Dronovi su vrlo zanimljiva tema, pogotovo jer imamo priliku poletjeti s vrlo atraktivnim primjercima kada god ju pokrivamo. Dronovi kao gadgeti na tržištu postoje već niz godina te su u početku svakako bili upitne pouzdanosti s nerijetkim slučajevima padova ili zabijanja te gubitka kontrole nad dronom. No, s vremenom su tehnologije koje su proizvođači implementirali rezultirale poprilično sigurnim dronovima koji sada već lagano sa sigurnošću mogu obaviti svaki let.
Jedna strana te jednadžbe su i sve stroži zakoni koji proizvođačima uvjetuju sve oštrije mjere kojih se moraju pridržavati. Kada pričamo o dronovima, pričamo o modelima od oko 2-3 tisuće kuna naviše jer, na žalost, jeftini kineski modeli i dalje nisu na zadovoljavajućoj razini sigurnosti.
Dok ćemo u ovom članku navesti kako lagano poletjeti s vašim prvim dronom s visokom kvalitetom letenja, moramo istaknuti i kako je bitno biti upoznat s lokalnim zakonima, kao i EU regulativama. Na primjer, kroz par godina svi dronovi morat će imati aktivan transiver koji će konstantno odašiljati sve podatke o dronu, uključujući i lokaciju, kako bi svi znali gdje se koji dron nalazi za izbjegavanje mogućih sudara, ali i retroaktivno kažnjavanje prekršitelja koji ih požele podići iznad dozvoljene visine ili letjeti u zabranjenim lokacijama.
S druge strane, pravila su sada sve jasnija te je realno lagano pridržavati ih se, s jasnim kartama koje označavaju lokacije zabrane leta. Uz to, sada s položenim ispitom za letenje malenim komercijalnim dronovima možete letjeti unutar cijele EU, no naravno bitno je raspitati se i o lokalnim pravilima. Primjerice, snimanje videa iz zraka u RH je vrlo škakljiva tema te je bitno znati koja su pravila.
Tehnologija dronova
Dronovi pokrivaju velik spektar tržišta, kako cijenom, tako i namjenom. Mi se ovdje fokusiramo na osnovne dronove namijenjene prosječnim korisnicima, koji se mogu kupiti bez potrebe za dodatnim dozvolama. Komercijalni dronovi mogu se lagano podijeliti na dvije popularne skupine, ovisno o namjeni.
Prvi i možda prepoznatljiviji dronovi su oni namijenjeni za video snimanje. Generalno se fokusiraju na stabilnost te softverski pomažu korisniku u letenju kako bi se uhvatili atraktivni kadrovi. Druga strana fokusira se više na rekreativni dio letenja, a riječ je o FPV iliti First Person View dronovima.
Ovakvi dronovi imaju jednostavnu analognu kameru koja analogni video signal šalje direktno u specijalne naočale nalik VR headsetovima te upravitelju daju pogled iz prvog lica. Po dizajnu imaju puno manje tehnologije te sve ovisi o sposobnostima korisnika da održi dron u zraku i puno su agilniji i brži te se za njih može “nakeljiti” kamera poput GoPro-a kako biste dobili i kvalitetniji video vratolomija.
Mi ćemo se fokusirati na prvu, prepoznatljiviju stranu video dronova s obzirom na to da su pravila ipak nešto jednostavnija kako biste njima mogli upravljati te ih tu i tamo podignuti za malo zabave. Ovi dronovi kupljeni već dolaze kao jedna cjelina s kontrolerom i samim dronom te svime što vam treba za let. Svaka vas kompanija na svoj način upušta u letenje dronom dok ne pohvatate sve detalje upravljanja i budete spremni za pravi let.
Dron s kontrolerom ima relativno čvrstu Wi-Fi vezu preko koje dobiva naredbe za letenje, no istovremeno šalje i video niže rezolucije pomoću kojeg možete u svakom trenutku vidjeti što dron vidi.
Imajte na umu da video često ima kašnjenje pa nije idealno direktno upravljati preko pogleda kroz video. Dronom možete upravljati samo kontrolerom, no idealno je imati ga povezanog s mobitelom na predviđenom držaču jer vam pruža ključne podatke o letu koji će vam dobro doći.
