podržavaju određene dodatne programe i pluginove. Također treba spomenuti i često puno veću cijenu takvih računala. Windows računala pružaju podršku za više programa, kao i mogućnost nadogradnje po potrebi - cijenom su prihvatljivija i zastupljenija među studentima što svakako pruža mogućnost zajedničkog učenja i lakšeg snalaženja u novim izazovima.