Pogledajmo na primjeru DJI Mini 2 drona, idealnog za prosječnog korisnika, što sve ima na sebi kako bismo si približili tehnologiju. Kažemo da je idealan jer je specijalno dizajniran kako bi imao manje od 250 grama težine i time zadovoljio uvjete za let u gotovo svim lokacijama diljem Europe, ali i svijeta jer ne predstavlja veliku opasnost i u slučaju da izgubite kontrolu nad njime.
Dron
Jedno od značajnijih pravila s kojima ćete se susresti svakako je težina samih dronova, gdje oni ispod 250 g prolaze najbolje po svim pravilima, čineći ih i najatraktivnijima.
Motori
Dronovi u komercijalnom sektoru u velikoj većini imaju po četiri motora od kojih se dva dijagonalno okreću u jednom smjeru, a druga dva u drugom. Ovakav način rada omogućuju dronu rotiranje tako da uspori rad dva motora koji se vrte u suprotnom smjeru od željene rotacije.
Motori se također dijele na one s i bez četkica. Oni s četkicama su manji, no imaju kratak vijek trajanja, dok oni bez četkica traju puno dulje. Motori s četkicama su uski i duguljasti, dok su oni bez plosnatiji i širi.
Dimenzije i težina
Glavna prednost drona je ta što ima nisku težinu, no i dimenzije od svega 14 x 8 x 6 centimetara kada je sklopljen znače i da ga je vrlo lagano ponijeti sa sobom. No, malene dimenzije nisu uvijek prednost. Veći dronovi s većim propelerima puno su stabilniji na vjetru, poput Fimi X8 SE modela kojim smo također letjeli.
Preklopne ruke
Dronovi su u početku bili vrlo rigidni te ih je bilo teško prenositi jer su zauzimali dosta prostora i kada njima niste letjeli. Danas se dizajn prilagodio tako da se ruke drona mogu presaviti i priljubiti uz tijelo te tako kada ga pospremate zauzima puno manje prostora. Naravno, dio dizajna je i sigurnost da se ruke drona neće presaviti u letu, pa oko toga nemate brige.
Baterija
Baterije na velikoj većini dronova uglavnom su odvojeni dio drona koji se drži nekim oblikom kopče. Ovisno o modelu, mogu se puniti direktno preko drona i USB punjača ili za njih imate posebne punjače koji su s jedne strane dodatan teret u torbi, dok s druge brže pune baterije.
Današnji standard kod baterija je oko pola sata letenja. Imajte na umu, kao što će vam naglasiti i svi proizvođači, da bateriju ne biste smjeli prazniti ispod nekih 15 – 20%, što s manevrom slijetanja znači realnih dvadesetak minuta leta. Naš savjet je da uz drona nabavite barem jednu dodatnu bateriju, jer sa samo jednom zabava neće dugo trajati.
Senzori
Različiti dronovi mogu koristiti i različite vrste senzora kako bi se snašli u okolini. Dok će svi imati one poput žiroskopa i GPS-a, za snalaženje u vanjskom prostoru na dnu drona često ćete naći dodatne kamere ili druge senzore udaljenosti, poput zvučnih na Fimi dronu ili optičkih na DJI Mini 2 modelu.
Oni dronovima daju naslutiti kada da sami uspore kako se ne bi zabili u pod, već sigurno sletjeli. Napredniji modeli tako mogu imati i senzore na drugim dijelovima kućišta kako bi izbjegli zabijanje u prepreke, što im s druge strane limitira i brzinu kretanja kako bi senzori bili djelotvorni.
Hardver i softver drona
Bitni su faktori pri kupnji jer dronovima omogućuju “pametne” modove letenja te izvođenje specifičnih manevara za atraktivne videe, poput kruženja oko subjekta ili specifično udaljavanje, itd. Osim načina snimanja, hardver se brine i o vezi drona s kontrolerom, a DJI ima vlastiti Ocusync 2 sustav, koji u specifičnim dijelovima svijeta nudi i do 10 km udaljenosti drona.
Europska pravila ipak limitiraju snagu sustava, što limitira i domet. Generalno, veza se uspostavlja na Wi-Fi frekvencijama od 2,4 i 5 GHz, što omogućuje nisko kašnjenje, solidnu količinu podataka za prijenos, ali zahtijeva i slobodan vizualni pogled drona i kontrolera pa ne možete samo tako odletjeti iza brda jer ćete izgubiti vezu.
Antene se nalaze u specifičnim dijelovima drona pa naglo mijenjanje smjera na većim udaljenostima može pogoršati kvalitetu veze dok se ona ponovno ne uspostavi.
Kamera
Kamera drona je, naravno, jedna od bitnijih stavki kod kupnje. Odvojeno od same kvalitete senzora, bitno je da video bude stabiliziran bez trzaja i vibracija, zadaci koje gimbal rješava. Sama kvaliteta videa i slika ovisi o dijagonali senzora u kameri drona te sustavu koji je na dron instaliran i koji nudi spremanje videa u idealno visokoj kvaliteti.
Za to dronovi standardno imaju utor za MicroSD kartice koje kupujete odvojeno te je naša preporuka da kupite solidnu kvalitetu kartice kako ne biste ostali bez potencijalno dobrog videa. Generalni standard je 4K snimanje u 30 fps-a, no noviji dronovi nude i 60 fps-a kao i slow-motion snimanje, kako je to slučaj s Fimi i DJI Mini 2 dronovima.
Kod fotografije, standardno se nudi slikanje punim senzorom, s opcijama za HDR slikanje i u zahtjevnim svjetlosnim uvjetima. S obzirom na to da ćete često snimati danju, savjetujemo da pogledate i opcije ND filtera za atraktivniji video.
Gimbal za kameru
Dron dok leti u najmanju ruku nije stacionaran. Dati će sve od sebe da ostane na istoj lokaciji, što znači i odupiranje vjetru te konstantne korekcije nagiba. Uz to, radi motora imamo i stalne vibracije, a to su sve uvjeti koji značajno otežavaju snimanje, a kamoli dobivanje atraktivnog videa.
Kako bi se ovaj problem riješio, dronovi imaju gimbal koji stabilizira montiranu kameru na tri osi. Sve su limitirane, naravno, kućištem drona, no svi nagibi koje dron može napraviti u letu mogu biti poništeni s gimbalom, tako da stalno imate miran kadar za snimanje. Što ste dalje od subjekta, to je dojam mirne slike bolji, dok letenje na blizinu ipak i dalje pokazuje koliko je dron nemiran.
Cijeli gimbal s kamerom često je za dron prikvačen gumicama koje negiraju vibracije od motora.
Kontroler
Držač mobitela
Gotovo svi kontroleri mid range i high end dronova imaju USB vezu s mobitelom, koji služi kao ekran sa svim bitnim podacima koje dron šalje, kao i za video vezu sa samim dronom. Držači su različitih dizajna i veličina te su neki pogodni i za postavljanje tableta s malim dodatcima koji se mogu kupiti. Sam kontroler često može istovremeno i puniti mobitel
Gumbi i slideri
Različiti upravljači imaju i različite mogućnosti, no tu se mogu naći razni gumbi za brzi pristup, primjerice, slikanju, videu ili prilagodbi ekspozicije. Kažiprsti, recimo, imaju pristup dodatnim gumbima sa svake strane za početak snimanja i kontrole nagiba kamere na gimbalu.
DJI kao glavne gumbe sprijeda ima one za paljenje sustava, automatsko vraćanje na poziciju slijetanja te samo slijetanje. Slider u sredini daje vam na biranje način letenja, od sporog za precizno snimanje i početnike, normalnog leta do sportskog brzog načina letenja
Analogni joystick
Dvije palice sve su što vam je potrebno za upravljanje dronom. Kontrole je, naravno, većinom moguće prilagoditi, no generalno se lijeva palica koristi za horizontalno kretanje dronova u svim smjerovima, dok je desna zadužena za kontrolu visine drona, kao i okretanje
Antene
Većina upravljača i dalje ima eksterne antene, dok ih je DJi uspio ugraditi u kontroler. Riječ je o 2,4 GHz i 5 GHz antenama koje održavaju konekciju sa samim dronom te imaju različitu snagu ovisno o regiji u kojoj je dron kupljen kako bi se zadovoljio zakon. Tako je 2,4 GHz signal oko 25% slabiji u Europi, dok je 5 GHz signal slabiji za čak 50% od onog u SAD-u, što smanjuje i domet drona
Malo pažnje za uspješan let
Za prvi let treba vam samo malo tišine i otvoreno polje za polijetanje, sve ostalo dron može sam obaviti.
Dronovi, kao i sam proces letenja, na prvu može izgledati kao zahtjevan proces te mnogi na prvu “ne bi riskirali” letenjem jer uvijek postoji šansa da se dronu nešto dogodi. No, upravo je taj strah neosnovan, pogotovo ako kupujete provjerene brendove, tj. njihovu noviju ponudu jer svakom generacijom dronovi postaju pametniji te se njima sve lakše upravlja.
Mi smo probali letjeti s novim DJI Mini 2 dronom, a u svom “arsenalu” već dulje vrijeme imamo Fimi X8 SE dron koji je nešto veći, no ima slične performanse novog malenog DJi-a. Oba lete do pola sata, ovisno naravno o uvjetima. Mogu letjeti pomoću GPS-a, kao i pomoću senzora na dnu drona ako GPS nije dostupan, poput zatvorenih prostora.
U slučaju zatvorenih prostora preporučujemo velike dvorane jer vjetar koji uzrokuju letenjem može ih lagano i povući u neželjenom smjeru. DJI je značajno manji i lakši te s Fly More Combo paketom dolazi i sa štitnicima za propelere, što je svakako plus.
Malo o zakonima i pravilnicima
Prije prvog polijetanja ipak je potrebno zadovoljiti zakonsku osnovu koja je propisana na području RH, ali i cijele EU. Sve informacije možete pronaći na stranicama Hrvatske civilne agencije za avijaciju (CCAA.hr). Ako letite dronom s težinom manjom od 250 grama, polaganje ispita nije potrebno, no i dalje ga trebate registrirati, s obzirom na to da na sebi ima kameru.
Položite ispit: Ako letite dronom težim od 250 g ispit je obvezan, a sve materijale kao i prijavu možete naći na jednom mjestu (ccaa.hr)
Skidanje kamere da se izbjegne ovo pravilo naravno nije dozvoljeno. Da bi se dron registrirao, za njega trebate imati i “standardnu” policu osiguranja jer vam bez nje online sustav ne dopušta ispunjavanje obrasca. S policom osiguranja pod rukom i registriranim dronom možete pronaći slobodnu površinu bez ljudi u krugu od trideset metara za polijetanje.
S dronom manjim od 250 grama možete letjeti danju i noću u naseljenim ili nenaseljenim područjima, na visini do 50 metara u kontroliranom zračnom području ili do 120 metara u nekontroliranom zračnom području. Udaljenost drona od pilota ne smije biti veća od 500 metara (za ovu kategoriju) te isti treba biti u vidnom polju.
Većina komercijalnih dronova spada u otvorenu kategoriju, s različitim podkategorijama ovisno o specifikacijama drona, a pravila su jasna
S obzirom na to da ćete izgubiti signal ako odete iza neke vizualne prepreke, dron će vam se sam vratiti. Pitanje je kako znati u kojem ste zračnom području, a to se jednostavno otkriva putem AMC portala. Jednom kada registrirate dron, potrebno je prijaviti se i za AMC portal, koji dolazi i kao aplikacija za mobitel.
Ovdje dobivate kartu s vlastitom lokacijom te jasno označene razne zone letenja koje treba poštovati. Svoj mali dio raja lagano postavljate dugim pritiskom na lokaciju gdje aplikacijom “rezervirate” svoje područje za letenje te svi korisnici vide gdje planirate letjeti. Drugi i dalje imaju pravo letjeti na tom području, no također se prijavljuju na aplikaciju te u teoriji oboje znate da niste jedini u zraku.
DJI u vlastitoj aplikaciji također može iscrtati ista područja za letenje, no i dalje se trebate prijaviti za let na AMC portal, a jedini uvjet je da krenete letjeti barem pet minuta nakon prijave letenja, što će i aplikacija istaknuti. Savjetujemo da prije letenja ipak proučite sva pravila, pisana su poprilično jednostavno i u natuknicama te dobro objašnjena i vizualizirana.
Snimanje iz zraka
Jedan... detalj u slučaju Lijepe Naše je dozvola za snimanje iz zraka. S obzirom na iznimno važne vojne i strateške infrastrukturne ciljeve čije bi se tajne mogle proširiti internetom, snimanje iz zraka u RH nije dozvoljeno privatnim, a niti većini pravnih osoba. Za snimanje iz zraka morate biti pravna osoba koja minimalno 8 dana unaprijed traži (i dobije) dozvolu za snimanje iz zraka nekog područja od Državne geodetske uprave, a mora imati i djelatnost snimanja iz zraka.
Ponašanje drona možete detaljno prilagoditi jednom kada se bolje upoznate s njegovim mogućnostima i uvjetima u kojima letite
Nastavno tome, maksimalno 8 dana nakon snimanja, sav sadržaj mora se dati Državnoj geodetskoj upravi na uvid kako bi se uvjerili da niste snimali potencijalne mete napada iznimno kritično bitnih ciljeva te, ukoliko je struka zadovoljena, svoju sliku iz zraka tada možete staviti kao vlastiti wallpaper na laptopu ili čak staviti uradak na Internet, na vlastitu odgovornost, naravno.
Bitno je znati samo da nikakvo snimanje iz zraka nije dozvoljeno ako se time bavite profesionalno te na žalost ne postoje nikakve “rupe” poput vlastitog posjeda ili snimanja vlastite kuće kojima bi se snimanje omogućilo.
Vrijeme je za let
Dakle, nakon registriranog drona te položenog online ispita ako je dron teži od 250 grama, krenimo s prvim letom. Uvjerite se da je baterija napunjena i pravilno stavljena u dron te ga zatim upalite i stavite na ravnu površinu kako bi propeleri imali slobodnog prostora. U slučaju DJI-ja, kontroler upalite na prednjem gumbu te zatim na gornjem dijelu izvucite držač mobitela, pričvrstite mobitel i povezite žicu kontrolera s dronom.
Prilagodite let: Parametre drona u zraku možete precizno prilagoditi kako ne bi odletio dalje od željenih parametara letenja
Na mobitelu ćete dobiti opciju instalacije DJI aplikacije koju dozvolite te će se ona zatim pokrenuti. Postoji šansa da će prije leta trebati odraditi i update, koji svakako preporučujemo. Ovaj prvi dio možete obaviti i kod kuće u zatvorenom. Jednom kada je ovaj dio gotov, aplikacija će vam i sama ponuditi kratki tutorijal kako biste znati apsolutne osnove letenja.
Ukratko, lijevi kontroler kontrolira visinu i okretanje drona oko osi, dok desni kontroler kontrolira smjer kretanja drona. Moderni dronovi na samom kontroleru će imati dodatne gumbe, a primjerice DJI Mini 2 kontroler ima odvojen slider za različite modove letenja, kao i gumb za automatski povratak i slijetanje drona.
Modovi letenja u suštini su samo različiti “preseti” za maksimalne brzine kretanja i rotiranja, pa tako “cine” mod ima najsporije kretanje jer je ideja mirno voziti drona za snimanje, a idealan je i za početnike koji se uče letjeti. Srednji “normalan” način je optimalan za let od otprilike dvadesetak minuta, dok sportski način nudi maksimalne mogućnosti drona na korištenje, od brzine do okretljivosti. Svi modovi letenja Mini 2 drona su unutar pravila zakona za letenje u “otvorenoj” kategoriji.
Čuvajte bateriju: Ne dopustite da voltaža baterije često pada do 7V, jer je to granica nakon koje će dron sam prisilno sletjeti
Poletjeti možete unutar aplikacije od DJI-a pritiskom na jasno označenu ikonu te dužim pritiskom na pop-up koji se pojavi. Dron će sam poletjeti na visinu od oko metar od tla te zadržati tu poziciju.
Dron, kako DJI, tako i većina konkurentskih, svoju poziciju kontrolira pomoću GPS-a, u kojem slučaju ima preciznost u krugu oko tri metra, kao i senzorima ili kamerama koje su usmjerene prema podu te mu daju daleko veću preciznost. Sukladno ovome, idealno bi bilo ne ulaziti unutar kruga od pet metara oko drona, već se pomaknuti na sigurnu udaljenost.
Dron će vas obavijestiti ako nije u mogućnosti dobiti pouzdan GPS signal prije polijetanja te naravno ne savjetujemo ikakav pokušaj letenja u tom slučaju, a često znači da niste na otvorenom području ili ste preblizu građevini.
Sigurnost prvo: U slučaju da letite u šumovitom području te mislite da dron ne može sam izvesti manevar vraćanja, najbolje je da vas pričeka
Dron pamti točku polijetanja te će se vratiti na nju pa je bitno imati otvoren i slobodan prostor ravne površine jer preciznost slijetanja nije apsolutna, pa primjerice ako poletite sa stola, dron pri slijetanju može sletjeti na rub stola i potencijalno se prevrnuti, što naravno nije idealno. Kad je u zraku, isprobajte kako se dron točno ponaša te savjetujemo “Cine” ili drugi spori način letenja kako biste se lagano snašli.
Svaki dron dat će vam korisne informacije preko mobitela koji je povezan na kontroler, iako možete letjeti i bez povezanog mobitela. Bitni su snaga veze i trenutno stanje baterije, a sustav će aproksimirati i preostalo trajanje baterije, ovisno o brzini letenja kao i jačini vjetra te ostalim uvjetima. Tako se trajanje baterije može smanjiti, ali i povećati kroz sam let.
Kako se radi o pametnim sustavima, upozorit će vas kada je potrebno vratiti se kući kako biste mogli sigurno sletjeti s dovoljno preostale baterije. Kako se radi o baterijama baziranima na litiju, bitno je nikada ne letjeti s “dubokim pražnjenjem” jer će baterije brzo izgubiti svoje performanse.
Idealno bi bilo sletjeti s najmanje 15-20% baterije kako bi onda omogućila velik broj letova. DJI dron će vas zvučno upozoriti kada da se krenete vraćati, a dron možete i automatski usmjeriti prema polaznoj točci te će se on sam vratiti na lokaciju i sam sletjeti što bliže lokaciji s koje je poletio.
Nakon nekoliko letova
Moderni dronovi postali su dovoljno pouzdani da ih doslovno možete dati bilo kome i biti sigurni kako se neće dogoditi nepredviđena situacija te mogu pružiti sate zabave. Osim standardnih načina letenja, dronovi imaju i razne pametne funkcije koje svakako isplati istražiti.
Dok je DJI Mini 2 ipak starter dron u njihovoj ponudi, primjerice Fimi dron kojeg od prije imamo tako može imitirati fixed-wing letenje, odnosno ponašati se poput modela zrakoplova za drugačije iskustvo letenja. Letenje je generalno dozvoljeno i noću unutar i izvan naseljenih mjesta, a po našem iskustvu, obojena LED rasvjeta na dronu čini ga još lakšim za upravljanje noću jer još bolje možete ocijeniti točnu poziciju drona, kao i smjer u kojem je okrenut.
Occusync radi na 2,4 i 5 GHz frekvencijama te u realnom vremenu traži optimalne kanale kako bi signal bio idealan s obzirom na uvjete
Samo budite sigurni da u vašoj blizini nema strujnih vodova te idealno letite iznad visine obližnjih stabala. Sada kada ste se bolje upoznali sa svojim dronom, za lakše polijetanje možete i oba sticka povući prema dolje i unutra kako bi se motori sami pokrenuli, no bez da dron poleti.
Nakon toga, podizanjem snage motora dron će poletjeti te doći u svoju startnu poziciju iznad tla. Isto tako, ovaj položaj upravljača za vrijeme leta može isključiti rad motora u opasnim situacijama, ako mislite da gubite kontrolu nad dronom. Dron će naravno pasti na tlo, te je ova opcija iznimno za hitne slučajeve.
Ako se odlučite otvoriti neku vrstu pravne osobe sa snimanjem iz zraka, većina dronova danas ima mogućnost 4K snimanja pa je to i slučaj s Mini 2 modelom. Na gimbalu koji stabilizira kameru u tri osi nalazi se kamera s 12 megapikselnim senzorom dijagonale 1 /2,3 inča koji će imati vrlo dobre rezultate snimanja i slikanja u gotovo svim uvjetima, a duge ekspozicije do 4 sekunde moguće su zahvaljujući vrlo stabilnom letu drona koje omogućuju i noćne fotografije.
Van granica: Dron će vas jasno upozoriti ako pokušate jetjeti izvan propisanih 120 metara visine
DJI Mini 2 ima i dodatne opcije kod fotografiranja. Osim standardne fotke punog senzora, može snimiti i širokokutnu sliku tako da sam okine nekoliko slika iz različitih kutova te ih zatim sam spoji u jednu. Na taj način snima široke kutove ili kompletnu scenu oko sebe, osim, naravno ,neba radi maksimalnog zakretanja gimbala.
Dok možete mijenjati rezoluciju, brzina ostaje na 60 fps-a, dok drugi poput Fimi drona imaju i slow-motion opcije poput snimanja u 120 ili 240 fps-a uz nižu rezoluciju. Za snimanje svakako kupite preporučenu karticu (ili bolju) kako bi sve snimke i videi imali optimalnu kvalitetu bez grešaka na snimci.
Dron službeno podržava rad na do 40 °C, pa bi po ljeti mogao zakuhati ako ga ostavite na suncu i odbiti polijetanje. Ista priča je s temperaturama ispod ništice, gdje primjerice Fimi dron zahtijeva bateriju iznad 80% kako bi se zagrijao prije polijetanja.
